Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski oštro je kritikovao zapadne države zbog ublažavanja sankcija Rusiji, zahtevajući da Vašington i evropski saveznici prestanu da ukidaju ekonomska ograničenja koja su prethodno uveli Moskvi.
Govoreći 23. oktobra tokom onlajn obraćanja američkom Institutu Hadson, Zelenski je optužio zapadne partnere za nedoslednu sankcionu politiku koja, prema njegovoj oceni, omogućava Moskvi da nastavi međunarodnu trgovinu i obezbedi novac za vojnu industriju.
- Ne možete jednostavno da uvodite sankcije, a zatim da ih ukidate. Ne možete da uvodite sankcije energetskom sektoru, ali ne celom sektoru. Nafti, ali ne gasu. Prirodnom gasu, ali ne tečnom. Benzinu, ali ne dizelu - poručio je Zelenski.
Ukrajinski predsednik posebno je kritikovao odluke kojima se pojedinim ruskim bankama, kompanijama i brodovima omogućava nastavak poslovanja uprkos ranije uvedenim ograničenjima.
- Sankcije funkcionišu, ali samo ako su sveobuhvatne. Ako ih uvodite, onda ih zaista uvedite. Nemojte da ih ukidate, dođavola! - poručio je Zelenski.
Tramp ublažio sankcije, Zelenski upozorava da Putin dobija novac za rat
Najnovije nezadovoljstvo Kijeva povezano je sa američkom odlukom da dozvoli izvoz ruskog dizela i privremeno odloži primenu dela novih sankcija protiv Moskve.
Tramp je 9. oktobra, nakon razgovora sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, objavio dogovor o ruskom dizelu, što je izazvalo oštre reakcije ukrajinskog rukovodstva.
Zelenski je tada u razgovoru za Aksios ocenio da je američka odluka nepravedna i nepoštena, navodeći da izgleda kao rođendanski poklon ruskom predsedniku.
Nedelju dana kasnije, 16. oktobra, Tramp je odložio primenu ključnih odredaba novog američkog zakona o sankcijama Rusiji. Američki državni sekretar Marko Rubio objasnio je da je reč o privremenoj pauzi od 60 dana, namenjenoj proceni posledica sankcija po svetsku ekonomiju.
Zelenski smatra da ovakvi potezi ne približavaju Moskvu mirovnom sporazumu, već omogućavaju ruskoj državi da zadrži prihode od izvoza energenata.
- Kako Rusija povećava vojnu proizvodnju? Odakle joj novac? Zato što prodaje energente -upozorio je ukrajinski predsednik.
On je posebno ukazao na činjenicu da zapadne države istovremeno govore o zaustavljanju ruske ratne ekonomije i dozvoljavaju izuzetke u trgovini naftom, gasom, dizelom i hemijskim proizvodima.
Kao dodatni problem naveo je ublažavanje ograničenja pojedinim bankama i brodovima ruske takozvane flote iz senke, koja se koristi za transport nafte.
Zelenski upozorava na zamrznute milijarde: Rusija ima novac i van Zapada
Ukrajinski predsednik otvorio je i pitanje ruske imovine zamrznute u zapadnim državama, upozorivši da Moskva nastavlja da raspolaže finansijskim sredstvima u zemljama koje nisu uvele odgovarajuće sankcije.
Prema njegovim rečima, nije dovoljno ograničiti ruski kapital samo u Evropskoj uniji ukoliko Rusija može da koristi sredstva koja se nalaze u drugim državama.
Zelenski već duže vreme zahteva da evropske zemlje obezbede trajnu zaštitu zamrznute ruske imovine i pronađu način da se ona iskoristi za finansiranje ukrajinske odbrane i posleratne obnove.
U Evropskoj uniji zamrznuto je približno 200 milijardi evra ruske državne imovine, a najveći deo nalazi se pod belgijskom jurisdikcijom.
Prema ranijim medijskim izveštajima, američki predstavnici razmatrali su mogućnost odmrzavanja dela ruskih sredstava i njihovog korišćenja kao sredstva za postizanje mirovnog sporazuma.
Zelenski je 17. oktobra izjavio da Kijev ima informacije o pokušajima Moskve da preko pojedinih partnera povrati pristup svojoj imovini, ali je naglasio da evropske države za sada drže situaciju pod kontrolom.
- Ne smemo da dozvolimo da Putin dobije još novca. Ako Evropa ne zaštiti ovu imovinu, on će pronaći način da dođe do nje i upotrebi je za finansiranje rata - upozorio je tada ukrajinski predsednik.
Kijev traži i prekid isporuka stranih delova za ruske rakete
Zelenski je tokom obraćanja Institutu Hadson zatražio od zapadnih partnera da dodatno pooštre kontrolu izvoza elektronskih i drugih komponenti koje se koriste u ruskoj vojnoj industriji.
Prema njegovim tvrdnjama, Rusija trenutno proizvodi približno 140 balističkih raketa mesečno, dok njene zalihe iznose oko 700 projektila.
Ukrajinski predsednik tvrdi da približno 70 odsto komponenti koje se koriste u tim raketama potiče iz drugih zemalja, uključujući države Azije, Sjedinjene Američke Države i Evropu.
- To možete da zaustavite, jer su to proizvodi vaših kompanija - poručio je Zelenski.
On smatra da bi sprečavanje pristupa stranim komponentama, zajedno sa potpunim sankcijama energetskom i finansijskom sektoru, moglo da ograniči ruske vojne kapacitete i poveća pritisak na Moskvu da prihvati prekid vatre.
Predsednik Finske Aleksander Stub jedan je od glavnih kandidata za predstavnika Evrope u mogućim mirovnim pregovorima sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, piše nemački Berliner cajtung.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da bi Sjedinjene Američke Države mogle da uvedu carine od čak 200 odsto Rusiji i Ukrajini kako bi ih primorale na postizanje mirovnog sporazuma.
Ukrajinski vojnici skrivali su se u vrećama za tela i pretvarali da su mrtvi kako bi iz zasede napali ruske snage tokom borbi za Červoni Jar u Zaporoškoj oblasti, tvrdi pripadnik ruske 55. gardijske divizije mornaričke pešadije sa pozivnim znakom Baltazar.
Ukrajinska ekonomija nalazi se u izuzetno teškom položaju zbog neprekidnih ruskih udara na energetiku, industriju i izvoznu infrastrukturu, dok Moskva, uprkos sankcijama i usporavanju privrednog rasta, ima dovoljno novca da nastavi rat i tokom 2027. godine.
Američki izaslanik Stiv Vitkof predao je ruskom predsedniku Vladimiru Putinu paket predloga za okončanje rata u Ukrajini, koji uključuje bezbednosne garancije po uzoru na član 5 NATO, delimično energetsko primirje i obustavu borbenih dejstava u Crnom moru.
Zapadne države koje u Ujedinjenim nacijama govore o humanitarnoj katastrofi u Aljoškom zapravo ne znaju ni gde se taj grad nalazi niti šta se tamo događa, izjavio je ruski diplomata Rodion Mirošnik.
Ukrajinske vlasti naredile su prinudnu evakuaciju svih porodica sa decom iz Slavjanska, Kramatorska i okolnih naselja u Donjeckoj oblasti, zbog naglog pogoršanja bezbednosne situacije i sve intenzivnijih ruskih napada.
Rumunija je donela odluku o hitnom jačanju vojne odbrane u Crnom moru nakon serije napada na trgovačke brodove, u kojima je najmanje 30 pomoraca poginulo ili nestalo.
Ruski predsednik Vladimir Putin poručio je da teritorije koje je Ukrajina izgubila tokom rata ne pripadaju Kijevu, već predstavljaju istorijske ruske zemlje.
Predsednik Finske Aleksander Stub jedan je od glavnih kandidata za predstavnika Evrope u mogućim mirovnim pregovorima sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, piše nemački Berliner cajtung.
Ukrajinska ekonomija nalazi se u izuzetno teškom položaju zbog neprekidnih ruskih udara na energetiku, industriju i izvoznu infrastrukturu, dok Moskva, uprkos sankcijama i usporavanju privrednog rasta, ima dovoljno novca da nastavi rat i tokom 2027. godine.
Tajkunski mediji pod kontrolom stranih moćnika sa sedištem u Luksemburgu nastavljaju da gaze i brutalno krše izbornu tišinu u Srbiji, bez ikakvog srama i obzira prema zakonima ove zemlje.
U nedelju se održavaju sudbonosni izbori u Srbiji, a ukoliko vam još uvek nije stigao poziv za glasanje na kućnu adresu ili niste sigurni na kom tačno biračkom mestu ostvarujete svoje glasačko pravo - razloga za brigu nema!
Ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog u tehničkom mandatu Demo Beriša doneo je Rešenje o zaključenju posebnog biračkog spiska nacionalnih manjina za izbore za članove nacionalnih saveta nacionalnih manjina, koji će biti održani 8. novembra ove godine.
Na vanrednim parlamentarnim izborima koji se održavaju u nedelju učestvovaće ukupno 18 izbornih lista, koliko ih je bilo i na prethodnim 2023. godine, s tim što je sada devet većinskih i devet manjinskih lista. Ono što je novina je da će se po prvi put glasati u isto vreme u Srbiji i inostranstvu.
U najvećem sportskom rijalitiju "Exatlon Srbija", koji se emituje na televiziji Informer, održana je borba za eliminaciju u kojoj je pobedu odneo Crveni tim, nastavljajući niz trijumfa u ovonedeljnim duelima.
Olupina nemačke podmornice U-672, potopljene 1944. godine nedaleko od obale engleske grofovije Devon, identifikovana je posle više od osam decenija. Pogrešno zabeležene koordinate u dnevnicima britanske mornarice dovele su do toga da njena lokacija dugo ostane nepoznata.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas praznuju Svetog apostola Filipa koji je celog života propovedao hrišćanstvo i opismenjavao sve one koji su želeli učiti, bez obzira na veru i nacionalnost.
U Srbiji će jutro biti hladno, ponegde uz slab prizemni mraz, a tokom dana biće pretežno sunčano uz visoku oblačnost i slab i umeren jugoistočni vetar, koji će na jugu Banata povremeno biti i jak.
Starija Beograđanka postala je žrtva telefonske prevare u kojoj je ostala bez 45.000 evra, nakon što su je nepoznate osobe ubedile da joj je ćerka teško povređena u inostranstvu.
Dva biciklista su u petak, pod uticajem alkohola, izazvala saobraćajne nezgode na području Koprivnice i Kuzminca, u Hrvatskoj. Jedan je imao 2,59, a drugi 1,56 promila alkohola u krvi.
U Osječko-baranjskoj policiji, u Hrvatskoj, juče su prijavljene četiri prevare u kojima su se počinioci lažno predstavljali kao lekari, i od starijih osoba uzeli ukupno 33.000 evra. Prevaranti su iskoristili zabrinutost žrtava za zdravlje njihovih najbližih.
Glumica Ivana Žigon ćerka je Steva i Jelene Žigon, a publika je najbolje pamti po ulozi u filmu "Hajde da se volimo 3" gde je kadar delila sa Lepom Brenom.
Japanski pisac Rju Murakami, poznat po romanu "Plavo, gotovo prozirno", za koji je 1976. godine dobio nagradu Akutagava, preminuo je u 75. godini, saopštio je danas izvor iz izdavačke industrije.
Pariski muzeji Luvr, Orse i Pikaso, kao i izložbeni prostor Gran pale biće u subotu, 24. oktobra, vanredno zatvoreni zbog najavljenih demonstracija u francuskoj prestonici, saopštilo je sinoć Ministarstvo kulture.
Starleta Kim Kardašijan ponovo se našla u centru pažnje svetskih medija, ovoga puta tokom posete Rimu, gde se usred dana pojavila u provokativnoj beloj haljini.
Retrogradni Merkur je zvanično stigao u znak Škorpije, donoseći nam period razotkrivanja potisnutih istina i intenzivnih mentalnih procesa. Ovaj astrološki period će trajati do sredine novembra, a snažno će uticati na Škorpije, Lavove, Bikove i Vodolije.
Pevačica Maja Odžaklijevska otkrila je nedavno da je svojevremeno bila u vezi sa slavnim rokerom Borom Čorbom, a kako kaže, on joj je posvetio i par stihova.
Komentari