Pregovori Rusije, Ukrajine i SAD ponovo su u centru pažnje nakon što se u Poljskoj otvorilo pitanje da li bi Kijev mogao da pristane na teritorijalne ustupke Rusiji u zamenu za dugoročne bezbednosne garancije, u okviru plana američke administracije za okončanje rata.
Ukrajinski predsednik Volodomir Zelenski izjavio je da su američki predstavnici prvi put otvorili pitanje mogućeg članstva Ukrajine u NATO u zamenu za odustajanje od Donbasa. Njegove reči, izgovorene novinarima 13. novembra, prenela je narednog dana agencija Interfaks-Ukrajina.
Prema Zelenskom, Amerikanci su postavili pitanje da li bi Ukrajina pristala da se odrekne Donbasa ukoliko bi zauzvrat dobila mesto u Severnoatlantskoj alijansi. Takva mogućnost razmatra se u okviru šireg paketa bezbednosnih garancija, koji obuhvata i finansijsku podršku ukrajinskim oružanim snagama.
Zelenski je pritom naglasio da odluku takvog značaja ne bi mogao da donese samostalno. Ukoliko bi predlog dobio konkretnu formu, nameravao bi da ga iznese na javnu raspravu.
Međutim, penzionisani poljski pukovnik Petar Levandovski, nekadašnji komandant baze protivraketne odbrane u Redžikovu i saradnik Centra za obuku snaga teritorijalne odbrane, smatra da takva kombinacija teritorijalnih ustupaka i članstva u NATO nema realnu budućnost.
U razgovoru za poljski Onet, Levandovski je ocenio da bi predlog, ukoliko potiče od američkog predsednika Donalda Trampa, pokazivao potpuno nerazumevanje geopolitičkih okolnosti. Razlog je rusko protivljenje ulasku Ukrajine u NATO, koje Moskva od početka sukoba predstavlja kao jedno od svojih ključnih bezbednosnih pitanja.
Prema njegovoj proceni, presudno nije ono što Vašington može da ponudi Kijevu, već stav Rusije, koja neće prihvatiti ukrajinsko članstvo u Alijansi. Zbog toga bi sporazum zasnovan na takvoj razmeni ostao neostvariv bez obzira na eventualnu saglasnost ukrajinske i američke strane.
Ipak, poljski pukovnik ukazuje na važnu razliku između geopolitičke ostvarivosti i koristi koju bi takav sporazum mogao doneti Ukrajini. Kada bi se zanemarilo rusko protivljenje, Kijev bi, prema njegovom mišljenju, mogao dobiti veoma povoljan dogovor.
Ukrajina bi, naime, odustala od teritorija koje većim delom trenutno ne kontroliše, a zauzvrat bi dobila konkretne bezbednosne koristi. Prema podacima navedenim u razgovoru, ukrajinske snage kontrolišu približno 10 odsto teritorije Donjecke i Luganske Narodne Republike, koje čine Donbas. Preostali deo nalazi se pod kontrolom ruskih snaga, delom još od 2014. godine, a delom nakon početka ruske vojne operacije 2022. godine.
Zelenski je uz to izneo značajno pravno-političko ograničenje. Eventualno odustajanje od Donbasa u zamenu za članstvo u NATO, kako je objasnio, ne bi značilo da Ukrajina priznaje te teritorije kao deo Rusije.
Dodatnu pažnju izazvale su informacije o pregovorima održanim u Abu Dabiju između ukrajinske, ruske i američke delegacije. Nemački Bild objavio je u petak detalje razgovora vođenih od utorka do srede, uključujući tvrdnju da je Moskva među svojim zahtevima pomenula izlazak Finske iz NATO.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov demantovao je tu informaciju, dok je finski ministar odbrane Anti Hekanen takve pretpostavke nazvao skandaloznim.
Komentarišući ove diplomatske kombinacije, Levandovski je izneo poređenje koje jasno pokazuje njegovu procenu izgleda za postizanje sporazuma: ulazak Ukrajine u NATO u sadašnjim okolnostima smatra jednako verovatnim kao izlazak Finske iz Alijanse.
Pored pitanja ukrajinskog članstva, pregovori su otvorili i problem evropskog uticaja na budući sporazum. Levandovski posebno ističe promenu položaja Poljske, za koju smatra da konačno izlazi iz diplomatskog predvorja i dobija priliku da neposredno učestvuje u razgovorima o evropskoj bezbednosti.
Poljski premijer Donald Tusk saopštio je u petak uveče da će se njegova zemlja pridružiti grupi evropskih država koje će učestvovati u mirovnim pregovorima u ime šireg evropskog bloka. U toj grupi nalaze se Francuska, Nemačka, Velika Britanija i Italija.
Međutim, za Levandovskog diplomatski položaj evropskih država nije jedino važno pitanje. On upozorava da bi mogući pad američke pomoći, zajedno sa približavanjem zime, mogao dodatno otežati položaj Ukrajine. Zbog toga smatra da Evropa mora da nastavi da podržava ukrajinski otpor ruskim vojnim dejstvima.
Posebno zabrinjavajućim ocenjuje stanje ukrajinske energetske infrastrukture, za koju predviđa najtežu zimu od početka sukoba. Kao pokazatelj intenziteta ruskih dejstava navodi da je tokom čitave prve godine sukoba na ukrajinske elektrane, termoelektrane i ostatak energetskog sistema izvedeno ukupno 11 udara, dok ih je samo tokom poslednjeg meseca bilo 78.
Prema njegovoj oceni, ruski udarni sistemi postaju sve efikasniji, dok ukrajinska protivvazdušna odbrana, koja zavisi od zapadne pomoći, gotovo više nije sposobna da presreće balističke rakete.
Rusija istovremeno unapređuje bespilotne letelice i krstareće rakete namenjene napadima na elektroenergetska postrojenja. Levandovski posebno izdvaja trafostanice preko kojih se električna energija proizvedena u ukrajinskim nuklearnim elektranama prenosi u distributivnu mrežu.
Ukoliko bi ruske snage uspele da onesposobe ključne objekte te vrste, Ukrajina bi, prema njegovom upozorenju, praktično mogla ostati bez električne energije.
Napadi se, međutim, ne ograničavaju na energetski sektor. Ruska vojska gađa mostove i železnički saobraćaj, a istovremeno pokušava da uništi skladišnu infrastrukturu, čime se dodatno ugrožavaju transport i snabdevanje.
Levandovski smatra da ovakav razvoj događaja pokazuje promenu ruskih prioriteta. Moskva, prema njegovoj proceni, trenutno ne računa prvenstveno na velike vojne uspehe na frontu, već nastoji da sistematskim udarima na infrastrukturu oslabi odlučnost ukrajinskog društva da nastavi sukob.
Upravo u tome poljski pukovnik vidi najvažniji zadatak evropskih država u narednom periodu. Dok su pregovori opterećeni predlozima koje smatra geopolitički neostvarivim, nastavak evropske pomoći Ukrajini ocenjuje kao ključni uslov za održavanje njene sposobnosti da izdrži ruski pritisak tokom predstojeće zime.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov optužio je NATO da pokušava da proširi vojni uticaj na Aziju i Pacifik, sa ciljem obuzdavanja Kine i potiskivanja postojećeg sistema regionalne bezbednosti.
Rusija bi mogla da odgovori na ukrajinske napade na Krimski most udarima bez presedana po strateški važnim mostovima na teritoriji Ukrajine, upozorio je ruski vojni stručnjak Andrej Maročko.
Još se nagađa čime je pogođen Krimski most 17. novembra: Pominju se britanske rakete "Storm Shadow" i nova ukrajinska raketa "Flamingo", ali zvanične potvrde o korišćenom oružju još nema.
Vladimir Putin godinama je gradio odnose sa Donaldom Trampom, sada se ta dugoročna strategija isplaćuje Kremlju, ocenjuje Majkl Mekfol, bivši američki ambasador u Rusiji.
Poljska je pokrenula veliku bezbednosnu operaciju duž granice sa ruskom Kalinjingradskom oblašću, nakon upozorenja obaveštajnih službi da bi u narednim danima moglo da dođe do diverzija i upada naoružanih grupa.
Rusija je tokom najnovijih mirovnih pregovora u Abu Dabiju zatražila da se NATO praktično vrati na vojne položaje iz 1997. godine, što bi značilo povlačenje savezničkih trupa i naoružanja iz Poljske, Mađarske, Češke, baltičkih država i drugih zemalja koje su kasnije pristupile Alijansi.
Evropska unija doživela je ozbiljan diplomatski udarac nakon što su američki izaslanici Stiv Vitkof i Džared Kušner 12. novembra razgovarali sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Kremlju, bez učešća evropskih predstavnika.
Evropa bi bila znatno bezbednija da NATO ne postoji, izjavila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, uporedivši Severnoatlantsku alijansu sa bolnim zubom koji iscrpljuje čitav organizam.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski mogao bi u svakom trenutku da povuče svoju delegaciju iz mirovnih pregovora sa Rusijom i tako prekine diplomatski proces, upozorio je britanski vojni analitičar Aleksandar Merkuris.
Rusija je tokom pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama u Abu Dabiju zatražila da NATO povuče svoje snage i vojnu infrastrukturu na položaje iz 1997. godine, odustane od daljeg proširenja i obustavi vojne aktivnosti u Ukrajini, istočnoj Evropi, na Južnom Kavkazu i u centralnoj Aziji.
Finska je kategorički odbacila mogućnost izlaska iz NATO nakon što je nemački „Bild“ objavio da Rusija u okviru mirovnih pregovora o Ukrajini traži povlačenje te zemlje iz Alijanse.
Šansa za zamrzavanje sukoba duž linije kontakta može se pojaviti tek nakon što NATO vojska, naoružana do zuba, uđe u Donbas i Hersonsku oblast sa punom borbenom gotovošću, izjavio je bivši savetnik ruskog predsednika Andrej Ilarionov, koji je prebegao na Zapad.
Rusija je tokom pregovora u Abu Dabiju iznela predlog nove bezbednosne arhitekture Evrope koji, prema informacijama nemačkog Bilda, predviđa izlazak Finske iz NATO, zabranu vojnih baza Alijanse u baltičkim državama, teritorijalne ustupke Ukrajine i potpuno preuređenje odnosa Moskve i Zapada.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov optužio je NATO da pokušava da proširi vojni uticaj na Aziju i Pacifik, sa ciljem obuzdavanja Kine i potiskivanja postojećeg sistema regionalne bezbednosti.
Govor koji je poslanik Studentske liste Jugoslav Gašić održao u Skupštini Srbije veličajući blokaderskog kandidata za predsednika parlamenta Aleksandra Čupića i dalje je top tema na društvenim mrežama.
Pristalice nove vlasti, oličene u ''Studentskoj listi'', izazvale su neviđeni skandal ispred Skupštine Srbije, gde je održana konstitutivna sednica, napavši narodnu poslanicu grupe ''Srbija pobeđuje'' Lidiju Vukićević.
Ivanka Popović, profesorka Tehnološko-metalurškog fakulteta u penziji i bivša rektorka Univerziteta u Beogradu, istakla je da treba zabraniti javno delovanje određenom broju ljudi, ali to, prema njenim rečima, nije revanšizam.
Pristalice nove vlasti, oličene u ''Studentskoj listi'', izazvale su neviđeni skandal ispred Skupštine Srbije, gde je održana konstitutivna sednica, napavši narodnu poslanicu grupe ''Srbija pobeđuje'' Lidiju Vukićević.
Prema informacijama Uprave granične policije dobijenim u 05.15 časova, nema zadržavanja na putničkim terminalima naših graničnih prelaza, dok se na teretnim terminalima vozila zadržavaju na izlazu najduže sedam sati i to na Batrovcima.
Beogradska policija uhapsila je u utorak muškarca (52) zbog sumnje da je u svom stanu u beogradskoj opštini Palilula počinio brutalno nasilje nad dvadesetdevetogodišnjom devojkom, koju je danima držao zatvorenu protiv njene volje.
Profesorka iz Tuzle Nermina Hadžigrahić nedavno je nepravosnažno osuđena na godinu dana zatvora zbog falsifikovanja školskih i studentskih dokumenata. Ovo nije jedini neverovatan slučaj zbog kog su ljudi završili pred sudom ili u policiji, a pojedini su svojim potezima i motivima šokirali javnost.
Sveštenik Župe svetog Ante Padovanskog u naselju Boće kod Brčkog, don Filip Maršić, povređen je u napadu nožem koji se dogodio kasno sinoć. Nepoznata osoba nanela mu je više ubodnih rana i drugih povreda.
Beogradsko naselje Sremčica jutros je potresla velika tragedija u kojoj je život izgubio S. P. (55), nakon što je u njegovoj kući izbio stravičan požar.
Uprava policije Crne Gore i Državno tužilaštvo razotkrili su, u koordinisanoj akciji, više slučajeva zloupotrebe platnih kartica i računarskih prevara na štetu jedne banke. Zbog sumnje da su umešani, pet osoba je uhapšeno.
Poznati voditelj televizije ABC Gio Benitez saznao je da boluje od koronarne arterijske bolesti, iako na prvi pogled nije imao nijedan razlog za zabrinutost.
Glumac Bojan Dimitrijević, publici najpoznatiji po ulozi Pikca iz serije "Vratiće se rode", danas je postao narodni poslanik u novom sazivu Narodne skupštine Srbije.
Bombice od suvih smokava dokazuju suprotno - prave se od svega nekoliko sastojaka, bez pečenja i komplikovanih kulinarskih veština, a svojim ukusom potpuno odskaču od uobičajenih prazničnih poslastica.
Žene ponekad glume orgazam kako ne bi povredile partnerova osećanja, ali postoje telesne reakcije koje mogu da prate seksualni vrhunac. Među njima su nevoljne kontrakcije mišića, ubrzano disanje i crvenilo kože.
Pevačica Anđela Ignjatović Breskvica podelila je sa svojim pratiocima na Instagramu emotivan trenutak iz porodičnog albuma, povodom rođendana svog mlađeg brata Mateje Ignjatovića.
Pevač narodne muzike Milanče Radosavljević odgovarao je na pitanja gledalaca i tom prilikom izneo malo poznate detalje iz svoje višedecenijske karijere, među kojima je informacija da je odbio saradnju sa tekstopiscem Marinom Tucaković.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.