10 ČUVENIH STRUČNJAKA SMATRA DA CEO SVET GREŠI U BORBI PROTIV KORONE! Evo kako objašnjavaju svoje teorije!
Podeli vest
Zvaničan stav brojnih vlada u vezi sa izbijanjem pandemije koronavirusa, čak deset svetskih stručnjaka, iznoseći svoje mišljenje, dovodi u sumnju
Tako na primer doktorka Sunetra Gupta, profesorka teorijske epidemiologije na Univerzitetu Oksford specijalizovana za malariju, HIV, grip i bakterijski meningitis, član je istraživačkog tima koji konstruiše model epidemije koronavirusa. Njihov rad tek treba da bude recenziran, ali je sažetak dostupan na mreži.
Zamenica direktora instituta „Batut“ Darija Kisić-Tepavčević rekla je da će Krizni štab donetu odluku o merama u narednom periodu, pa i o tzv. policijskom času za naredni vikend i za naredni period uopšte
12.04.2020
15:51
Oni navode sledeće: "Važno je da rezultati koje ovde predstavljamo ukazuju na to da su epidemije koje su u toku u Velikoj Britaniji i Italiji počele najmanje mesec dana pre prve prijavljene smrti i da su već dovele do nagomilavanja značajnog nivoa kolektivnog imuniteta u obe zemlje.Postoji inverzna veza između dela populacije koji je trenutno imun i dela koji je ranjiv na tešku bolest".
Istraživanje predstavlja sasvim drugačiji pogled na epidemiju u odnosu na stav Kraljevskog koledža u Londonu.
Rezultati bi značili da je zemlja već stekla znatan imunitet neregistrovanim širenjem covid-19 tokom više od dva meseca.
Iako su neki stručnjaci sumnjali u snagu i dužinu ljudskog imunološkog odgovora na virus, prof. Gupta kaže da su je novi dokazi uverili da će čovečanstvo izgraditi kolektivni imunitet protiv covid-19.
Dr Karin Moling je nemački virolog čije se istraživanje fokusiralo na retrovirusima, posebno virusu humane imunodeficijencije (HIV). Bila je redovna profesorka i direktorka Instituta za medicinsku virologiju na Univerzitetu u Cirihu od 1993. do penzije 2008. godine i za svoj rad je primila brojna priznanja i nagrade.
- Svako jutro vam se govori koliko ima smrtnih slučajeva od korone. Ali ne govore vam koliko je ljudi zimi već zaraženo gripom i koliko smrtnih slučajeva je prouzrokovalo. Ove zime grip nije ozbiljan, ali oko 80.000 ljudi zaraženo. Ne dobijate ove brojke uopšte. Nešto slično se dogodilo pre dve godine. To nije stavljeno u pravi kontekst. Svake nedelje u Berlinu umre osoba od otpornih mikroba. To je godišnje čak 35.000 smrti u Nemačkoj. To se uopšte ne spominje. Verujem da smo imali ovakvu situaciju nekoliko puta i da su preduzete mere preterane. Smatram da možda neko ne bi trebalo toliko da brani mladima da se druže i tako prenose virus - smatra dr Moling i ovako objašnjava svoj stav.
Moramo nekako da izgradimo imunitet, a kako je to moguće bez kontakata? Mlađi se mnogo bolje nose sa infekcijom. Ali stare moramo zaštititi i zaštititi ih na način koji se može pomno ispitati; da li je razumno ono što sada radimo da oslabimo epidemiju na način koji gotovo paralizuje celokupnu svetsku ekonomiju? Najveći problem je što je virus predstavljen kao užasna bolest, a sam po sebi je poput gripa u normalnoj zimi. U prvoj sedmici je još slabiji.
Dr Anders Tegnel je švedski lekar i državni zvaničnik koji je od 2013. godine državni epidemiolog Agencije za javno zdravlje Švedske.
Dr Tegnel je diplomirao na medicinskom fakultetu 1985. godine, specijalizujući se za zarazne bolesti. Kasnije je doktorirao medicinske nauke na Univerzitetu Linkoping 2003. godine i magistrirao 2004. godine.
- Sve mere koje preduzmemo moraju biti izvodljive tokom dužeg vremenskog perioda. U suprotnom, stanovništvo neće prihvatati celokupne strategije za koronu. Starije ljude ili osobe sa zdravstvenim problemima treba što više izolovati. Dakle, nema poseta deci ili unucima, nema putovanja javnim prevozom, ako je moguće i nema kupovine. To je jedno pravilo. Drugo pravilo: Svako sa simptomima treba odmah da ostane kod kuće, čak i sa najmanjim kašljem. Ako sledite ova dva pravila, više vam nisu potrebne dodatne mere, čiji je efekat ionako vrlo marginalan - kaže Tengel.
Dr Pablo Goldšmit je argentinsko-francuski virolog specijalizovan za tropske bolesti i profesor molekularne farmakologije na Univerzitetu Pjer i Marija Kiri u Parizu.
Diplomirao je na Farmaceutskom i biohemijskom fakultetu Univerziteta u Buenos Ajresu i Medicinskom fakultetu Bolničkog centra u Parizu.
Trenutno živi u Francuskoj, gde je skoro 40 godina radio kao istraživač u kliničkim laboratorijama na razvoju dijagnostičke tehnologije.
- Neosnovana mišljenja međunarodnih stručnjaka, preslikana u medijima i na društvenim mrežama, šire nepotrebnu paniku koju smo prethodno iskusili. Koronavirus identifikovan u Kini 2019. godine izazvao je ništa manje od jake prehlade ili gripa, bez razlike do sada sa prehladom ili gripom kakvu poznajemo - kaže Goldšmit i obajšnjava:
Interesantno je da su početkom ove godine globalna upozorenja o zdravlju pokrenuta kao posledica infekcije koronavirusom otkrivenim u Kini, COVID-19, znajući da svake godine u svetu od upale pluća umre 3 miliona novorođenčadi, a 50.000 odraslih u Sjedinjenim Državama, iz istog razloga, bez bilo kakvog alarmiranja stanovništva.
Naša planeta je žrtva novog sociološkog fenomena, naučno-medijskog uznemiravanja, koje pokreću stručnjaci samo na osnovu rezultata laboratorijske molekularne dijagnostičke analize.
Goldšmit smatra da su komunikacije izdate iz Kine i Ženeve ponovljene su, bez da se ispitaju sa kritičkog stanovišta i, pre svega, bez naglašavanja da su koronavirusi uvek inficirali ljude i uvek izazivali dijareju i ono što ljudi nazivaju banalnom prehladom ili običnom prehladom
- Apsurdne prognoze su prenaduvane, kao i 2009. godine sa gripom H1N1. Nema dokaza koji bi pokazali da je koronavirus 2019. godine smrtonosniji od respiratornih adenovirusa, virusa gripa, koronavirusa iz prethodnih godina ili rinovirusa koji su odgovorni za prehladu - rekao je Goldšmit.
Dr Eran Bendejvid i dr Džei Batačaria su profesori medicine i javnog zdravlja na Univerzitetu Stanford.
- Projekcije broja umrlih mogu biti previsoke. Prava stopa smrtnosti je deo zaraženih koji umiru, a ne smrt iz identifikovanih pozitivnih slučajeva. Sveobuhvatni karantin možda nije vredan posledica koje nameće ekonomiji, zajednici i mentalnom i fizičkom zdravlju pojedinca. Trebali bismo odmah preduzeti korake za procenu empirijske osnove trenutnih obustava - kažu profesori.
Dr Tom Džeferson je britanski epidemiolog sa sedištem u Rimu. Takođe je savetnik italijanske Nacionalne agencije za regionalne zdravstvene usluge.
- Čini se da u ovoj posebnoj epidemiji bolesti nalik gripu nema ničeg posebnog. Postoje, međutim, dve posledice ove situacije. Prva je nedostatak institucionalnog kredibiliteta. Oni se kreću od vatrogasaca, policajaca, pa čak i lekara opšte prakse – a ne od ljudi koje biste želeli da otuđite u hitnim slučajevima. Vlasnik restorana rekao mi je da se nikada neće prijaviti zdravstvenom organu, jer bi to značilo zatvaranje najmanje dve nedelje i njegov posao će propasti. Druga stvar je, da li će se, kada sve ovo prođe, među ljudima javiti žellja i napori da se shvate uzroci i poreklo bolesti sličnih gripu i životni ciklus njegovih uzročnika? Prošli slučaj mi kaže da ne i vratićemo se promovisanju gripa kao univerzalne kuge pod krovom tople kuće komercijalnih interesa - smatra Džeferson.
Dr Majkl Levit je profesor biohemije na Univerzitetu Stanford. Član je Kraljevskog društva (FRS), član Nacionalne akademije nauka i dobio je 2013. godine Nobelovu nagradu za hemiju za razvoj višesmernih modela za složene hemijske sisteme.
- Ne verujem brojevima u Izraelu zato što se definicija slučaja u Izraelu stalno menja i teško je na taj način proceniti situaciju. U Izraelu je dosta neopravdane panike. Ne verujem u brojke, sve je politika, a ne matematika. Iznenadiću se ako broj umrlih u Izraelu pređe deset, pa čak i pet sada s ograničenjima. Radi poređenja, broj umrlih od koronavirusa u Italiji iznosi 10% od broja umrlih od gripa - kaže Levit.
Nemačka mreža za medicinu zasnovanu na dokazima je udruženje nemačkih naučnika, istraživača i medicinskih stručnjaka.
Mreža je osnovana 2000. godine za širenje i dalji razvoj koncepata i metoda medicine zasnovane na dokazima i pacijentima u praksi, podučavanju i istraživanju, i danas broji oko 1000 članova.
- U većini slučajeva, COVID-19 ima oblik blage prehlade ili je čak i bez simptoma. Stoga je malo verovatno da su zabeleženi svi slučajevi zaraze, za razliku od smrtnih slučajeva koji se gotovo u potpunosti beleže. To dovodi do prevelikih brojki. Prema studiji 565 Japanaca koji su evakuisani iz Vuhana, od kojih su svi testirani (bez obzira na simptome), otkriveno je samo 9,2% inficiranih ljudi. To bi značilo da će broj zaraženih ljudi biti oko 10 puta veći od broja registrovanih slučajeva. Široka dostupnost testova SARS-CoV-2 je ograničena. Na primer, u SAD-u adekvatna ustanova za testiranje za sve sumnjive slučajeve koja je finansirana od države dostupna je tek od 11.3.2020.
I u Nemačkoj su postojala neka uska grla koja su prouzrokovala istu situaciju sa precenjenim brojkama. Kako se bolest širila, postalo je sve teže prepoznati sumnjivi izvor infekcije.
Kao rezultat toga, česte prehlade kod ljudi koji su nesvesno imali kontakt sa pacijentom COVID-19 nisu nužno povezane sa COVID-19, a oboleli uopšte ne odlaze lekaru.
Mnoga pitanja takođe ostaju bez odgovora. S jedne strane, mediji nas svakodnevno suočavaju sa alarmantnim izveštajima o eksponencijalno rastućem broju bolesnih i mrtvih ljudi širom sveta.
S druge strane, medijsko izveštavanje ni na koji način ne uzima u obzir potrebne kriterijume za komunikaciju o riziku zasnovanom na dokazima", navodi ova mreža.
Dr Ričard Šabas je bivši glavni zdravsteni službenik u Ontariju, zdravstveni službenik Hejstingsa i javnog zdravlja princa Edvarda i šef osoblja Centralne bolnice u Jorku.
- Postoji daleko više slučajeva nego što se izveštava. To je zato što mnogi slučajevi nemaju simptome i kapacitet ispitivanja je ograničen. Isto tako, stvarna stopa novih slučajeva verovatno je najmanje 10.000 dnevno. Ako vam brojevi zvuče preveliki, upamtite da je svet jedno globalno selo. Iz globalne perspektive, ovi brojevi su vrlo mali. Drugo, izbijanje epidemije u pokrajini Hubei, daleko najveće i nekakav scenario najgoreg slučaja – izgleda da se stišava. Koliko je bilo loše? Pa, broj smrtnih slučajeva bio je uporediv sa prosečnom sezonom gripa.
To nije nebitno, ali nije ni katastrofalno, niti je verovatno da će preplaviti kompetentan zdravstveni sistem. Jedino moguće objašnjenje je da korona nije tako lako prenosiva među ljudima. Kada zaraza nađe dobro mesto, ona se brzo širi - u italijanskim bolnicama, na kruzerima, u sekti u Južnoj Koreji. Ali, to su više izuzeci nego pravila. Većina zaraženih nije ni na koga prenela bolest - objasnio je Šabs.
Zarazne bolesti u Srbiji ove godine nisu odmarale ni mesec dana, ni u jeku najvećih tropskih temperatura, a pred nama je tek period kada ćemo se suočavati sa njima. Ako ne odmah sa povratkom dece u školu, i zaposlenih sa godišnjih odmora, onda nam takav period sledi odmah sa dolaskom hladnijeg vremena i dužim boravkom u zatvorenom prostoru.
31.08.2024
12:02
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Svaki dan bez suštinski značajne promene: stručnjaci iz ove, stručnjaci iz one oblasti, ovi eksperimenti, oni eksperimenti, rađeni tamo i rađeni onamo a rezultati svega pomenutog su uvek isti: sve se svodi na mišljenje i na stavove - bez ijednog dokaza koji koliko sutra neće biti opovrgnut od nekih novih stručnjaka iz ove i(li) od stručnjaka iz one oblasti, koji su izvršili ove a njihove kolege one eksperimente - i tako prekjuče, tako juče, tako danas, tako sutra, tako preksutra, tako unedogled lutanje u magli a u međuvremenu, sada je i u skoroj budućnosti će biti samo jedno sigurno: umirali su, umiru i umiraće zbog zaraženosti korona virusom a biće i izlečenih.
Planetarna za*ebancija. Prvi su počeli Kinezi, ali kod njih je cela "priča" bila ograničena da delić države. Zapad likovao, aktivirale se sve moguće propagandne mašinerije kojima je osnovni posao da "pljuju" po Kini, njihovoj kulturi i ekonomiji, a onda, kada su izgradili javno mnenje da su kinezi krivi za "smrtonosni virus" jer jedu slepe miševe... taj virus im došao na vrata. Šta sada? Pa svaki političar prvo gleda svoj interes i šta će biti na sledećim izborima! Kasno je da se propagandna mašinerija zaustavi. Mediji direkno prebrojavaju mrtve a to ne valja nikako, pa da ih je i 200 a kamo li 5000, tj. 10% broja koji svake godine umre od komplikacija prouzrokovanim običnim gripom. I onda dobijemo ovo što smo dobili. Tome dodaj još i odrešene ruke vladama da preusmeravaju pare iz budžeta gde oni smatraju da treba i eto situacije.
Za razliku od ostalih virusnih infekcija, za lečenje od covid19 potrebni su respiratorni. Zapadni zdravstveni sistem je koncipiran na profitu i otud zanemaruje infekcije odnosno koristi se procentnih računom da će velika većina umrlih umreti od komplikacija uzrokovanih već nekom postojećom statističkih obuhvaćeno bolešću. Nekom kardiovaskularnom, dijabetom, bubrežnom disfunkcijom itd. Dakle ljudi sa već i onako umanjenom radnom sposobnošću. Oni koji imaju para moći će i 10 puta da presade srce ili bubrege i ko zna šta još dok ostali samo opterećuju zdravstvene fondove. 30.000, 50.000, 170.000 umrlih. Pa dobro. Umiruckaju ljudi, zar ne. A virusi dobro dođu kao katalizatori. Da se ubrza rasterećenje fondova. Zdravstvenih, penzioni. Da se dezinfekuju gradovi od nezaposleni, bolesnih a koji ne mogu da plate lečenje i da ne nabrajam dalje. Pa ko je kriv Zapadu što je primenio kineski pristup. Kineski, ruski, naš pristup je okrenut čoveku. Njihov ljudskim resursima. Obnovljivim resursima. Takoreći vrlo napredni ekološki opravdan pristup.
Zamenica direktora instituta „Batut“ Darija Kisić-Tepavčević rekla je da će Krizni štab donetu odluku o merama u narednom periodu, pa i o tzv. policijskom času za naredni vikend i za naredni period uopšte
Ukrajinskim snagama gotovo da ponestaje municije za sisteme PVO Patriot i IRIS-T, zbog čega više ne mogu da se suprotstave vazdušnim napadima ruskih snaga, smatra britanski stručnjak Aleksandar Merkuris u svom blogu na YouTube.
Islamistička Slobodna Bosna prenosi svaku izjavu Aleksandra Jovanovića Ćute i zdušno ga podržava u njegovim pokušajima da nasiljem sruši Aleksandra Vučića.
U nedelju 29.septembra nastavlja se akcija besplatnih preventivnih pregleda, a pravo da dođu kod lekara imaju svi građani, čak i oni bez zdravstvene knjižice.
Ekipa Informera nalazi se na Zejtinliku gde je otkrivena bista deda Đorđu, čuvaru srpskog groblja. Otkrivanje biste je izazvalo veliko interesovanje u Solunu, gradski predstavnici tog grada su položili vence na njegov grob, a spomenik su svečano otkrili ministar odbrane Bratislav Gašić i ministar za rad, boračka i socijalna pitanja Nemanja Starović.
Tokom sednice Skupštine Srbije NATO general Zdravko Ponoš vređao je žene, pa se nakon ministarke Milice Đurđević-Stamenkovski na njegovom tapetu našla predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić. O tome su u Info jutru govorili Dejan Miletić iz Centra za izučavanje globalizacije i Veljko Jovanović, analitičar.
U novom Info jutru o uspešnoj politici koju vodi predsednik Vučić, ali i njegovoj poseti Njujorku i govoru u UN, govorio je gost Zoran Milivojević, karijerni diplomata.
U novom izdanju emisije Rat uživo, gosti Ljuan Koko, politikolog i pisac i režiser Dragoslav Bokan su komentarisali sva najaktuelnija ratna žarišta u svetu, sa akcentom na rusku specijalnu operaciju u Ukrajini, ali i mogućoj upotrebi nuklearnog oružja.
Gosti emisije Otvoreni studio penzionisani general Vidosav Kovačević, Jasmina Andrić, urednica magazina "Odbrana i bezbednost", Saša Milovanović, direktor Srpskog telegrafa, govorili su o tome kome smeta jaka vojska Srbije.
Likvidacija Cetinjanina Vaska Lješkovića koga je juče ubio snajperista u dvorištu porodične kuće nije prva egzekucija koja je na ovaj način izvršena u ratu zloglasnih crnogorskih klanova,"škaljarskog" i "kavačkog".
Nešto posle 9 sati došlo je do jezivog sudar dva automobila kod Požarevca, zbog čega je saobraćaj na putu prema Velikom Gradištu u prekidu i vozila se upućuju na alternativne pravce.
Crvena zvezda nema velike šanse protiv Intera, svoje bodove možda može da traži protiv PSV-a ili Jang bojsa, poručuje za Informer proslavljeni fudbaler crveno-belih Zlatko Krmpotić (66). Čovek koji je sa srpskim prvakom igrao ravnopravno protiv "neroazura" 1981. godine u četvrtfinalu Kupa šampiona kaže da je sadašnji tim Zvezde superioran u domaćem prvenstvu, ali da u Evropi ne može da se meri sa velikanima.
Ranije ovog meseca, američki reper Pi Didi pojavio se na sudu na Menhetnu u Njujorku nakon što je optužen za reketiranje, zavere, seksualnu trgovinu silom, prevaru ili prinudu i prevoz radi bavljenja prostitucijom.
Glumica Brižit Bardo koja danas puni 90 godina upamćena je po lepoti i izuzetnom talentu, a malo ko zna da osim brojnih uspešnih uloga, i života prepunog kontroverzi iza nje stoje i nesrećne ljubavi, nasilje, pokušaj samoubistva...
Nedavno su matematičari iz Velike Britanije, na engleskom Univerzitetu "Saseks" analizirali psihološke i biološke aspekte muškog orgazma, kako bi došli do "formule" onoga što ga uzrokuje.
Na konkurs za mesto u studentskom domu u Kragujevcu, prijavilo se 260 brucoša, a studenti starijih godina dokumentaciju mogu da dostave do 31. oktobra.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.