Pretnje bivšeg američkog ambasadora u Nemačkoj, sada specijalnog izaslanika predsednika SAD za Kosovo i Metohiju, Ričarda Grenela, da će Vašington smanjiti broj vojnika u Nemačkoj ako Berlin ne poveća izdvajanja za odbranu, postaju stvarnost
Glavnokomandujući SAD Donald Tramp je, prema pisanju američkog konzervativnog poslovnog dnevnika "Volstrit džornal", naredio Pentagonu da do septembra povuče 9.500 američkih vojnika iz Nemačke, gde SAD imaju trenutno 34.500 vojnika. To je smanjenje za čak 27,5 odsto.
Šef nemačke diplomatije Hajko Mas prokomentarisao da su odnosi dveju zemalja "komplikovani", dok su predstavnici vladajućeg konzervativnog bloka nemačke kancelarke Angele Merkel kritikovali odluku o smanjenju američkih vojnika na 25.000.
Posebno što je za ekonomiju značajno i to što oko 17.000 civila u Nemačkoj radi u najvećoj američkoj bolnici izvan SAD, u Landštulu i aero-bazi u Ramštajnu.
Neimenovani zvaničnik Pentagona kaže da odluka nama veze s trenutnim zahlađenjem odnosa između Merkelove i Trampa zbog odbijanja kancelarke da dođe na G7 samit u Vašington, već da povlačenje trupa od prošle jeseni priprema general Mark Mili, po naređenju Trampovog savetnika za nacionalnu bezbednost Roberta Obrajana. Drugi zvaničnik dodaje da povlačenje vojnika ima veze s povećanim troškovima u NATO, što smanjuje potrebu za većom prisutnošću američkih vojnika u Nemačkoj.
Istovremeno, "Volstrit džornal" navodi da bi vojnici iz Nemačke bili premešteni u Poljsku, gde trenutno ima 4.500 američkih trupa, kao i u druge savezničke zemlje, dok se deo vraća kući. Pritom, veze dve članice EU i NATO, Poljske i Nemačke, poljuljane su zahtevom Varšave za ratnom odštetom dok su stavovi Varšave i Vašingtona podudarni u kritici rusko-nemačkog gasovoda "Severni tok 2".
Tramp, istovremeno, ne "ganja" Poljake vladavinom prava, što čini Brisel, a garantuje im bezbednost. Otkako je izbio konflikt u Ukrajini, Poljska investira milijarde evra u modernizaciju armije, pa Tramp hvali Poljsku kao jednu od retkih članica NATO koja izdvaja dva odsto BDP za odbranu. Povrh toga, Trampu je milo što je Varšava kupovinom raketnog sistema zemlja-vazduh "Patriot" za 4,75 milijardi dolara sklopila najveći vojni posao u istoriji zemlje, a poručila je i 20 mobilnih sistema za lansiranje raketa tipa "himars" za 365 miliona evra i naručila borbene avione F35.
- Poljska je ispunila obaveze da za odbranu izdvaja dva odsto bruto društvenog proizvoda. Nemačka to ne čini. Stoga ćemo pozdraviti prelazak američkih trupa iz Nemačke u Poljsku - pisala je odavno američka ambasadorka u Varšavi Džordžet Mosbaher.
Može li Putin imati koristi od povlačenja američkih vojnika iz Nemačke?
Od eventualnog povlačenja američkih vojnika stacioniranih u Nemačkoj velike koristi će imati ruski predsednik Vladimir Putin, piše nemački list „Zidojče cajtung“ i dodaje da će šef Bele kuće Donald Tramp tim potezom zapravo Putinu učiniti uslugu.
S druge strane, korist od povlačenja američkih snaga mogle bi da imaju i istočnoevropske članice NATO jer bi upravo na njihovoj teritoriji američko prisustvo moglo da se pojača, konstatuje istovremeno list.
Zidojče cajtung piše da Tramp konstantno kritikuje Nemačku zbog toga što i suviše malo sredstava izdvaja za odbranu i već je više puta pretio da će povući deo američkog kontingenta iz te zemlje.
Sada bi mogao da pređe s reči na dela, navodi se u članku i precizira da Tramp, prema raspoloživim informacijama, namerava da smanji broj američkih vojnika u Nemačkoj za 9.500, kao i da ograniči broj američkih vojnika koji mogu da se istovremeno nalaze u Nemačkoj na 25 hiljada umesto 52 hiljade, koliko je trenutno dozvoljeno.
Ako se plan ostvari, kakve su posledice?
Ovaj drugi korak mogao da bi da ima znatno ozbiljnije posledice nego prvi, navodi bivši komandant američke kopnene vojske u Evropi Ben Hodžis ali i bivši američki ambasador u NATO Ivo Daalder.
To bi značilo da Vašington ne može da prebacuje velike kontingente u Nemačku na manevre. Moraće da se zatvaraju vojni objekti, posebno štabovi i logistički centri.
Pored toga, Tramp ima u planu da smanji američko prisustvo i u Avganistanu što takođe može imati za posledicu smanjenje vojne infrastrukture u Nemačkoj, jer upravo u tamo se nalaze najveće i tehnološki najsavremenije američke baze.
U nekim od njih je moguće čak održavati tenkovske i vazdušne manevre uz upotrebu bojeve municije, što je u Evropi prava retkost.
Za sada, navodi se u članku, nije poznato koje će jedinice biti obuhvaćene ovim planovima, ali stručnjaci pretpostavljaju da se to pre svega odnosi na snage stacionirane u Severnoj Rajni Vestfaliji, Rajna-Palatinatu i Bavarskoj.
Svi vojni objekti koji se tamo nalaze predviđeni su za prebacivanje dodatnih američkih kontingenata u Evropu u slučaju krize.
Da ne bi bila dovedena u pitanje sposobnost SAD i NATO za operativni rapoređivanje te jedinice će morati da zamene slične strukture u drugih zemljama.
List, međutim, podseća da je Tramp ranije najavljivao smanjenje kontingenata u Siriji, Južnoj Koreji, Japanu ali da nije ispunio svoje pretnje.
U Americi puno je onih koji kritikuju novu Trampovu inicijativu i smatraju da će taj korak biti usluga Putinu.
Čemu se nadaju Poljska i baltičke zemlje
U Vašingotnu svoju odluku pravdaju time da su Evropljani, pod pritiskom Bele kuće, ojačali svoju odbarnu te da je sada moguće smanjiti američko prisustvo.
Pretnje bivšeg američkog ambasadora u Nemačkoj, sada specijalnog izaslanika predsednika SAD za Kosovo i Metohiju, Ričarda Grenela, da će Vašington smanjiti broj vojnika u Nemačkoj ako Berlin ne poveća izdvajanja za odbranu, postaju stvarnost.
Ipak, ukazuje list, biće vrlo teško usaglasiti raspoređivanje američkih vojnika u Poljskoj i baltičkim zemljama sa Osnivačkim aktom Rusija-NATO.
Hiljade ljudi iskoristili su poslednju priliku da se oproste od Džordža Flojda u crkvi u Hjustonu, gradu u kojem je odrastao, dok njegova smrt nastavlja da podstiče proteste u Americi i svetu protiv rasne nepravde
Hiljade ljudi iskoristili su poslednju priliku da se oproste od Džordža Flojda u crkvi u Hjustonu, gradu u kojem je odrastao, dok njegova smrt nastavlja da podstiče proteste u Americi i svetu protiv rasne nepravde
U najnovijem obraćanju usred izbornog dana glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević, u emisiji "Kolegijum", porušio je najprljavije opozicione spinove, laži i pritiske kojima blokaderi pokušavaju da unesu paniku i uzdrmaju izborni proces.
Tokom glasanja za parlamentarne izbore blokaderi su krenuli da sprovode nasilje u Lazarevcu. Oni su zapalili jedan transparent, ali tu se nasilje nije zaustavilo, već je usledio napad na policiju.
Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević oglasio se večeras iz prostorija Srpske napredne stranke (SNS) na Novom Beogradu i tom prilikom uputio moćnu poruku građanima Srbije.
Slobodan Prvanović, blokaderski profesor oglasio se nakon izbora i uputio oštre kritike na račun tzv. studenata, poručujući da su svojim potezima naneli veliku političku štetu opoziciji.
Nakon što su tajkunski mediji i blokaderi tokom celog dana pokušavali da izmisle afere i stvore paniku, jedan od najžešćih kritičara vlasti i Aleksandra Vučića, Slobodan Georgiev, javno je potvrdio istinu i pokopao sve opozicione spinere.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Prednje maglenke nekada su bile standardni deo opreme automobila, ali ih danas sve više proizvođača izostavlja iz ponude. Razlozi za ovaj trend su brojni, od napretka tehnologije osvetljenja do smanjenja troškova proizvodnje i promena u dizajnu vozila.
Ovde nije bilo važno ni ko gde radi, ni koliko ima godina, ni ko za koga glasa, nego ume li da spremi sarmu! Na vašarištu u Bačkoj Topoli na tradicionalnoj Sarmijadi bilo je više od 150 ekipa koji su spremali ovo jelo, a mnogo više onih koji su čekali da ih kusaju.
Službenici Sektora granične policije Crne Gore su u dve odvojene akcije, u Tuzima i Bijelom Polju, otkrili falsifikovane registarske tablice na dva vozila i procesuirali osumnjičene vozače.
Glumica Ivana Žigon ćerka je Steva i Jelene Žigon, a publika je najbolje pamti po ulozi u filmu "Hajde da se volimo 3" gde je kadar delila sa Lepom Brenom.
Japanski pisac Rju Murakami, poznat po romanu "Plavo, gotovo prozirno", za koji je 1976. godine dobio nagradu Akutagava, preminuo je u 75. godini, saopštio je danas izvor iz izdavačke industrije.
Pariski muzeji Luvr, Orse i Pikaso, kao i izložbeni prostor Gran pale biće u subotu, 24. oktobra, vanredno zatvoreni zbog najavljenih demonstracija u francuskoj prestonici, saopštilo je sinoć Ministarstvo kulture.
Muzička zvezda Jelena Karleuša pojavila se na Dedinju kako bi glasala na parlamentarnim izborima koji se danas održavaju u Srbiji, a modnim izdanjem odmah je privukla pažnju prisutnih.
Pevačica Zorica Erić šokirala je javnost kada je progovorila o svekrvi koja je nakon pada i preloma kuka gotovo dve godine provela u krevetu, a način na koji ju je opisala izazvao je brojne reakcije.
Pevačica Zorana Mićanović ostala je bez naočara nakon što ih je njen gitarista izgubio, a na beogradskom aerodromu otkrila je kako je došlo do ovog peha.
Pevač Miki Mećava otkrio je da ga je bivša supruga Milica pozvala među prvima nakon što je saznala da je u 64. godini dobio ćerkicu Mašu sa partnerkom Katarinom, a njena reakcija ga je oduševila.
Voditeljka Sanja Kužet otkrila je da ju je pokojni kreativni direktor Granda Saša Popović godinama štitio, pružao joj podršku i omogućio joj da bezbrižno gradi karijeru i podiže svoja tri sina.
Komentari