Meštani veruju da ih od epidemije štiti zavet koji su njihovi preci dali još u 17. veku, a koji oni ispunjavaju i dan danas
U nemačkom selu Oberamergau svojevremeno se dogodilo pravo čudo, u to bar veruje sveštenik Tomas Groner. On tvrdi da za to ima i dokaze... Pandemija je opustošila selo. Svaka četvrta osoba je preminula, čitave porodice su umrle... Tada su seljani stali pred krst i obećali Bogu da će, ako poštedi one koji su ostali, izvesti predstavu koja će da predstavlja Isusov život, smrt i vaskrsenje, na svakih desetak godina, zauvek...
Bila je to 1633. godina, kada je bubonska kuga još besnela u Bavarskoj. Ali, legenda kaže, posle tog obećanja u selu niko umro nije.
Stojeći u svojoj crkvi ispod krsta gde su seljani svojevremeno dali obećanje, otac Groner je pružio pohabanu knjigu sa kožnim korisama.
"Pogledaj", govori velečasni dok prstom prikazuje gusto zbijene redove u kojima su ispisana imena preminulih.
- Zabeležili su desetine i desetine smrti, a zatim - nijednu - kaže Groner za Njujork Tajms.
Gotovo četiri veka, stanovnici Oberamergaua manje-više su održali svoje obećanje, slaveći svoje spasenje iz jedne pandemije - sve dok ih druga pandemija nije prisilila da je prekrše.
Ovogodišnja predstava, koja bi trebalo da bude premijerno predstavljena u maju i da bude izvođena do kraja leta, morala je da bude odložena zbog korona virusa. Epska produkcija, u kojoj glume samo lokalni meštani, svake decenije bi dovela oko pola miliona ljudi u selo, a oko 2.500 meštana, što je oko polovina Oberameraua, stalo bi na najveću svetsku pozornicu na otvorenom.
Vekovima su kraljevi i kraljice, vođe i slavne ličnosti dolazili u ovo malo selo u bavarskim Alpama, kako bi svojim očima videli priču o spasenju.
Od sredine 1960-ih, predstavu su kritikovali zbog svog grubog antisemitizma, najpre jevrejske grupe, a kasnije i sama Rimokatolička crkva. Hitler ju je navodno voleo i ocenio da je "važna za Rajh".
Kristijan Stakl je tri decenije režirao predstavu i postepeno je oslobađao najgroznijeg antisemitskog simbolizma i prilagođavao je protestantima, muslimanima i udatim ženama. Od projekta se emotivno pozdravio kada je najavio da će nastupi ove godine biti odgođeni za dve godine.
Foto: Google Street View
Da nije korone, ovo bi bila 42. izvođenje predstave, počevši još davne 1634. godine. Otkazana je samo dva puta - 1770. za vreme prosvetiteljstva i 1940. tokom Drugog svetskog rata - predstava se izvodi jednom svake decenije, a ponekad i dva puta, za posebne godišnjice.
Odlaganje se dogodilo još samo jednom, i to nakon Prvog svetskog rata, jer je toliko muškaraca poginulo da nije ko imao da glumi... Sada, kako se bliži uskršnji vikend, Oberamergau se moli za još jedno čudo. Za sada u selu nema nijednog poznatog slučaja Covid-19.
- Možda dato obećanje i dalje štiti selo? - sa nadom komentariše Suzana Eski, krojačica, koja je sašila kostime za ovogodišnju predstavu, a sad ih odlaže u skladište.
Za to vreme, izvan Oberamergaua broj obolelih od korona virusa raste, a većina se boji da je samo pitanje vremena... Tokom prethodnog vikenda broj obolelih premašio je 91.000 u Nemačkoj, a zabeleženo je više od 1.300 smrtnih slučajeva.
Selo se spremalo za ovu predstavu čitavu deceniju. Mesecima su se u hotelima i restoranima nalazili zaposleni kako bi trenirali da izdrže nalet posetilaca. Lokalne zanatlije radile su prekovremeno da bi napravili rekvizite za scenu. Volonteri su pomagali da se sašiju kostimi. Probe su okupljale sve starosne grupe u selu od mališana do baka i deka, ponekad i svakodnevno.
Foto: Google Street View
I, u skladu sa drevnim seoskim statutom, mnogi muškarci su pre godinu dana prestali da se brijaju i šišaju kako bi im kosa porasla da izgledaju baš kao što su izgledali ljudi u vreme Hrista. Ali probe su prestale. Pozorište, sa svojih 4.500 mesta, stoji prazno. Pomagala i kostimi idu u skladište.
Kako su zatvorena oba seoska frizera zbog korona virusa, muškarci i dalje šetaju sa dugom kosom i bradom.
- Da niste znali da je ovo Oberamergau, pomislili biste da je ovo selo puno hipstera ili džihadista - šali se Cengiz Gorur (20), sin lokalnog vlasnika restorana i prvi musliman koji je dobio vodeću ulogu. Trebalo je da glumi Judu, tradicionalnog negativca u predstavi, koju, kako je nedavno napisao list Suddeutsche Zeitung, „neki spoljni posmatrači smatraju veoma modernom, a drugi malo jezivom". Reditelj je rekao da je dobio ulogu zbog svog velikog glumačkog talenta.
Prošlo je više od dve nedelje od kako je odlaganje objavljeno, a kolektivni osećaj tame zamenilo je "uznemireno smirenje". Kao i drugde u Nemačkoj, Oberamergau se prilagođava novoj životnoj stvarnosti pod pandemijom - ali, možda i više nego drugde, meštani na svoju sudbinu gledaju kroz prizmu svoje istorije.
Priča o kugi duboko je oblikovala ovo selo, primetila je Eva Reiser, koja je trebalo da glumi Mariju.
- Kako će koronavirus promeniti nas i naš svet? Šta će pričati o nama? - pita se Eva.
Koronavirus je već dao novo značenje rečima koje je uvežbavao Frederik Maiet, čovek koji je trebalo da glumi Isusa.
Kad se Isus obraća Jerusalimu, on govori o tome kako "vas siromaštvo i bolest uklanjaju". Za dve godine, kada pandemija bude uzela svoj danak i predstava ponovo oživi, ove reči će, smatra Maiet, imati sasvim drugačije značenje.
Gospodin Stakl, reditelj, kaže da zna sve o njegovoj porodici do doba kuge. Prva žrtva bio je jedan od njegovih predaka, čuvar crkve.
Stakl, čovek divlje naravi i frizure je katolik doživotno, ali nije baš siguran da je ono što se dogodilo 1633. godine bilo čudo. Ističe da su seljani dali zavet u oktobru, baš u vreme zime. Bakterija kuge ne opstaje kada je hladno...
- Verovatno postoji naučno objašnjenje - kaže Stakl.
U ovakvim vremenima, ljudima su potrebne priče o nadi i iskupljenju, priznao je, ali ljudi takođe moraju da veruju nauci.
Ovih dana, po nalogu vlade, ulice Oberamergaua su prazne i dve seoske škole su zatvorene. Pekara i mesara i dalje rade, ali na rukom ispisanim natpisima stoji da u radnju ne ulazi više od dvoje kupaca istovremeno. Otkazane su i sve verske službe.
- Ekonomski krah bio je izvestan - rekao je Anton Preisinger, gospodin koji je glumio Pontija Pilata, rimskog prokuratora koji je naredio Isusovo raspeće.
Njegov hotel, koji je u vlasništvu njegove porodice od 19. veka, prešao je od potpuno rezervisanog do „nulte rezervacije". Već je morao da otpusti 13 ljudi.
- Socijalno distanciranje boli kada je socijalni kontakt vaš život - rekao je Preisinger.
Ali za vreme pandemije, socijalno distanciranje je od vitalnog značaja. I Oberamergau to zna iz prve ruke.
Godine 1632. izgledalo je kao da selo može da izbegne kugu. Sva okolna sela su bila opustošena. U obližnjem Bad Kohlgrubu samo je jedan bračni par preživeo. Ali Oberamergau je bio pošteđen i to samo zbog toga što je selo postalo karantin i smestilo se u izolaciju. Meštani nisu napuštali selo, a niko iz susednog sela nije mogao da uđe.
Stražari su patrolirali granicama sela. Podigli su kužne vatre da bi odvratili posetioce.
- Bilo je to socijalno distanciranje, stil iz 17. veka. Selo je propalo. Zatvorio je svoje granice - rekao je Maiet.
Foto: Google Street View
I neko vreme je to funkcionisalo. Ali jedne noći, meštanin koji je radio u susednom selu bio je toliko očajan da vidi svoju porodicu da je projurio pored stražara. Ime mu je bilo Kaspar Šisler i sa sobom je doneo kugu. Svi u selu znaju njegovo ime. Čak je i ulica nazvana po njemu.
- Niko ne želi da bude Kaspar Šisler. Niko ne želi da bude osoba koja donosi virus u selo - kaže gospođa Reiser, koja radi kao stjuardesa kada ne glumi majku Božiju. Ona je duže od svih meštana Oberamergaua svesna postojanja korona virusa.
Krajem januara, na letu od Minhena za Lion našao se jedan kineski putnik za kojeg se verovalo da je zaražen virusom. Pokazalo se da je to bila lažna uzbuna. Ali nakon toga, gospođa Reiser je počela da odbrojava dane kroz 14-dnevni period inkubacije svaki put kada se našla na skučenom mestu, opsesivno perući ruke i držeći se dalje od svoje bake (92).
- Ona želi da doživi još jednu predstavu - kaže Reiser.
U Oberamergauu se životni vek često meri u odigranim predstavama. Ovo bi bila bakina deseta.
Sat vremena vožnje od Oberamergaua, duboko u šumi, nalazi se kapela posvećena malo poznatom svecu - Sveta Korona
- Ona je zaštitnica otpora protiv epidemija - rekao je otac Groner.
Sveštenik kaže da predstoje teški trenuci.
- Ali sve ima dve strane. Možda će iz ove krize doći nešto dobro. Povratak solidarnosti i saosećanja jedni prema drugima i prema planeti. Na neki način priča o patnji i spasenju koju je selo godinama vežbalo na sceni, sada se odigrava u starnom životu.
Skoro polovina svih firmi će zbog pandemije virusa korona promeniti svoje dostavljače, što će dovesti do "kraja globalizacije, kakvu mi poznajemo", piše nemački list Velt
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Skoro polovina svih firmi će zbog pandemije virusa korona promeniti svoje dostavljače, što će dovesti do "kraja globalizacije, kakvu mi poznajemo", piše nemački list Velt
Govorom Jugoslava Gašića o tome zašto bi kandidat sa Studentske liste Aleksandar Čupić trebalo da bude izabran za predsednika Narodne skupštine Republike Srbije nisu oduševljeni ni oni koji su žestoko podržavali takozvane studente.
Vladajuća većina donela je odluku da za šefa poslaničke grupe "Studentska lista" izabere Jova Bakića, koji je prethodne dve godine pretio političkim neistomišljenicima jurenjem po ulicama, "dinstanjem" i "prženjem", i vređao Srpsku pravoslavnu crkvu, patrijarha Porfirija i pravoslavne vernike!
Glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović podneo je zahtev potpredsedniku Visokog saveta tužilaštva (VST) za hitnu reakciju podovom neprimerenog uticaja javnog tužioca Vrhovnog javnog tužilaštva Branka Stamenkovića na VJT u Beogradu, disciplinskog tužioca VST i Javno tužilaštvo za organizovani kriminal.
Poslanica poslaničke grupe ''Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje'' Marina Raguš održala je oštar i emotivan govor na drugom zasedanju Skupštine Srbije u 15. sazivu, tokom kojeg se posebno obratila predsedavajućem Stojanu Radenoviću, ali i poslala jasnu poruku novoj parlamentarnoj većini.
Vladimir Štimac, suprug zamenice šefa poslaničke grupe ''Studentska lista - Studenti pobeđuju'', uputio je otvorene pretnje hapšenjem lideru opozicije Aleksandru Vučiću, kao i svim ostalim poslanicima koji ne pripadaju njegovim "studentima".
Iz Mađarske naftne kompanije MOL istakli su danas kako su pripreme za transakciju u vezi sa NIS-om ušle su u novu fazu i oni sada, osim pregovora, mogu pokrenuti povezane postupke za dobijanje regulatornih odobrenja.
Policija u Novom Sadu rasvetlila je podmetanje požara u poznatom restoranu "Piccante" na Bulevaru patrijarha Pavla i uhapsila dvojicu Beograđana, A. I. (20) i Š. B. (23), koji se sumnjiče da su učestvovali u ovom napadu.
U slučaju smrti 32-godišnjeg Kristijana Josipa Periša, 21. oktobra, u Psihijatrijskoj bolnici Sveti Ivan u Zagrebu, broj osumnjičenih porastao je na osam, dok je u dokumentima detaljno opisano i postupanje sada uhapšene lekarke na specijalizaciji.
Konstitutivna sednica Narodne skupštine Republike Srbije, održana 17. novembra, ponovo je pokazala koliko su glumci zastupljeni u političkom životu Srbije.
Profesor Stojan Radenović, koji predsedava konstitutivnom Skupštinom Srbije, više puta je na današnjem zasedanju pomenuo poslednju pesmu Desanke Maksimović "Sad sam mirna".
Američki glumac Leonardo Dikaprio proslavio je 52. rođendan na ekskluzivnoj zabavi na Beverli Hilsu, kojoj su prisustvovali brojni poznati gosti, među kojima Al Paćino, Džastin Trudo i bračni par Džef Bezos i Loren Sančez, dok je posebnu pažnju privukla grupa od devet žena koje su na proslavu stigle zajedno autobusom, prenosi britanski Telegraf.
Pevačica i glumica Dženifer Lopez je u podkastu "Friends Keep Secrets" otkrila da joj, uprkos velikom uspehu i popularnosti, nije bilo lako da pronađe osobu koja će je voleti iskreno, a ne zbog njenog statusa, karijere ili sopstvenih interesa.
Duboko unutar Arktičkog kruga, oko 3.000 kilometara severno od Moskve, nalazi se Noriljsk - industrijski grad sa oko 176.000 stanovnika. Sa prizorima koji podsećaju na postapokaliptične filmove, snegom koji zatrpava ulice i temperaturom koja je u minusu oko 240 dana godišnje, s pravom nosi titulu najdepresivnijeg grada na svetu.
Nije bez razloga rečeno da je pas čovekov najbolji prijatelj. Ipak, neke rase idu korak dalje, neprestano obasipajući svoje vlasnike bezuslovnom ljubavlju.
Estradni par Biljana Jevtić i Aca Ilić imaju ogroman razlog za slavlje - njihov sin jedinac, Ivan Ilić, zvanično je postao član Advokatske komore Beograda.
Pevačica Ružica Čavić proživela je težak životni period jer se punih šest godina borila za potomstvo, a na tom putu veliku snagu pronalazila je u veri, obilazeći svetinje, a poseban preokret doneo joj je sudbinski susret sa monahinjom Femilijom.
Sanja Ćajić, supruga pevača i kompozitora Mirka Ćajića, izgubila je život u teškoj saobraćajnoj nesreći kod Orlovače, a za sobom je ostavila neutešnu porodicu, prijatelje, ali i komšije koje su je veoma poštovale.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.