Najnoviji transkripti američkih bezbednosnih službi otkrili su da je bivši savetnik američkog predsednika Donalda Trampa za nacionalnu bezbednost Majkl Flin od tadašnjeg ruskog ambasadora tražio da Rusija pomogne Americi u borbi protiv terorista sa ciljem da se na Bliskom istoku postigne stabilnost
Razgovori Flina i Kisljaka, koji su dospeli u javnost, bili su deo "ruskog slučaja", kad je Rusija optužena za mešanje u američke izbore 2016. godine, što Moskva negira, kao i za "zaveru" s Trampom, koju su demantovali i Kremlj i Bela kuća.
Specijalni američki tužilac Robert Miler je nakon dvogodišnje istrage potvrdio optužbe o "umešanosti", ali ne i o teoriji "zavere".
Razgovore Flina i Kisljaka presrele su američke specijalne službe i objavile ih u petak u prepričanoj formi s pojedinačnim citatima i brojnim nedostacima.
Šta je Flin molio Kisljaka
- Nećemo dostići stabilnost na Bliskom istoku bez zajedničkog rata protiv radikalne mase islamista i tačka - rekao je Flin ruskom ambasadoru, koji se složio sa američkim političarom, navedeno je u transkriptu telefonskog razgovora 22. decembra.
Zatim, 29. decembra se nastavlja razgovor Kisljaka i Flina o Bliskom istoku, tokom kojeg je ruski ambasador izrazio zainteresovanost Rusije da zajednički sa Trampom pokrene mirovni proces u Siriji. Kisljak tada govori da Rusije neće podržati američke demarše, što je Flin sa razumevanjem prihvatio. Istovremeno, u transkriptu je zabeleženo da je Kisljak obavestio Flina da će Rusija pokrenuti mirovni proces u Astani, te da će pozvati i Ameriku da mu se priključi, što je rezultiralo time da je Vašington postao posmatrač u tim pregovorima.
Pored toga, u transkriptu razgovora od 29. decembra 2016. godine se navodi da Flin moli Kisljaka da "prenese" Moskvi da odlazeću Obaminu administraciju treba sprečiti u naporima da novu Trampovu administraciju liši slobode manevrisanja.
On je takođe podsetio na tvrdnje protiv Rusije zbog navodnih sajber napada, koje je Moskva negirala, kao i na proterivanje ruskih diplomata iz Vašingtona, po nalogu Obamine administracije.
- Znam da bi trebalo da preduzmete određene korake i molim Rusiju da preduzme samo recipročne mere. Nemojte ići dalje, nego što ste već otišli, jer ja ne želim da dođe do eskalacije uzvratnih mera. Nadam se da me shvatate? - rekao je Flin u obraćanju Kisljaku.
Na to je Kisljak odgovorio da shvata šta Flin želi da kaže, ali da je potrebno razumeti i stav Moskve, navodi se u dokumentima, ali bez odgovarajućeg citata.
Declassified transcripts add to evidence that FBI had no legal basis to interview Michael Flynn https://t.co/3RFwiB5gbi
— GeorgiaLady1911 (@GeorgiaLady1911) May 30, 2020
Flin je uzvratio da razume i da mu se može verovati. Zatim je ponovio molbu o umerenom odgovoru Moskve i rekao da ako Rusija protera 60 američkih diplomata da će to značiti "zatvaranje ambasade".
Trampov savetnik je još jednom naglasio da kada Trampova administracija preuzme vlast, razgovaraće podrobnije o unapređenju njihovih odnosa. Istakao je da i oni moraju da se bore s njihovim neprijateljima i da oni imaju zajedničkog neprijatelja, sa kojim obe strane imaju probleme.
Na to je Kisljak pitao da li uključivanje u spisak američkih sankcija Glavne obaveštajne uprave (GRU) i Federalne službe za bezbednost Rusije (FSB) znači da Amerika ne želi da sarađuje s Moskvom u borbi protiv terorizma (Kisljakove reči se ponovo prepričavaju, a ne citiraju). Flin je odgovorio potvrdno, očigledno, imajući u vidu odlazeću administraciju Obame.
Razvoj događaja nakon razgovora dva zvaničnika
Dan nakon razgovora, 30. decembra 2016. godine, ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da Moskva neće odgovoriti SAD na zatvaranje ruskih diplomatskih predstavništava i proterivanje 35 diplomata. Putin je tada istakao da se Rusija neće spuštati na takav "kuhinjski" diplomatski nivo i da će njeni budući koraci zavisiti od postupaka buduće Trampove administracije.
Dalji događaji opovrgavali su teoriju zavere Rusije i Trampa. Američki Kongres je 2017. godine usvojio, a Tramp potpisao zakon o pooštravanju sankcija protiv Rusije. Moskva je na to uzvratila zahtevom za smanjenje broja saradnika američkih diplomatskih misija i zabranila pristup ambasadorskim dačama i magacinima, analogno merama Obamine administracije 2016. godine. Trampova administracije je uzvratila zahtevom za zatvaranje ruskog konzulata u San Francisku i trgovinskog predstavništva u Vašingtonu i Njujorku.
SAD su 2018. godine odjednom proterale 60 ruskih diplomata i zatvorile konzulat u Sijetlu. Rusija je uzvratila proterivanjem 60 američkih diplomata i zatvaranjem konzulata SAD u Sankt Peterburgu.
Majkl Flin je napustio mesto savetnika predsednika nakon što se u medijima pojavila informacija da je od potpredsednika SAD Majkla Pensa sakrio da je održavao kontakte sa Sergejem Kisljakom, tadašnjim ruskim ambasadorom u SAD.
Generalni direktor ruske svemirske agencije Roskosmos Dmitrij Rogozin izjavio je danas da su "pokušaji privatizacije Meseca" u suprotnosti sa međunarodnim pravom
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Generalni direktor ruske svemirske agencije Roskosmos Dmitrij Rogozin izjavio je danas da su "pokušaji privatizacije Meseca" u suprotnosti sa međunarodnim pravom
Blokderska NVO ''CRTA'' objavila je da sutra predstavlja, verovali ili ne, izveštaj o dosadašnjem toku kampanje. Jasno je reč o još jednoj blokaderskoj obmani naroda.
Aleksandar Vučić, nosilac SNS "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" prvi je favorit za budućeg premijera Srbije nakon vanrednih parlamentarnih izbora 25. oktobra, pokazuju najnovije kvote koje su izbacile domaće kladionice.
Gledalačko-obaveštajna služba Informera (GOSI) dostavila je našoj redakciji blokaderski materijal za trenige koje drže svojima uoči održavanja izbora 25. oktobra.
Član Predsedništva SNS Nebojša Bakarec objavio je pregled dosadašnjih televizijskih duela predstavnika SNS sa kandidatima opozicije i tzv. studentske liste.
Aleksanar Vučić, kandidat za premijera liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" poručio okupljenom narodu na velikom mitingu u Pančevu da je ponosan što je bio među onima koji su sprečili dobro organizovanu i spolja finansiranu obojenu revoluciju u Srbiji.
Nova takmičarka Exatlona, Mila Ivanovski, otvorila je dušu pred saigračima iz Crvenog tima i otkrila nepoznate detalje o svom privatnom životu i porodici.
Na autoputu na deonici Sedlari – Debelo brdo – Rogačica će od 9. do 10. i od 12. do 14. oktobra od 7 do 19 časova zbog radova biti obustavljen saobraćaj.
Novo železničko stajalište na novosadskom Rumenačkom putu u Novom Sadu, u neposrednoj blizini kružnog toka, u potpunosti je završeno i od danas prima putnike.
Nakon saslušanja u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici određeno je zadržavanje do 72 sata policajcu M.H. zbog osnovane sumnje da je počinio krivično delo nasilje u porodici.
Jeziva saobraćajna nesreća dogodila se danas oko 14.30 časova na glavnom putu Mostar–Čitluk, u mestu Miljkovići, a u sudaru automobila i motocikla poginuo je 48-godišnji motociklista, dok se njegova 46-godišnja saputnica nalazi u izuzetno teškom stanju.
Javno tužilaštvo zatražilo je kaznu doživotnog zatvora za Trajka Bojkovskog (25) iz Starog Nagoričana kod Kumanova, optuženog za jeziva ubistva četiri nemoćne starice i dva pokušaja ubistva, koja je, kako tvrdi tužilac, počinio radi zadovoljenja bolesnih seksualnih nagona nad mrtvim telima.
Turski glumac Fejaz Duman, poznat domaćoj publici po ulozi u seriji "Žena" i reditelj Tunč Davut bili su gosti manifestacije Dani turskog filma u Jugoslovenskoj kinoteci sa ostvarenjem "Posečeno drvo”, kandidatom za Oskara za najbolji međunarodni film.
Holivudska glumica Konstans Zimer, zvezda popularnih serija "Svita", "Nerealno" i projekta "Ljubavna priča", šokirala je javnost i fanove širom sveta priznanjem da se u potpunoj tajnosti, poslednjih sedam meseci, borila sa rakom dojke.
Međunarodni beogradski sajam knjiga biće održan od 23. do 31. oktobra, pod sloganom "Reči grade svet", u halama Beogradskog sajma, najavili su danas organizatori.
Datura, u narodu poznata kao tatula, jedna je od najotrovnijih biljaka koja može da se pojavi u srpskim dvorištima, baštama i na zapuštenim parcelama. Mnogi je imaju u blizini ograde, a da toga nisu ni svesni.
Manekenka Ema Tin zapalila je crveni tepih u Londonu u replici čuvene gole haljine Kejt Mos iz 1993. godine, odajući počast kultnom modnom trenutku devedesetih.
Letenje isključivo sa ručnim prtljagom pruža veliku slobodu, ali pogrešne procene tokom pakovanja mogu stvoriti ozbiljne komplikacije i pre samog ukrcavanja.
Pevačica Svetlana Ceca Ražnatović pojavila se na jednom prestoničkom događaju u glamuroznom izdanju, a stajlingom vrednim oko 20.000 evra privukla je veliku pažnju prisutnih.
Pevačica Nadica Ademov otkrila je da je svojevremeno doživela neprijatno iznenađenje, kada je pesmu koju je ona platila snimila njena koleginica Rada Manojlović.
Danas se navršava prva godišnjica od smrti pevača Halida Bešlića, a na pomenu se nije pojavio niko od poznatih, dok su samo dve njegove koleginice na društvenim mrežama podelile objavu posvećenu njemu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.