Bivša nemačka kancelarka Angela Merkel ponovo je stala u odbranu svoje politike prema Rusiji i pregovora sa Vladimirom Putinom, poručujući da bi bez diplomatskih napora iz 2015. godine sudbina Ukrajine mogla da bude potpuno drugačija.
- Vratimo se u 2015. godinu, kada su Rusi bili spremni da jednostavno slome Ukrajinu. U tom trenutku bilo je izuzetno važno pokušati da se postigne primirje ili nekakav sporazum - izjavila je bivša kancelarka.
- Ako se danas govori da je u osnovi bilo pogrešno razgovarati sa Putinom, mogu da kažem: koliko ja znam, Ukrajina u obliku u kojem je danas poznajemo jednostavno ne bi postojala - poručila je Merkel.
Angela Merkel i francuski predsednik Fransoa Oland su došli u Moskvu na hitne razgovore s Putinom. Sastanak je trajao više od 4-5 sati. Merkel i Oland su odmah otišli na aerodrom bez javnih izjava. Atmosfera je bila napeta, čak nije bilo ni uobičajenog rukovanja pred kamerama. Prave vesti došle su nekoliko dana kasnije.
Tek 11-12. februara u Minsku (posle skoro 16 sati pregovora u "normandijskom formatu" - Merkel, Oland, Putin i ukrajinski predsednik Petro Porošenko) postignut je Minsk II sporazum. Merkel je tada javno rekla da je Putin na kraju izvršio pritisak na separatiste da prihvate primirje.
Foto: profimedia
Nemačka kancelarka Angela Merkel (levo) razgovara sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom tokom bilateralnog susreta uoči samita o Ukrajini u Jelisejskoj palati u Parizu, 2. oktobra 2015. godine.
Sporazumi iz Minska i pokušaj zaustavljanja rata u Donbasu
Merkel je bila jedna od ključnih učesnica diplomatskih pregovora koji su doveli do sporazuma iz Minska, čiji je cilj bio zaustavljanje sukoba u Donbasu na istoku Ukrajine. Prvi sporazum, poznat kao Minsk 1, postignut je u septembru 2014. godine i predviđao je prekid vatre, razmenu zarobljenika i povlačenje teškog naoružanja.
Drugi sporazum, Minsk 2, dogovoren je u februaru 2015. godine uz posredovanje Nemačke i Francuske. Njime su predviđeni prekid vatre, povlačenje teškog naoružanja, politički proces za uspostavljanje posebnog statusa pojedinih oblasti Donbasa, ustavne reforme u Ukrajini i konačno vraćanje kontrole nad državnom granicom.
Sporazumi nikada nisu u potpunosti sprovedeni. Sukobi su nastavljeni, a Moskva i Kijev međusobno su se optuživali za kršenje dogovorenih obaveza. Merkel je u ranijim intervjuima isticala da su sporazumi Ukrajini dali dragoceno vreme da ojača svoje institucije i vojsku. U intervjuu za nemački nedeljnik "Cajt" iz decembra 2022. godine rekla je da je sporazum iz 2014. bio pokušaj da se Ukrajini obezbedi vreme za jačanje.
Angela Merkel: “In 2015, the Russians came close to simply taking over all of Ukraine” “Regarding the war in Ukraine, I have been criticised for the fact that all negotiations with Russia were a mistake. And if people now simply say that talking to Putin was a mistake at any point, I can only say this: as far as I know, without those talks, Ukraine as we know it today would no longer exist at all.”
— NEXTA (@nexta_tv) November 14, 2026
Izjave o naoružavanju Ukrajine izazvale političke polemike
Posebnu pažnju izazvale su kasnije izjave Merkel i bivšeg francuskog predsednika Fransoa Olanda o tome da je period nakon sporazuma iz Minska omogućio Ukrajini da ojača svoje vojne kapacitete.
Te izjave u Rusiji su predstavljene kao priznanje da je Zapad koristio pregovore kako bi kupio vreme za naoružavanje Ukrajine. Međutim, Merkel je svoje obrazloženje povezivala sa sprečavanjem daljeg ruskog napredovanja i očuvanjem ukrajinske države, a ne sa tvrdnjom da sporazumi nisu imali nikakav mirovni cilj.
Upravo je pitanje da li su sporazumi iz Minska bili stvarna osnova za političko rešenje ili samo privremeni mehanizam za zaustavljanje borbi ostalo jedno od najspornijih pitanja evropske politike prema Rusiji.
Foto: profimedia
Ruski predsednik Vladimir Putin (desno) i nemačka kancelarka Angela Merkel (levo) prisustvuju zajedničkoj konferenciji za novinare u moskovskom Kremlju, 10. maja 2015. godine u Moskvi, u Rusiji.
Merkel poziva da se ne zaborave tadašnje okolnosti
Bivša kancelarka insistira da se njene odluke ne mogu procenjivati bez razmatranja okolnosti koje su postojale 2014. i 2015. godine.
- Zato pozivam sve koji učestvuju u političkoj raspravi da se u mislima vrate u to vreme i razmisle: kakav je tada bio svet? - zaključila je Merkel.
Njene izjave dolaze u trenutku kada se ponovo vode razgovori o mogućem prekidu rata u Ukrajini, uz neslaganja između evropskih država, Vašingtona, Moskve i Kijeva oko uslova budućeg sporazuma i bezbednosnih garancija.
Merkel tako ponovo brani svoju tadašnju strategiju: diplomatija sa Putinom, prema njenom tumačenju, nije bila znak poverenja u ruske namere, već pokušaj da se spreči još teži scenario za Ukrajinu.
Mercedes-Benc razmatra zatvaranje fabrika u Nemačkoj, javljaju nemački mediji, pozivajući se na saopštenje uprave objavljeno na internet portalu kompanije.
Evropski predstavnici mogli bi u narednim nedeljama prvi put da učestvuju u direktnim mirovnim pregovorima o okončanju rata u Ukrajini, izjavio je nemački kancelar Fridrih Merc.
Nemačka mora da ograniči prekomerno zaduživanje kojim finansira modernizaciju i jačanje svojih oružanih snaga, jer bi u suprotnom javni dug te zemlje mogao značajno da poraste, upozorio je danas Savet ekonomskih stručnjaka, grupa ekonomskih stručnjaka koja savetuje nemačku vladu.
Nemačka je u zimu ušla sa rekordno niskim nivoima gasa u svojom skladištima, zbog čega je ugrožena pouzdanost u isporuku ovog energenta u slučaju pogoršanja vremenskih uslova, saopšteno je iz Asocijacije operatera sistema skladišta gasa.
Ruski predsednik Vladimir Putin odlučio je da značajno pojača delegaciju koja će 10. i 11. novembra pregovarati sa Sjedinjenim Američkim Državama i Ukrajinom u Abu Dabiju, šaljući dvojicu zamenika ministra spoljnih poslova, načelnika vojne obaveštajne službe i visokog oficira Generalštaba.
Predsednik Rusije Vladimir Putin optužio je zapadne države da, uprkos raspadu kolonijalnih imperija, i dalje pokušavaju da kontrolišu privrede zemalja Afrike, Azije i Latinske Amerike, mešaju se u njihovu unutrašnju politiku i utiču na njihove odnose sa ostatkom sveta.
Rusija je tokom najnovijih mirovnih pregovora u Abu Dabiju zatražila da se NATO praktično vrati na vojne položaje iz 1997. godine, što bi značilo povlačenje savezničkih trupa i naoružanja iz Poljske, Mađarske, Češke, baltičkih država i drugih zemalja koje su kasnije pristupile Alijansi.
Evropska unija doživela je ozbiljan diplomatski udarac nakon što su američki izaslanici Stiv Vitkof i Džared Kušner 12. novembra razgovarali sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Kremlju, bez učešća evropskih predstavnika.
Nezvanična zabrana likvidacije ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, koju je navodno poštovala Rusija, ukinuta je. Prema obaveštajnim procenama, na meti bi mogli da se nađu i najviši ukrajinski vojni komandanti, nakon važnog sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski mogao bi u svakom trenutku da povuče svoju delegaciju iz mirovnih pregovora sa Rusijom i tako prekine diplomatski proces, upozorio je britanski vojni analitičar Aleksandar Merkuris.
Američki predsednik Donald Tramp, ruski predsednik Vladimir Putin i kineski lider Si Đinping sastaće se u četvrtak, 19. novembra, u kineskom gradu Šenženu, potvrdila je Bela kuća.
Ruski predsednik Vladimir Putin predložio je organizovanje velike humanitarne operacije u Konstantinovki, na istoku Ukrajine, uz privremenu obustavu borbenih dejstava i učešće američkih i evropskih predstavnika.
Ruski predsednik Vladimir Putin upozorio je da će vojnici evropskih zemalja, ukoliko budu raspoređeni na teritoriji Ukrajine, postati legitimne mete ruske vojske i da bi takav potez doveo do obnavljanja rata.
Predsednik Rusije Vladimir Putin sazvao je, nakon razgovora sa američkim pregovaračima Stivenom Vitkofom i Džaredom Kušnerom, sastanaka stalnih članova Saveta bezbednosti kako bi razmotrili rezultate pregovora u Abu Dabiju.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Mercedes-Benc razmatra zatvaranje fabrika u Nemačkoj, javljaju nemački mediji, pozivajući se na saopštenje uprave objavljeno na internet portalu kompanije.
Premijer Letonije Andris Kulbergs pozvao je Evropu da zapleni zamrznutu rusku imovinu koja se nalazi u Belgiji i iskoristi je za finansiranje Ukrajine, koristeći grubu formulaciju kojom je pozvao evropske lidere da pokažu više odlučnosti
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević oglasio se povodom najnovije presude REM-a protiv Informera, koja uključuje zabranu emisija "Info jutro" na 15 dana, "Srpskog dnevnika" na 10 dana, kao i zabranu oglašavanja na 7 dana.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) u Beogradu, PS Stari grad, uhapsili su šesnaestogodišnjaka koji je danas nožem napao građane ispred prostorija Regulatornog tela za elektronske medije (REM) na Trgu Nikole Pašića, u trenutku dok je u prostorijama ove institucije trajalo suđenje Informeru.
Napadali su nas preko društvenih mreža. Dobacivali nam dok smo snimali na terenu. Jurili i tukli naše novinare. Upadali u našu kuću, među ljude koji su došli da rade svoj posao.
Članica Predsedništva SNS-a Sandra Božić oglasila se na društvenoj mreži Iks, uz jasnu poruku upućenu evropskoj komesarki Marti Kos. Božićeva je zatim spomenula i Aleksandra Baucala, predstavnika Studentske liste.
Takmičarka Crvenog tima Lana Erić nije mogla da veruje da je ovo poslednja nedelja u kojoj će Plavi i Crveni tim biti razdvojeni, te da ih u sledećoj nedelji čeka ujedinjenje.
Kapiten Crvenog tima, Nikola Lakić, otkrio je da će tokom daljeg takmičenja minus pet poena dodeljivati takmičaru koji bude najgori te nedelje, a govorio je i o svom učešću u najpopularnijem sportskom rijalitiju.
Stručnjaci za sajber-bezbednost su upozorili na pokušaje krađe novca, podataka o platnim karticama i pristupnih podataka korisnika, preko lažnih internet prodavnica koje navodno nude ekskluzivne verznije popularne video-igre GTA6.
Na poznatoj američkoj platformi za aukcije "Bring a Trailer", pojavio se neverovatno očuvani "jugo gv" iz 1986. godine, a trenutna najviša ponuda za njega iznosi 10.000 dolara!
Porodična slava Đurđic u selu Varvarin pretvorila se u mesto stravičnog zločina kada je pre tačno 11 godina, 16. novembra 2015. godine, Nebojša Pavlović (61) nožem usmrtio svoju suprugu Milicu (60), ženu koja je godinama trpela porodično nasilje, o kojem je ostavila potresno pisano svedočanstvo, ne sluteći da će njene reči jednog dana biti čitane na njenoj sahrani.
Velika nesreća dogodila se večeras u širem centru Zagreba, kada je pod još nerazjašnjenim okolnostima, u Ulici Josipa Fona, kod Zapadne železničke stanice, teško povređen dečak (15).
Verovanje u crnu magiju, strah od kletvi i optužbe za vračanje u pojedinim slučajevima pretvorili su se u povod za brutalne zločine. Ljudi su proglašavani krivcima za tuđe bolesti, nesreće i smrti, a oni koji su poverovali u takve optužbe bili su spremni da zbog njih odu i korak dalje – do ubistva.
Nakon što je policija u ponedeljak potvrdila nova hapšenja u istrazi o smrti Kristijana Josipa Periša u Psihijatrijskoj klinici Sveti Ivan u Zagrebu, oglasio se Šime Matak, advokat lekara specijalizanta koji je među osumnjičenima.
Nova Netfliksova serija "The Body" izazvala je kontroverze i pre nego što je stigla na platformu, a posebno oštre reakcije stigle su iz verskih krugova.
Jedan od najvećih srpskih pesnika i slikara 19. veka, Đura Jakšić, imao je život ispunjen umetnošću, boemstvom, ali i sukobima sa moćnicima svog vremena.
Kada je reč o modnim rizicima, Kardi Bi ne poznaje reč "suptilno". Slavna reperka uspela je da ukrade svu pažnju na prestižnoj dobrotvornoj gala večeri Baby2Baby 2026 u Los Anđelesu, pretvorivši svoj dolazak u pravi performans.
Nova biografija o Džonu F. Kenediju donosi šokantne detalje o njegovom braku sa Džeki, otkrivajući kako je porodica navodno milionskim iznosima i oštrim upozorenjima kupovala njen ostanak zarad političkih ambicija.
Kijana Smit (23) je australijska fitnes influenserka koja je proživela pravu zdravstvenu agoniju tokom putovanja na Bali, suočivši se sa teškim oblikom meningitisa - opasne upale zaštitnih opni mozga i kičmene moždine.
Samo nekoliko dana deli nas od izlaska igre GTA 6, a studio Rockstar privodi kraju poslednje pripreme pred zvaničnu premijeru. Uoči samog dana izlaska stiglo je i novo ažuriranje - drugo po redu otkako je igračima omogućeno unapred preuzimanje igre.
Džip u vlasništvu pevačice Aleksandre Prijović i njenog supruga Filipa Živojinovića zapaljen je tokom noći između nedelje i ponedeljka na Bežanijskoj kosi, ispred njihovog porodičnog doma.
Ispred kuće pevačice Aleksandre Prijović i Filipa Živojinovića jutro nakon paljenja džipa nalazi se obezbeđenje koje porodicu čuva nakon sinoćne drame.
Iako su odrasli u Austriji, deca pevačice Dragane Mirković, Marko i Manuela Bijelić odlično govore srpski jezik, a Marko je jednom prilikom otkrio i da su ga naučili pre nemačkog.
Šaban Šaulić bio je uzor brojnim mladim pevačima, a među onima čiji je talenat posebno prepoznao bio je i Alen Hasanović, a legendarni pevač za njega je čak napisao pesmu, ali sudbina je sprečila njihov susret.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.