SENKA CRNOG LABUDA LEBDI NAD SVETOM! Posle korone stiže nova globalna pošast, teško da će iko biti POŠTEĐEN!
Podeli vest
Za razliku od „belog labuda“, termina kojim se u ekonomiji naziva sposobnost da se predvide krizne situacije, njegova suprotnost, „crni labud“, označava potpuno nepredviđene događaje koji imaju razorne efekte po finansijsko tržište i privredu
Ovako je profesor bankarastva na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, Đorđe Đukić, jednostavnim jezikom objasnio ekonomske pojmove za koje je većina ljudi čula tek kada je počelo da se govori o posledicama pandemije koronavirusa po svetsku privredu.
U svetu je do danas zabeleženo više od 1,6 miliona slučajeva koronavirusa. Preminulo je 95.736 ljudi, dok je ozdravilo njih 356.671
10.04.2020
08:05
Američki finansijski stručnjak poreklom iz Libana, bivši profesionalac na Volstritu, Nasim Nikolas Taleb, tvorac „crnog labuda“, taj termin je prvi put upotrebio 2001. u svojoj knjizi „Prevareni nepredvidljivošću“.
Kad se 2007. pojavila njegova knjiga „Crni labud“, zanimanje za nju je bilo prilično slabo i tek nakon sloma banke „Liman braders“ godinu dana kasnije, s početkom svetske ekonomske krize, Talebova knjiga je postala tražena u celom svetu.
„Suštinski, jasnim jezikom rečeno, ‘crni labud’ označava nepredvidive događaje na finansijskom tržištu koji imaju razorne efekte na to tržište, a pre svega na investitore. Podrazumeva i to da osim razornih efekata nastupa period dugog oporavka tržišta od svih lomova koji ga zadese“, ukazao je Đukić za Sputnjik.
On, pri tom, objašnjava da kada se kaže neočekivani događaj, treba jasno istaći činjenicu da se „iznenađenje“ vezuje za to da su se modeli koji su se masovno koristili pre globalne finansijske krize za projektovanje i kretanje berzanskih indeksa i drugih parametara pokazali totalno neproduktivnim. U tom smislu i lom koji nije mogao biti predviđen tim modelom tretira se kao „crni labud“, napominje sagovornik Sputnjika
Pandemija koronavirusa je, kako ističe, svakako prirodna katastrofa koju niko nije mogao da predvidi. Napominje, međutim, da je ona samo dodatno zakomplikovala situaciju, jer su i pre korone postojali više nego jasni indikatori da postoje ozbiljni problemi u svetskoj privredi.
„Beli labud, za razliku od crnog labuda, jednostavno rečeno, to je ako ste, na bazi poznavanja procesa koji se dešavaju unutar finansijskih tržišta, sposobni da sa visokom verovatnoćom predvidite tok događaja“, napominje profesor Ekonomskog fakulteta.
On, međutim, ističe da se čak i Taleb nije fokusirao na moći predviđanja događaja, već više na upozorenje da se robusnim merama ublaže potencijalni negativni efekti i sistem učini manje ranjivim.
Tako Đukić podseća da svetska ekonomska kriza iz 2008. nije na isti način pogodila sve. Imate banke koje su propale, poput Rojal benk of Skotland, do onih koje su se visoko konzervativnim pristupima njihovih uprava koje su se na bazi znanja, intuicije, velikom količinom kapitala štitile od mogućih rizika i gubitaka. I one na kraju nisu posegle za novcem poreskih obveznika.
„To je prevencija u cilju moguće zaštite od rizika koji nastaju zbog nepredvidivih događaja, što sada svakako jeste pandemija virusa korona“, kaže sagovornik Sputnjika.
On, međutim, ukazuje na situaciju iz 2008. kada su investitori koji su hazardirali na finansijskom tržištu pre početka krize, svoju situaciju kasnije pravdali upravo nepredvidivošću krize. Ta zamena teza je, smatra Đukić, vrlo opasna.
Kada imate situaciju, kao tada, da predlozi ozbiljnih institucija „ne prođu“, onda se plate posledice.
„Čuvena dva profesora sa Stenford Univerziteta su upozoravala da kompleksni finansijski instrumenti mogu stvoriti privid da su banke kapitalizovane, a da to faktički nisu i da ne mogu da izdrže buduće rizike. Njihov predlog, koji je čak išao ka američkom Kongresu, bio je da kapital banaka bude samo u obliku običnih akcija, što je potpuno ignorisano. Dakle, postoje profesori ekonomije na elitnim univerzitetima koji odreaguju na proces, ali izvršne strukture, zakonodavna vlast ne odreaguje, zato što je interes Volstrita bio sasvim suprotan“, napominje Đukić.
To su, kako kaže, profesorka sa Stenforda Anat Admati i njen kolega Martin Helvig u njihovoj knjizi jasno predočili:
„Političari i regulatori treba da se fokusiraju na javni interes i da preduzmu neophodne korake. Kritična komponenta još nedostaje - politička volja“.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Darko Simić, nekadašnji zamenik predsednika OO DS Lazarevac i simpatizer Miroslava Aleskića odavno je poznat javnosti, ne po obavljanju svoje funkcije i pristojnom ponašnju, već po spopadanju žena čemu su svedočile i prepiske koje su ugledale svetlost dana.
Predsednik Narodne stranke Vladimir Gajić oglasio se na društvenim mrežama oko izbora zakazanih za 2. jun i opleo po koaliciji okupljenoj oko tajkuna Dragana Đilasa.
Lider takozvane koalicije "Srbija protiv nasilja" Dragan Đilas još se nije oglasio povodom odluke predsednice Skupštine Srbije Ane Brnabić da se beogradski i lokalni izbori održe 2. juna, ali zato jeste automehaničar iz Berlina.
Predsednik Stranke Srbija centar Zdravko Ponoš izjavio je da ponuda koju je objavila predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić da će lokalni izbori biti istog dana kad i beogradski, odnosno 2. juna, "nije dobra".
Direktor Centra za odgovorne medije Marko Matić istakao je danas da odluka predsednice Skupštine Ane Brnabić da objedini beogradske i druge lokalne izbore za drugi jun odudara od demokratskih standarda, ali da je, zarad mira u kući i smirivanja tenzija u društvu, vlast napravila maksimalan mogući ustupak.
Radi istinitog obaveštavanja javnosti, a povodom navoda objavljenih u pojedinim medijima, vd generalnog direktora "Teleoptik Žiroskopi“ Zoran Jarić istakao je da se dronovi “kamikaze” koje koristi Vojska Srbije proizvode u preduzećima Odbrambene industrije Srbije.
Vlada Srbije odlučila je na današnjoj sednici da rezervno snabdevanje električnom energijom krajnjih kupaca koji nemaju pravo na garantovano snabdevanje obavlja Akcionarsko društvo "Elektroprivreda Srbije" Beograd.
U Banjaluci je danas održan veliki narodni miting "Srpska te zove", na kojem je prisustvovala i predsednica Srpske stranke "Zavetnici" Milica Đurđević Stamenkovski.
Komandant Kfora general-major Ozkan Ulutaš prisustvovaće Danu visokih zvanica na združenoj taktičkoj vežbi Vojske Srbije ''Vihor 2024'' sutra na Privremenom poligonu na Pešteru, saopštio je danas portparol Kfora Salvatore Maskoli.
U novom izdanju Info večeri o prijemu tzv. Kosova u Savet Evrope, opoziciji, ali i o sramnoj rezoluciji o navodnom genocidu u Srebrenici, govorili su gosti analitičar Veljko Jovanović, potpredsednica SRS Vjerica Radeta, državni sekretar Đorđe Dabić, Goran Đorđević, advokat, analitičar Slobodan Josipović.
Rezolucija o lažnom genocidu u Srebrenici bila je glavna tema emisije Rat uživo. O toj nepravdi i pritisku Zapada govorili su gosti bivši ministar policije RS Tomo Kovač, prof. Branko Nadoveza, sa Instituta za noviju istoriju, prof. Radomir Milašinović sa Fakluteta bezbednosti u Beogradu i Nebojša Kuzmanović direktor Arhiva Vojvodine.
U Info danu o sramnoj rezoluciji o navodnom genocidu u Srebrenici, govorili su Saša Milovanović, direktor "Srpskog Telegrafa" i novinar Aleksandar Gajović.
Suđenje Zoranu Marjanoviću, koji je optužen za ubistvo supruge Jelene (33) 2. aprila 2016. godine na nasipu Crvenka u Borči, biće nastavljeno sutra u Višem sudu u Beogradu.
Darko Simić, nekadašnji zamenik predsednika OO DS Lazarevac i simpatizer Miroslava Aleskića odavno je poznat javnosti, ne po obavljanju svoje funkcije i pristojnom ponašnju, već po spopadanju žena čemu su svedočile i prepiske koje su ugledale svetlost dana.
Posle gotovo godinu dana, u Prvom osnovnom sudu u Beogradu 13. marta održano je pripremno ročište u slučaju protiv okrivljenog N. Š. za krivično delo nanošenja teških telesnih povreda usled kojih je preminuo Zoran Nedeljković.
Fudbaleri Aston Vile posle drame i penala pobedili su Lil sa 4:3 i plasirali se u polufinale Lige konferencija, dok je Fiorentine tek u produžetku slomila Viktoriju Plzenj rezultatom 2:0.
Francuski teniser Artur Fis igraće protiv Dušana Lajovića u četvrtfinalu ATP turnira u Barseloni, pošto je u meču osmine finala savladao Aleksa de Minora sa 2:0 (7:5, 6:2).
Dugoočekivani blokbaster “Građanski rat: Svakom carstvu dođe kraj”, najskuplji akcioni film reditelja Aleksa Garlanda, koji se posle samo nekoliko dana prikazivanja u Americi našao na prvom mestu američke box office liste, premijerno je prikazan u Beogradu.
Tim princa Harija pobedio je na jednom polo turniru na Floridi, ali ukus pobede pokvarila mu je supruga Megan Markl i njen poljubac sa drugim muškarcem.
Iako su se Anđelina Džoli i Bred Pit razveli još 2019. godine, to nije bio kraj nesuglasica i sudskih sporova oko starateljstva nad decom i vlasništva nad vinarijom u Francuskoj.
Kako dalje je ključno pitanje za mnoge koji pate od slomljenog srca. Uz nekoliko saveta stručnjaka za ljubavne odnose, možete se oporaviti brže nego što mislite.
U Reljanu kod Preševa, aprila 1999. u toku vazdušnog napada NATO bombardera stradala su sedmorica pripadnika 78. motorizovane brigade Vojske Jugoslavije...
Tim lekara Klinike za kardiologiju Kliničkog centra u Kragujevcu, prvi je - južno od Beograda, ugradio srčanu mini-pumpu impelu najtežim pacijentima. Ta vrsta mehaničke podrške omogućava bezbednije intervencije kod životno ugroženih bolesnika.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.