Ukrajinski napadi bespilotnim letelicama sve ozbiljnije ugrožavaju vazdušni saobraćaj u Moskvi, a vojni stručnjaci upozoravaju da bi Kijev mogao potpuno da parališe četiri glavna aerodroma ruske prestonice.
Kako prenosi Dojče vele, pozivajući se na istraživanje ruskog medija Agentstvo, pojedini moskovski aerodromi ovog meseca bili su zatvoreni i do devet sati dnevno zbog ukrajinskih dronova.
Posebno veliki poremećaji zabeleženi su u noći između 15. i 16. oktobra, kada su sva četiri moskovska aerodroma obustavila prijem i poletanje aviona.
Domodedovo nije radio više od sedam sati, Žukovski gotovo šest i po, dok su Vnukovo i Šeremetjevo bili zatvoreni približno pet i po sati.
Samo tokom te noći odloženo je ili otkazano više od 200 letova. Već sledeće noći usledila su nova zatvaranja, a prema proračunu ruskog medija The Insider, zbirno trajanje obustava rada četiri aerodroma tokom dve noći dostiglo je čak 51 sat i 50 minuta.
Ruski plan „Tepih“: Dovoljan je i jedan dron da se aerodrom zatvori
Jedan od glavnih problema ruskih vazduhoplovnih vlasti predstavlja činjenica da ukrajinski dronovi ne moraju čak ni da pogode cilj kako bi izazvali velike poremećaje.
Ruska Federalna agencija za vazdušni saobraćaj, Rosavijacija, primenjuje poseban bezbednosni protokol poznat kao plan „Tepih“, odnosno „Kover“, kojim se naređuje hitno zatvaranje određenog dela vazdušnog prostora.
Foto: video printscreen
Protokol se aktivira kada neidentifikovana letelica uđe u ruski vazdušni prostor, kada postoji opasnost od upotrebe oružja ili se otkriju nepoznati objekti u vazduhu.
Nakon aktiviranja plana, avioni moraju da obustave poletanja i sletanja, odnosno da napuste ugroženi prostor ili se preusmere na druge aerodrome.
- Ako postoji vojna pretnja, određeni deo vazdušnog prostora se zatvara i proglašava se plan 'Tepih'. U suštini, svaki dron predstavlja vojnu pretnju - objasnio je za Dojče vele vazduhoplovni stručnjak Aleksandar Lanecki.
Nezavisni vojni analitičar Jan Matvejev upozorava da Ukrajini za izazivanje takvih poremećaja nisu neophodni ni najmoderniji dronovi.
- Za zatvaranje vazdušnog prostora i aktiviranje plana 'Tepih' dovoljni su relativno jednostavni dronovi, koji ne moraju da imaju bojevu glavu niti naročito veliki domet - ocenio je Matvejev.
Prema njegovim rečima, ukrajinska vojna industrija dnevno proizvodi desetine, pa čak i stotine borbenih bespilotnih letelica velikog dometa, zbog čega Kijev verovatno raspolaže kapacitetima da nastavi intenzivan pritisak na ruski vazdušni saobraćaj.
Zelenski najavio zatvaranje ruskog neba, operacija navodno tek počinje
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski još početkom septembra otvoreno je najavio da Kijev namerava da ugrozi vazdušni saobraćaj iznad Rusije.
- Danas želimo da upozorimo sve avio-kompanije koje koriste ruski vazdušni prostor, sve osiguravajuće kuće i sve koji nastavljaju da koriste glavne ruske aerodrome: ruski vazdušni prostor postaje potpuno nebezbedan - poručio je Zelenski.
Već narednog dana ukrajinske vlasti zvanično su obavestile Međunarodnu organizaciju civilnog vazduhoplovstva (ICAO) o bezbednosnim rizicima letenja iznad Rusije.
Američki časopis Atlantik objavio je, pozivajući se na izvore upoznate sa ukrajinskim vojnim planovima, da je operacija usmerena na onesposobljavanje ruskog vazdušnog saobraćaja tek u početnoj fazi.
Novinar Sajmon Šuster naveo je 15. oktobra da ukrajinske snage nastavljaju pripreme za šire operacije koje bi mogle dodatno da poremete rad ruskih aerodroma.
Lanecki smatra da bi ukrajinska vojska, ukoliko dodatno intenzivira napade, mogla da izazove mnogo ozbiljnije probleme od dosadašnjih.
Kao primer naveo je jemenske Hute (Ansarulah), koji su svojim napadima ozbiljno poremetili vazdušni saobraćaj u Saudijskoj Arabiji.
- Mislim da su ukrajinske vojne mogućnosti daleko veće od onih kojima raspolažu Huti - izjavio je Lanecki.
Prema njegovoj proceni, Kijev bi mogao ne samo da oteža već i da potpuno parališe moskovsko vazdušno saobraćajno čvorište.
Ruska PVO pred teškim izborom, stručnjaci upozoravaju na mogućnost tragedije
Matvejev smatra da ruska protivvazdušna odbrana ne raspolaže mogućnostima da potpuno spreči prodor ukrajinskih bespilotnih letelica u područje Moskve.
- Kada bi mogli sve da ih obore, već bi to učinili - rekao je ruski vojni analitičar.
Prema njegovoj oceni, da ruska vojska ima dodatne slobodne kapacitete za odbranu prestonice, oni bi već bili raspoređeni.
Jedna od mogućnosti jeste promena pravila za aktiviranje plana „Tepih“, ali stručnjaci upozoravaju da bi ublažavanje ograničenja za civilnu avijaciju povećalo rizik od ozbiljnih nesreća.
Kao posebno upozorenje navode tragediju aviona azerbejdžanske kompanije AZAL, koji se srušio u Kazahstanu u decembru 2024. godine, nakon što je, prema nalazima istrage, pogođen tokom dejstva ruske protivvazdušne odbrane. Poginulo je 38 ljudi.
Matvejev objašnjava da je opasnost relativno mala kada se niskoleteći dronovi obaraju mitraljezima uz neposrednu vizuelnu identifikaciju.
Međutim, upotreba protivvazdušnih raketa predstavlja mnogo veći rizik, jer postoji mogućnost tehničkog kvara, skretanja projektila ili pogrešne identifikacije civilnog aviona.
Dodatna opasnost je i sam sudar putničkog aviona sa bespilotnom letelicom.
- Dron koji iz Ukrajine doleće do Moskve mora da bude prilično veliki i da teži više desetina kilograma - objasnio je Matvejev.
Ukrajinske snage su još u leto 2023. napale aerodrom u Pskovu, koji koriste i vojna i civilna avijacija, dok su 11. oktobra ove godine delovi bespilotne letelice pali na područje aerodroma u Sočiju.
Istovremeno, ruska vojska nastavlja napade na ukrajinsku vazduhoplovnu infrastrukturu. Zelenski je početkom septembra potvrdio udare na aerodrome Kijev i Borispolj.
Predsednik Finske Aleksander Stub jedan je od glavnih kandidata za predstavnika Evrope u mogućim mirovnim pregovorima sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, piše nemački Berliner cajtung.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da bi Sjedinjene Američke Države mogle da uvedu carine od čak 200 odsto Rusiji i Ukrajini kako bi ih primorale na postizanje mirovnog sporazuma.
Ukrajinski vojnici skrivali su se u vrećama za tela i pretvarali da su mrtvi kako bi iz zasede napali ruske snage tokom borbi za Červoni Jar u Zaporoškoj oblasti, tvrdi pripadnik ruske 55. gardijske divizije mornaričke pešadije sa pozivnim znakom Baltazar.
Ukrajinske snage izvele su tokom noći između 21. i 22. oktobra masovan napad na Moskovsku oblast, a među metama se, prema informacijama ukrajinskih izvora i nezavisnih istraživača, našao i 75. arsenal u Serpuhovu, vojni objekat u kojem se remontuju i skladište ruski protivvazdušni sistemi.
Evropska unija neće ukinuti nijednu sankciju Rusiji dok se rat u Ukrajini ne završi, poručili su danas u Briselu predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsednik Evropskog saveta Antonio Košt.
Ruska protivvazdušna odbrana oborila je čak 146 ukrajinskih bespilotnih letelica koje su tokom noći između 13. i 14. oktobra pokušale da napadnu Moskvu, saopštio je gradonačelnik prestonice Sergej Sobjanjin.
Avion kojim je ruski predsednik Vladimir Putin otputovao u Turkmenistan nije mogao da sleti u Moskvu po povratku 9. oktobra zbog napada ukrajinskih bespilotnih letelica, pa je preusmeren u Sankt Peterburg, pokazuju podaci servisa Flajtradar24.
Ukrajinski napad dronovima usmeren ka Moskvi izazvao je snažne eksplozije i poremetio vazdušni saobraćaj, a zbog zastoja u letovima je bio otežan i povratak predsednika Rusije Vladimira Putina sa samita u Turkmenistanu.
Moskva i Moskovska oblast u Rusiji našle su se tokom noći pod jednim od najmasovnijih napada ukrajinskih bespilotnih letelica u poslednje vreme. Među pogođenim objektima našla se naftna baza "Volodarskaja", najveća u Moskovskoj oblasti.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da će Ukrajina nastaviti da odgovara srazmernim udarima na rusku infrastrukturu i da je Moskva u zoni direktne opasnosti.
Ukrajinska ekonomija nalazi se u izuzetno teškom položaju zbog neprekidnih ruskih udara na energetiku, industriju i izvoznu infrastrukturu, dok Moskva, uprkos sankcijama i usporavanju privrednog rasta, ima dovoljno novca da nastavi rat i tokom 2027. godine.
Tajkunske televizije N1 i Nova S, zajedno sa nemačkim medijem Dojče vele, brutalno krše sve zakone i otvoreno utiču na izborni proces u Srbiji. Napadaju Aleksandra Vučića iz svih oružja u trenutku kada ne može da im odgovori!
Tajkunski mediji pod kontrolom stranih moćnika sa sedištem u Luksemburgu nastavljaju da gaze i brutalno krše izbornu tišinu u Srbiji, bez ikakvog srama i obzira prema zakonima ove zemlje.
Na vanrednim parlamentarnim izborima koji se održavaju u nedelju učestvovaće ukupno 18 izbornih lista, koliko ih je bilo i na prethodnim 2023. godine, s tim što je sada devet većinskih i devet manjinskih lista. Ono što je novina je da će se po prvi put glasati u isto vreme u Srbiji i inostranstvu.
Veliki požar zahvatio je u petak uveče čuveno „Orlovo gnezdo“, nekadašnji reprezentativni objekat nacističkog režima Adolfa Hitlera, na planini iznad Berhtesgadena u nemačkoj pokrajini Bavarskoj.
U najvećem sportskom rijalitiju "Exatlon Srbija", koji se emituje na televiziji Informer, održana je borba za eliminaciju u kojoj je pobedu odneo Crveni tim, nastavljajući niz trijumfa u ovonedeljnim duelima.
Olupina nemačke podmornice U-672, potopljene 1944. godine nedaleko od obale engleske grofovije Devon, identifikovana je posle više od osam decenija. Pogrešno zabeležene koordinate u dnevnicima britanske mornarice dovele su do toga da njena lokacija dugo ostane nepoznata.
U Srbiji će jutro biti hladno, ponegde uz slab prizemni mraz, a tokom dana biće pretežno sunčano uz visoku oblačnost i slab i umeren jugoistočni vetar, koji će na jugu Banata povremeno biti i jak.
Od autoputa Preljina-Požega, preko obilaznice oko Beograda i saobraćajnice Ruma-Šabac-Loznica, do novih puteva u okolini Valjeva, infrastrukturni projekti donose bolju povezanost i stvaraju uslove za nove investicije.
U Osječko-baranjskoj policiji, u Hrvatskoj, juče su prijavljene četiri prevare u kojima su se počinioci lažno predstavljali kao lekari, i od starijih osoba uzeli ukupno 33.000 evra. Prevaranti su iskoristili zabrinutost žrtava za zdravlje njihovih najbližih.
Porečka policija sprovodi obimnu istragu nakon serije teških krivičnih dela u kojima je nepoznati počinitelj oštetio bankomat, provalio u bankarsku poslovnicu i presekao optičke kablove.
Policijski službenici U Zenici, u saradnji sa kriminalističkom policijom, lišili su slobode mladića H. H., osumnjičenog za više krivičnih dela teške krađe.
Glumica Ivana Žigon ćerka je Steva i Jelene Žigon, a publika je najbolje pamti po ulozi u filmu "Hajde da se volimo 3" gde je kadar delila sa Lepom Brenom.
Japanski pisac Rju Murakami, poznat po romanu "Plavo, gotovo prozirno", za koji je 1976. godine dobio nagradu Akutagava, preminuo je u 75. godini, saopštio je danas izvor iz izdavačke industrije.
Pariski muzeji Luvr, Orse i Pikaso, kao i izložbeni prostor Gran pale biće u subotu, 24. oktobra, vanredno zatvoreni zbog najavljenih demonstracija u francuskoj prestonici, saopštilo je sinoć Ministarstvo kulture.
U srcu Dolomita, na 1.925 metara nadmorske visine, nalazi se Lago di Sorapis, jezero nestvarne mlečnotirkizne boje okruženo visokim, stenovitim planinskim vrhovima. Prema legendi, suze su stvorile tirkizno jezero, kao večni simbol očinske ljubavi.
Pevačica Zorica Brunclik podelila je anegdotu sa početka svoje karijere kada ju je iznenadila koleginica Lepa Lukić, a zatim otkrila kako su se njih dve sa suprugom Kemišom igrale karte.
Komentari