• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA
Informer
Video

13.10.2026

22:00

Francuz žestoko izvređao Trampa zbog Putina: Šokantne reči kandidata za predsednika, ovo svet nije čuo!

tanjug-AP

Vesti

Francuz žestoko izvređao Trampa zbog Putina: Šokantne reči kandidata za predsednika, ovo svet nije čuo!

Nakon ubedljive pobede na predizborima levog centra tokom vikenda, francuski predsednički kandidat Rafael Gliksman oštro je kritikovao odluku američkog predsednika Donalda Trampa da ublaži ograničenja na izvoz ruskog dizela, ocenivši da taj potez ide naruku Kremlju, a na štetu Evrope.

- Na čelu Sjedinjenih Država nalazi se čovek koji je ili koristan idiot ili agent koji radi na uništavanju evropske snage i slobode - izjavio je Gliksmann na samitu o konkurentnosti koji je POLITICO organizovao u Parizu i dodao: 

- Rat koji Rusija vodi protiv Ukrajine direktno je usmeren protiv nas, Evropljana, a mi smo prepušteni sami sebi.

Evropski poslanik je takođe insistirao na tome da bi dolazak njegove krajnje desne rivalke Marin le Pen u Jelisejsku palatu 2027. godine predstavljao pobedu ruskog lidera Vladimira Putina i korak ka "porazu evropskog kontinenta".

Le Pen je ranije govorila o "izvesnom divljenju" Putinu, dok je njena stranka Nacionalno okupljanje 2014. godine dobila kredit od banke povezane s Rusijom. Le Pen je tvrdila da se njena stranka zadužila u inostranstvu zato što su francuske banke odbijale da joj odobre kredit, kao i da pozajmica nije uticala na njene političke stavove. Stranka je u međuvremenu vratila dug.

Iako je Le Pen osudila rusku sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu, pojedini izabrani predstavnici njene stranke i dalje se odlučno protive pomoći Ukrajini i zalažu za bliže odnose s Rusijom.

Na događaju koji je Politico organizovao prošlog meseca, Le Pen je izjavila da Francuska može da pruži Ukrajini vojnu obuku i pomoć, ali da, zbog ograničenja državnog budžeta, više ne može sebi da priušti finansijsku podršku Kijevu.

Foto: Tanjug/AP

Marin Le Pen

Prema istraživanju Poll of Polls portala Politico, Le Pen trenutno ima dvocifrenu prednost u odnosu na konkurente uoči prvog kruga predsedničkih izbora naredne godine. Gliksmann je na četvrtom mestu, iza bivšeg premijera Eduara Filipa i kandidata krajnje levice Žan-Lika Melanšona. Ako nijedan kandidat u prvom krugu ne osvoji više od 50 odsto glasova, francuski predsednički izbori ulaze u drugi krug.

U intervjuu, Gliksman, jedan od najistaknutijih proevropskih glasova u izbornoj trci, ponovo je podržao uspostavljanje evropskog sistema protivvazdušne odbrane za zaštitu Ukrajine, kao i razvoj snažnije i strateški samostalnije evropske odbrambene industrije. Takav pristup podržava i francuski predsednik Emanuel Makron, a široko je prihvaćen i u različitim delovima francuskog političkog spektra.

- Decenijama smo prepuštali Vašingtonu da se stara o našem suverenitetu i bezbednosti, a sada shvatamo koliko je to bila greška - rekao je Gliksman.

U praksi, međutim, među evropskim zemljama i dalje postoje podele oko toga da li i države koje nisu članice EU treba da imaju pristup evropskim sredstvima za odbranu. Francuska predvodi napore da se ograniči pristup zemalja izvan Unije sredstvima Evropskog fonda za konkurentnost.

Gliksman se takođe založio za zajedničko zaduživanje evropskih zemalja radi finansiranja odbrambenih projekata. Nemačka i druge članice EU koje se zalažu za strogu fiskalnu disciplinu do sada su se snažno protivile takvom predlogu.

Foto: EPA

 

Umesto toga, smatra Gliksman, Evropa bi trebalo da udruži sredstva i resurse, umesto da se oslanja na pojedinačne projekte između država članica, poput propalog francusko-nemačkog projekta razvoja borbenog aviona nove generacije.

Bez zajedničkih ulaganja, upozorio je on, nijedna evropska zemlja, uključujući Nemačku, neće biti u stanju da se u kratkom roku suoči s ratovima budućnosti i izazovima koje predstavljaju sile poput Kine, Rusije i Sjedinjenih Država.

- To je pitanje života ili smrti - poručio je Gliksmann.

Ratovi u inostranstvu, protesti kod kuće

U opširnom intervjuu Gliksmann je izložio kako bi izgledala njegova spoljna politika ukoliko bude izabran za predsednika Francuske u aprilu 2027. godine. Najavio je jačanje veza sa zemljama srednje i istočne Evrope, umesto približavanja liderima poput Putina ili kineskog predsednika Si Đinpinga.

Sledeći predsednik Francuske, rekao je, "trebalo bi da ode u Varšavu i Talin", a ne u Peking ili Moskvu.

Gliksmann je često kritikovao Makrona zbog toga što je 2017. godine ugostio Putina na svečanoj ceremoniji u Versajskoj palati, kao i zbog toga što je 2024. godine Siju priredio obilazak sela na jugozapadu Francuske u kojem je odrasla njegova baka.

Kandidat levog centra smatra da Evropa u pregovorima s Kinom mora da "iskoristi svoju poziciju snage". Evropska unija nastoji da smanji trgovinski deficit s Kinom, koji, prema navodima u tekstu, iznosi milijardu evra dnevno.

Foto: Reuters

 

Gliksmann je takođe poručio da EU mora da ostane pri cilju postepenog ukidanja automobila s motorima s unutrašnjim sagorevanjem do 2035. godine i da ulaže u električna vozila, kako ne bi prepustila čitavu tu industriju Kini.

Gliksmann nastoji da se biračima predstavi kao francuski predsednik koji će se odlučno suprotstaviti autoritarnim liderima velikih svetskih sila, poput Sija, Putina i Trampa.

Dok predsednička kampanja uzima maha, on istovremeno nastoji da učvrsti svoj položaj i na unutrašnjopolitičkom planu.

Ocenio je da su nedavni protesti srednjoškolaca u Francuskoj potpuno opravdani i legitimni. Među razlozima za proteste su nedostatak nastavnika koji bi menjali odsutne kolege, pretrpane učionice i loše stanje pojedinih školskih zgrada.

Gliksman je takođe istakao da su nastavnici u Francuskoj nedovoljno plaćeni.

BONUS VIDEO

 

 

 


Komentari

Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Politika

Exatlon

Društvo

Hronika

Zabava

Magazin

Džet set