Iako u članku Dnevnog avaza nije navedeno o kojem se izvještaju američkog State Departmenta konkretno radi, tačno je da se prema Međunarodnom izvještaju strategije za kontrolu narkotika State Departmenta za 2020. godinu, Afganistan i Pakistan nalaze na listi zemalja koje su glavni izvori za proizvodnju i stavljanje u promet opojnih droga
Ipak, tvrdnja da se radi o dva najveća svjetska proizvođača droge nije u potpunosti tačna. Naime u ovom izvještaju se zaista navodi da je Afghanistan “najveći svjetski proizvođač ilegalnih opijata”, dok takva tvrdnja za Pakistan ne postoji, već je navedeno sljedeće:
Pakistan nastavlja biti jednim od vodećih svjetskih tranzitnih koridora za opojna sredstva i proizvode od kanabisa kojima se trguje kroz porozne granice ove zemlje sa Afganistanom i Iranom. (...) UN-ov ured protiv droga i kriminala (UNODC) procjenjuje da je Pakistan tranzitna zemlja za 45 posto opijata proizvedenih u Afganistanu. Kemikalije koje služe za proizvodnju heroina i metamfetamina isto prolaze kroz Pakistan kao glavnu tranzitnu tačku prije globalne distribucije.
Iako je gore navedena tvrdnja djelimično tačna, u ovom članku se ne radi samo o pukom prenošenju podataka o proizvodnji i trgovini drogom u ovim zemljama. Hapšenje preprodavača droge - koji nije migrant, već bh. državljanin - u tekstu je povezano sa podacima o trgovini drogom u Afganistanu i Pakistanu čime su migrantima u BiH, bez navođenja ijednog konkretnog slučaja ili dokaza za to, implicitno pripisana ozbiljna krivična djela kao što su trgovina narkoticima, samo zato jer dolaze iz ovih zemalja.
Ilustracije radi, Bosna i Hercegovina se također nalazi na jednom od spiskova State Departmenta u gore pomenutom izvještaju o narkoticima - onom o zemljama za koje postoje indicije da njihove “financijske institucije sudjeluju u transakcijama koje uključuju znatne prihode od međunarodne trgovine narkoticima". No taj podatak, u ovom kontekstu veoma interesantan, u članku Dnevnog avaza se nigdje ne navodi.
Povodom izjave ministra unutrašnjih poslova KS da "s migrantima u Bosnu i Hercegovinu dolaze i narkotici", Raskrinkavanje je kontaktiralo službu za odnose sa javnošću MUP-a KS, kao i kabinet ministra Ismira Juska.
Kako ministar Jusko u svojoj izjavi nije naveo nijedan konkretan slučaj u kojem su migranti osumnjičeni za (pre)prodaju ili šverc droge u BiH, pa čak ni za Kanton Sarajevo za koji je nadležan, MUP KS smo pitali da li su zabilježili ovakve slučajeve, i ako jesu, da nam dostave listu istih.
Mirza Hadžiabdić, glasnogovornik MUP-a Kantona Sarajevo, u telefonskom razgovoru za Raskrinkavanje je rekao sljedeće:
Prema polugodišnjem izvještaju MUP-a KS za 2020. godinu, među migrantskom populacijom nema zabilježenih slučajeva neovlašćene proizvodnje i stavljanje u promet opojnih droga (Član 238. Krivičnog zakona FBiH). U istom periodu zabilježili smo sedam slučajeva gdje su migranti, po Članu 239, osumnjičeni za posjedovanje i omogućavanje uživanja opojnih droga.
Iz MUP-a KS su nas uputili i na njihovu web stranicu, te naveli da se informacije vezane za krivična djela za koja se sumnja da su počinili migranti mogu pronaći u dijelu Izvještaji o radu.
Među ovim izvještajima se nalazi i gore pomenuti polugodišnji izvještaj MUP-a KS za 2020. godinu, kao i godišnji izvještaj za 2019. godinu, no u njemu nije posebno istaknut broj krivičnih djela za koje se u KS sumnjiče migranti.
Odgovor ministra Ismira Juska, to jest pojašnjenje njegovih navoda o migrantima u izjavi koju je dao Dnevnom avazu, nismo uspjeli dobiti ni nakon više pismenih i telefonskih upita.
Upit smo poslali i Dnevnom avazu, između ostalog i o tome da li su za potrebe ovog članka kontaktirani i drugi nadležni na višim nivoima vlasti, koji bi mogli imati stvarne podatke o eventualnoj trgovini drogom od strane migranata na širem području BiH. Do momenta objave ove analize na taj upit nismo dobili odgovor.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Blokaderi predvođeni Petrom Đurićem, pijani i drogirani, zaustavljeni su od strane policije u Kraljevu posle blokaderskog skupa, a u nastavku teksta pogledajte kako je izgledalo privođenje opozicionog lidera.
Siniša Mali, prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink govorio je važnim temama za građane Srbije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će Srbija već krajem avgusta započeti prvu fazu proizvodnje humanoidnih robota, odnosno njihovo sklapanje, dok bi naredne faze podrazumevale razvoj takozvanih "data fabrika" i intenzivniju primenu veštačke inteligencije.
Snimci intime, golotinja i fetiši na internetu su roba koja ima široko tržište. Ovaj biznis je razrađen i kod nas, a, verovali ili ne, po dogovoru s "kupcem" može da se zaradi i golicanjem!
Skandal veka dogodio se na svadbi u Čačku, kada je kum jasno u mikrofon izgovorio ime devojke, za koju tvrdi da je bila u aferi sa mladoženjom nakon veridbe.
Prizor sa plaže u grčkom letovalištu Pefkohori izazvao je buru na društvenim mrežama, a ljudi su po automatizmu zaključili da su za isti krivi turisti iz Srbije.
Tradicionalno okupljanje vlasnika i ljubitelja "fića" u Velikom parku u Kragujevcu bila je vožnja kroz istoriju i lepa sećanja poznanika i starih prijatelja koji su se našli ponovo na istom mestu.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Jedna propuštena šetnja neće naškoditi psu, ali po ekstremnoj vrućini može imati kobne posledice. Potrebno je prilagoditi rutinu vremenskim uslovima i pokazati brigu za zdravlje ljubimca.
Pirinčana voda na prvi pogled deluje kao jednostavan kućni tretman, ali stručnjaci su objasnili da je prava nutritivna bomba koja čini čuda za rast kose.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.