Evropska unija planira da 2027. godine pokrene program satelitskog nadzora Arktika, koristeći sisteme „Kopernikus“ i „Galileo“ za praćenje vojnih i pomorskih aktivnosti, pre svega zbog jačanja ruskog prisustva i sve bliže saradnje Moskve i Pekinga u tom regionu, objavio je Blumberg, pozivajući se na nacrt nove evropske arktičke strategije.
Brisel namerava da proširi postojeće satelitske kapacitete kako bi mogao da prati potencijalne pretnje na kopnu i moru, a istovremeno planira osnivanje posebnog „Arktičkog kablovskog centra“, zaduženog za zaštitu podvodnih komunikacionih kablova od sabotaža i drugih bezbednosnih pretnji.
U nacrtu strategije navodi se da Rusija postepeno obnavlja i proširuje svoje vojno prisustvo na Arktiku, dok istovremeno koristi severne pomorske rute za transport nafte i drugih energenata koji su predmet zapadnih sankcija.
Evropske institucije upozoravaju da povećanje broja brodova na tim pravcima donosi dodatne bezbednosne rizike, posebno imajući u vidu ekstremne vremenske uslove i nedovoljno istražena morska područja.
„Povećanje pomorskog saobraćaja na Arktiku, u surovom i nedovoljno mapiranom okruženju, značajno povećava rizik od katastrofalnih nesreća, ozbiljnog zagađenja mora i hibridnog delovanja“, navodi se u dokumentu.
Brisel je posebno zabrinut zbog razvoja ruske vojne infrastrukture, ali i zbog sve intenzivnijih aktivnosti kineskih kompanija i institucija na krajnjem severu.
U strategiji se upozorava da kineske ambicije u evropskom delu Arktika rastu uporedo sa produbljivanjem partnerstva Pekinga i Moskve, uključujući zajedničke energetske i infrastrukturne projekte.
Sateliti će pratiti brodove, infrastrukturu i moguće pretnje
Planirani program trebalo bi da proširi upotrebu evropskog sistema „Kopernikus“, koji omogućava posmatranje Zemljine površine, i navigacionog sistema „Galileo“, koji obezbeđuje precizno pozicioniranje.
Njihovom kombinovanom upotrebom EU želi da poboljša nadzor nad pomorskim rutama, strateškom infrastrukturom i aktivnostima u udaljenim arktičkim područjima.
Poseban deo plana odnosi se na podvodne komunikacione kablove, koji povezuju evropske države i omogućavaju funkcionisanje ključnih digitalnih usluga.
Zbog straha od sabotaža i prekida komunikacija, Brisel planira stvaranje „Arktičkog kablovskog centra“, koji bi koordinisao zaštitu te infrastrukture.
EU namerava i da organizuje redovne arktičke samite, kao i zajedničke projekte sa državama regiona, kako bi povećala sopstveno prisustvo u oblasti koja sve više dobija vojni i ekonomski značaj.
Trampov interes za Grenland dodatno zabrinuo Evropu
Blumberg navodi da promena evropske politike nije povezana samo sa Rusijom i Kinom, već i sa sve izraženijim interesovanjem Sjedinjenih Američkih Država za Arktik.
Američki predsednik Donald Tramp ranije je više puta govorio o mogućnosti preuzimanja Grenlanda, autonomne teritorije u sastavu Kraljevine Danske, izazvavši ozbiljne nesuglasice sa evropskim saveznicima.
Ipak, za razliku od direktnih kritika Moskve i Pekinga, nova evropska strategija izbegava otvoreno suprotstavljanje Vašingtonu.
U dokumentu se samo naglašava da je „predvidljivo partnerstvo od ključnog značaja za evropsku i transatlantsku bezbednost“.
Takva formulacija pokazuje da Brisel nastoji da ojača sopstvenu ulogu na Arktiku, ali bez dodatnog zaoštravanja odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Rusija upozorava na vojne aktivnosti NATO
Moskva, sa druge strane, tvrdi da je upravo povećanje vojnog prisustva NATO jedan od glavnih razloga rasta napetosti na Arktiku.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov ranije je upozorio na širenje aktivnosti Alijanse, vojne vežbe u kojima učestvuju i države izvan arktičkog regiona, kao i stvaranje novih komandnih struktura.
Prema njegovim rečima, takve aktivnosti povećavaju opasnost od incidenata koji bi mogli da prerastu u direktan oružani sukob.
Lavrov je istovremeno naglasio da Rusija želi očuvanje Arktika kao prostora mira i međunarodne saradnje.
Portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova takođe je upozorila da NATO nastoji da stekne vojnu prednost na Arktiku, dok je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško najavio da Moskva neće ostaviti bez odgovora jačanje aktivnosti Alijanse.
Ruska vojska počela je masovno da koristi novu generaciju mlaznih bespilotnih letelica „Geran-4“ i „Geran-5“, koje dostižu brzinu do 600 kilometara na čas i lete na visinama nedostupnim većini ukrajinskih dronova-presretača.
Novinari koji su na samitu Evropske unije u Briselu čekali obraćanje ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog bili su primorani da napuštaju pres-salu zbog nesnosnog smrada, za koji se sumnja da ga je izazvala osoba koja je više puta ispuštala gasove u prostoriji, objavio je Politiko.
Ruske snage izvele su uveče 16. oktobra seriju udara raketama „banderol“ na Harkov, pogodivši Nemišljanski i Slobodskojski rejon grada, gde je devet osoba povređeno, među kojima i dvoje trinaestogodišnje dece, saopštili su lokalni zvaničnici.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruska vojska počela je masovno da koristi novu generaciju mlaznih bespilotnih letelica „Geran-4“ i „Geran-5“, koje dostižu brzinu do 600 kilometara na čas i lete na visinama nedostupnim većini ukrajinskih dronova-presretača.
Otkriveni najprljaviji i najopasniji vid izdaje koji je Srbija ikada videla! Isplivala jeziva istina - organizatori nasilnih demonstracija u Tirani i blokaderska lista deluju u potpunoj koordinaciji i po istom, ekstremističkom scenariju!
Na društvenim mrežama isplivale su informacije da je u blokaderskom taboru hitno sazvan "vrhovni plenum" kako bi pokušali da saniraju štetu i umire svoje pristalice koje su pale u potpunu depresiju kada su videle snagu naroda juče u Novom Sadu.
Na predizbornoj konvenciji u prepunom Narodnom pozorištu u Nišu građanima su se večeras obratili lider SNS-a Miloš Vučević i lider DNP-a, Milan Knežević.
Siniša Mali izjavio je da je za vreme mandata blokaderskog ideologa Dejana Šoškića, dinar izgubio 50 odsto vrednosti i da je ostavio kolaps u privredi.
Zahvaljujući odgovornoj politici, viziji i posvećenom radu rukovodstva Srbije na čelu sa Aleksandrom Vučićem, Beograd je dobio još jedan moderni, velelepni sportski kompleks koji će služiti budućim šampionima i generacijama koje dolaze!
Aleksandar Vučić, nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" raznežio je nedavno Srbiju oglasivši se na svom Instagramu kada je otkrio da je usvojio napuštene štence.
Prepun prostor Narodnog pozorišta i hiljade građana koji su ostali ispred dvorane dočekali su lidera Demokratske narodne partije iz Crne Gore Milana Kneževića, koji je emotivnim govorom poslao snažnu poruku o neraskidivom jedinstvu srpskog naroda!
Bivša učesnica "Exatlona" Jelena Jovanović otišla je na zasluženi odmor posle sportskog šoua, pa je objavila fotografiju sa egzotične destinacije, ali i zaintrigirala maštu jačem polu.
Zbog nesvakidašnje situacije u "Exatlonu" Crveni tim je birao ko će da ide u borbu za život. Naime, takmičarke Ivana Ivanović i Anđela Pešikan imale su isti broj poena, odnosno 20 igara i 10 pobeda.
Tragovi na kostima neandertalca, koje su pronađene u pećini u iračkom regionu Kurdistan, pružaju dokaze i o nasilju i o saosećanju kod najbližih evolutivnih rođaka ljudske vrste, pokazuju najnovija istraživanja.
Američka kompanija Tesla predstavila je novu generaciju električnog sportskog automobila Roadster, koji uz SpaceX potisnike do 97 km/h stiže za manje od sekunde, a njegova proizvodnja kreće već 2028. godine.
Na graničnom prelazu Bajakovo sprečeno je krijumčarenje 83.600 tableta, nakon što su u kamionu srpskih registarskih oznaka, koji je prevozio prijavljenu pošiljku lekova iz Srbije u Irsku, otkrili skrivene kutije sa neprijavljenim tabletama.
Dve osobe povređene su u saobraćajnoj nezgodi koja se tokom popodnevnih časova dogodila na obilaznici oko Čačka, u mestu Parmenac, kada je vozač putničkog automobila marke "fiat", prema prvim informacijama, izgubio kontrolu nad vozilom i udario u zaštitnu ogradu.
U susret premijeri nove domaće triler serije "Viber grupa", koja će od 17. oktobra biti emitovana na Superstar kanalu, ostvarena je saradnja između TS Media i Rakuten Vibera, jedne od najpopularnijih komunikacionih platformi u regionu.
Opra Vinfri izgradila je medijsko carstvo, postala jedna od najuticajnijih žena u svetu zabave i ušla u istoriju kao prva Afroamerikanka čije je bogatstvo premašilo milijardu dolara.
Poznati televizijski voditelj, nutricionista i nekadašnji bodibilding šampion Danijel Oprea preminuo je u 52. godini, samo dva dana pre svog 53. rođendana.
Sa dolaskom hladnijih dana raste i rizik od pojave buđi u domu. Orošeni prozori, veš koji se suši u zatvorenom prostoru i slabije provetravanje stvaraju idealne uslove za pojavu prvih crnih fleka na zidovima. Rešenje se krije u sirćetu.
Pop diva Jelena Karleuša otvorila je koncert u Skoplju pesmom "Mata Hari", a spektakularan nastup, provokativan stajling i moćna scenska produkcija odmah su podigli atmosferu do usijanja.
Influenserka Nikolina Kovačević otvoreno je govorila o promeni pola, operaciji kojoj se podvrgla, ali i oporavku koji je usledio nakon hirurškog zahvata.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.