Ako ga uskoro ne stavimo pod kontrolu, od ovog opakog virusa moglo bi da oboli dve trećine sveta, upozorava Leung . Čak i da stopa smrtnosti bude samo jedan odsto, broj mrtvih će biti ogroman
Čak 60 odsto svetske populacije moglo bi da oboli od koronavirusa ukoliko se ova opaka zaraza pod hitno ne stavi pod kontrolu, upozorava profesor Gejbrijel Leung, vodeći epidemiolog iz Hongkonga!
Jedan od najpriznatijih svetskih stručnjaka u ovoj oblasti kaže da će - čak i ako stopa mortaliteta bude minimalnih jedan odsto - ukupan broj mrtvih biti ogroman, jer se virus širi lako i neočekivano brzo.
Pare nisu bitne
Više nisu bitni profiti, patenti i naučni radovi. Sada je jedino važno da pronađemo lek
Tedros Gebrejesus, predsednik SZO
Od koronavirusa do juče je obolela 43.221 osoba, a broj mrtvih se popeo na 1.018. Samo u ponedeljak je u kineskoj pokrajini Hubej umrlo više od 100 ljudi.
Ekstremne mere
Profesor Gejbrijel Leung, šef katedre za javno zdravlje na Univerzitetu u Hongkongu, kaže da bi epidemija mogla da poprimi epske razmere ukoliko se pod hitno ne pronađe lek za ovu smrtonosnu zarazu.
- Koronavirus je trenutno najveća pretnja svetu. Većina stručnjaka se slaže da jedna osoba sa koronavirusom zarazi u proseku još 2,5 osobe, što je izuzetno opasno i u prevodu znači da bi virus mogao da se proširi na između 60 i 80 odsto svetske populacije. Čak i ako stopa smrtnosti bude niska, a veruje se da će biti oko jedan odsto, broj mrtvih će biti ogroman- rekao je Leung za britanski "Gardijan".
Prema njegovim rečima, sada bi trebalo utvrditi da li su ekstremne mere koje je Kina preduzela u borbi protiv širenja virusa zaista dale željeni rezultat, a ako jesu, da li se iste mere mogu preduzeti i u ostatku sveta.
Smene u Kini zbog koronavirusa
Dvojica visokih zvaničnika smenjena su u kineskoj pokrajini Hubej, epicentru epidemije koronavirusa, kad je broj mrtvih u utorak premašio hiljadu, objavili su kineski državni mediji. Žanga Đina, sekretara zdravstvene komisije Komunističke partije (KP) u Hubeju i direktora komisije Liu Jingzija smenio je stalni odbor KP, najviše telo koje donosi odluke u toj zemlji.
- To je samo po sebi veliki problem. Hajde da pretpostavimo da su Kinezi učinili pravu stvar i da su ekstremne mere koje su uveli najbolji način da se širenje zaraze zaustavi. Međutim, koliko vremena mogu biti zatvorene škole? Koliko vremena mogu biti blokirani aerodromi, koliko vremena celi gradovi mogu izdržati u karantinu? Šta će se desiti ukoliko se ispostavi da te mere ne mogu trajati predugo, pa se ukinu i onda virus počne opet neometano da se širi ogromnom brzinom. To su sve pitanja na koja pod hitno moramo naći odgovore - rekao je Leung.
Predsednik Svetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Gebrejesus otvorio je juče u Ženevi veliku konferenciju posvećenu pronalaženju leka za koronavirus, na kojoj će učestvovati 400 vodećih epidemiologa iz celog sveta. Mada je 99 odsto ukupnog broja zaraženih i umrlih od ove opake bolesti registrovano u Kini, Tedros upozorava da koronavirus nije samo kineski problem.
Vakcina neće skoro
Čak i da je vakcina protiv koronavirusa već pronađena, biće potrebno najmanje nekoliko meseci kliničkih ispitivanja pre nego što bude mogla da se daje ljudima
- Danas to možda i može da izgleda kao problem jedne zemlje, ali je koronavirus zapravo ozbiljna pretnja celoj planeti. Više nije bitan profit farmaceutskih kompanija, više nisu važni patenti i naučni radovi. Jedino što je sada važno jeste da što pre pronađemo lek protiv koronavirusa - ocenio je prvi čovek SZO.
Bitka sa vremenom
Svetska zdravstvena organizacija ranije je saopštila da se u 168 laboratorija širom sveta u ovom trenutku užurbano radi na pronalaženju vakcine kojom bi se zaustavila epidemija.
U jednoj šangajskoj farmaceutskoj kompaniji već su napravljeni uzorci vakcine za koju se veruje da bi mogla da bude rešenje za koronavirus, a u toku su preliminarni testovi na miševima. Čak i ako je ova vakcina zaista delotvorna, može proći dosta vremena pre nego što bude mogla da se upotrebi na ljudima.
- Testiranje na miševima je samo preliminarna provera za potencijalne vakcine. Nakon provere delotvornih antitela protiv virusa uzorci vakcina prolaze toksikološke testove za koje će biti potrebne veže životinje sličnije ljudskim bićima, poput majmuna. Sve to treba da bude urađeno pre nego što uopšte počnu klinička ispitivanja. Generalno, vakcina treba da prođe tri koraka kliničkog testiranja. To može da traje od nekoliko meseci do nekoliko godina, u zavisnosti od broja kliničkih testova i broja ljudi koji učestvuju u testiranju - objašnjava Liju Džungmin sa Medicinskog univerziteta Tungdi u Šangaju, na kojem se ispituje pomenuta vakcina.
Turistička industrija gubi desetine milijardi
Epidemija koronavirusa već je pomrsila račune globalnoj turističkoj industriji, a pre svega su na udaru kineski turizam, kao i države koje su popularne destinacije među kineskim turistima. U poslednje dve nedelje januara posećenost kineskih hotela "potonula" je za 75 odsto. Prošle godine turisti iz Kine ostvarili su gotovo 150 miliona dolazaka u inostranstvo, gde su potrošili 277 milijardi dolara. Bitno manji broj dolazaka kineskih turista najviše će osetiti azijske turističke destinacije, koje po pravilu privuku 75 odsto Kineza koji lunarnu Novu godinu odluče da provedu na odmoru u inostranstvu. Samo u Tajlandu očekuje se gubitak od 9,7 milijardi dolara, a u Italiji su procene da će smanjenje turističkog prihoda biti oko pet milijardi dolara.
Dve eksperimentalne vakcine za novi koronavirus koje razvijaju naučnici u ruskom Državnom istraživačkom centru za virus i biotehnologiju "Vektor" biće testirane u junu, objavio je danas sibirski ogranak Ruske akademije nauka
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Dve eksperimentalne vakcine za novi koronavirus koje razvijaju naučnici u ruskom Državnom istraživačkom centru za virus i biotehnologiju "Vektor" biće testirane u junu, objavio je danas sibirski ogranak Ruske akademije nauka
Ruska vlada delimično je ukinula zabranu izvoza dizel goriva i odobrila plasman prvih 500.000 tona na svetsko tržište, nakon dogovora predsednika Vladimira Putina i Donalda Trampa.
NATO bi mogao da otvori novi front protiv Rusije napadom na Kalinjingradsku oblast, čime bi Moskvu primorao na drugu mobilizaciju i izazvao unutrašnju političku krizu koja bi mogla da dovede do pokušaja svrgavanja predsednika Vladimira Putina.
Političko Sarajevo je putem svojih medija dalo jasnu podršku blokaderskoj listi. Nije ni čudo da su jedva dočekali da slave nekog ko javno pljuje heroja Ratka Mladića i naš narod naziva genocidnim.
Gradonačelnik Subotice i član Glavnog odbora SNS Stevan Bakić preminuo je posle duge i teške bolesti. Tim povodom oglasio se Aleksandar Vučić, nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija".
Profesor Filozofskog fakulteta Čedomir Antić izneo je šokantnu informaciju da su blokaderi samo za ketering na univerzitetima potrošili više od sedam miliona evra, čime je otvorio pitanje porekla novca i načina na koji su finansirane aktivnosti tokom blokada.
Sociolog i profesor Filozofskog fakulteta Vladimir Vuletić smatra da je poslednje dve godine na delu bio jedan ozbiljni politički inžinjering, a da je cilj blokaderskog pokreta da se zločin u Srebrenici prizna kao genocid.
Sukob između pristalica bloakderskog pokreta i opozicone koalicije "Evropska Srbija" preneo se na društvene mreže, nakon što je profil "RAF Blokada" ismejao članove ove koalicije koji su, kako tvrde, dolazili na studentske štandove da se žale na njihove objave.
Diskvalifikovani učensik Exatlona Mensur Ajdarpašić smatra da nikada nije imao podršku Plavog tima, ali ističe da mu ne smeta što ga nisu birali za kapitena.
Mensur Ajdarpašić negirao je da je pretio Veljku Milićeviću i priznao da se kaje zbog postupka koji ga je koštao učešća u sportskom rijalitiju Exatlon.
Kompozitor Mensur Ajdarpašić je gostujući u emisiji "Srbija zove Dominikanu - Exatlon Srbija" govorio o tome koliko mu je teško pao rastanak od Plavog tima.
Bliskost Rade Đorđević i Mensura Ajdarpašića nije prošla nezapaženo, a iako fanovi Exatlona navijaju za romansu, njih dvoje poručuju da su samo prijatelji.
U Srbiji će danas biti osetno hladnije u svim predelima a tokom dana oblačno sa kišom, ponegde i lokalnim pljuskovima i najvišom temperaturom do 21 stepen.
Ministar finansija u tehničkom mandatu Siniša Mali posetio je 63. Oplenačku berbu u Topoli, ističući značaj očuvanja tradicije vinogradarstva, vinarstva i narodnog stvaralaštva.
Tajne bračnih veza, ljubavni trouglovi i zločini koji su godinama ostajali skriveni povezuju tri potresna slučaja iz Klokočevca, Stare Pazove i Doboja.
Sukob koji počne zbog naizgled bezazlene stvari za samo nekoliko trenutaka može da preraste u fizički obračun, a potom i u napad nožem sa teškim posledicama. Jedan takav slučaj dogodio se početkom oktobra u Kragujevcu, a niz primera iz Srbije i regiona zabeleženih tokom ove godine pokazuje koliko brzo ovakvi sukobi mogu da eskaliraju.
Sukob u saobraćaju koji je počeo opasnom trkom automobila i "uletanjem u makazice" bio je, kako se sumnja, neposredni povod za brutalni napad u Zrenjaninu, kada je osumnjičeni M. J. (21) izvukao 22-godišnjeg mladića iz vozila marke "bmw" i izbo ga nožem.
Mladić na dvotočkašu smrtno je stradao noćas u 00.39 časova u saobraćajnoj nesreći u Ulici kralja Milana kod SKC-a, kada ga je udario automobil, rečeno je u Hitnoj pomoći.
Glumac Tom Veling našao se u centru pažnje nakon što je na svom Instagram profilu objavio fotografiju koja je izazvala brojne reakcije na društvenim mrežama.
Glumica Demi Mur umalo je ostala bez jedne od svojih najvažnijih uloga u kultnom ostvarenju "Vatra Svetog Elma" iz 1985. godine, nakon što se na probama pojavljivala potpuno pijana i pod dejstvom teških opijata.
Ovogodišnja dobitnica prestižne Nobelove nagrade za književnost, čuvena kanadsko-islandski pesnikinja i autorka En Karson, prokomentarisala je u svom prepoznatljivom stilu odluku Švedske akademije.
Sa hladnijim danima raste rizik od kondenzacije i buđi u domu, a uzrok nisu uvek loša izolacija i vlaga spolja. Problem često stvaraju i svakodnevne navike tokom čišćenja i sušenja mokrih stvari.
Tehnika "sudoku pakovanja" sve je popularniji trik među ljubiteljima putovanja jer omogućava da sa svega nekoliko pažljivo odabranih komada garderobe napravite veliki broj različitih kombinacija.
Kačamak je jedno od onih tradicionalnih jela koje nas mirisom i ukusom vraća u detinjstvo. Nekada se često nalazio na trpezama naših baka, a njegova popularnost ne jenjava ni danas.
Pevačica Jelena Karleuša našla se na poligrafu, gde je odgovarala na pitanja o odnosu sa 25 godina mlađim Aleksandrom Ševom, a njen odgovor na pitanje o njihovoj vezi privukao je posebnu pažnju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.