Više desetina zemalja proizvodi bespilotne letelice različitih funkcija, od izviđačkih do napadačkih
Danas je teško odrediti čija je bespilotna letelica najbolja jer su mesta na kojima su testirane veoma ograničena.
Možda postoje dronovi o kojima ne znamo. Na primer, kineske bespilotne letelice u pogledu tehničkih karakteristika su savršene, ali kako će se ponašati tokom borbe ostaje misterija.
Zato su u "TOP 5" najboljih dronova samo letelice koje su već učestvovale u borbama:
S-70 Okhotnik, Rusija
Istorija S-70 počela je u avgustu 2009. godine, kada je obelodanjeno Suhoj i Mig započeli zajednički rad na teškom udarnom UAV-u. Već u julu 2012. godine objavljeno je da će prva kompanija postati glavni programer drona.
U junu 2018. godine održano je prvo predstavljanje Huntera. Dana 23. novembra 2018. godine, UAV je poleteo duž piste ubrzavanjem do brzine od 200 km na čas.
Već 19. decembra 2018. godine spremnost UAV-a za prvi let potvrdio je zamenik ministra odbrane Ruske Federacije Aleksej Krivoručko, koji je rekao da je "rad na projektu prioritet i da je na dobrom nivou".
Okhotnik, što u prevodu sa ruskog znači lovac, napravljen po šemi "letećeg krila" uz upotrebu posebnih materijala i obloga koji ga čine praktično nevidljivom za radare. Dron ima opremu za optičko-elektronsku, radiotehničku i ostale vrste izviđanja.
Što se tiče veštačke inteligencije i autonomije, Okhotnik je prototip borca šeste generacije, međutim neće dobiti funkciju samostalnog donošenja odluke o upotrebi oružja, to će obavljati operater.
Ovaj dron može da nosi 4 nadzvučna projektila vazduh-zemlja sa dometom od 250 kilometara, a takođe je efikasan i protiv ciljeva na moru. Može dodatno da ponese i osam raketa X-74M2 za korektivno bombardovanje.
Barjaktar TB2, Turska
Barjaktar TB2 je izviđačka i napadačka bespilotnih letelica, kreiran od strane turske kompanije "Baikar Makina", i u službi je kopnenih snaga ove zemlje. Spada u klasu taktičkih bespilotnih letelica srednje visine sa dugim trajanjem leta. Dron ima naprednije softverske i kontrolne sisteme od izraelskog Heron UAV-a.
UAV "Barjaktar TB2" opremljen je motorom sa unutrašnjim sagorevanjem "Rotak 912" zapremine 100 litara. Maksimalna brzina leta je 250 kilometara na sat, krstareća brzina je 130 km/h, na visini od 7.300 m. Telo uređaja je izrađeno pomoću kompozitnih materijala. UAV "Barjaktar TB2" opremljen je sistemom automatskog poletanja i sletanja.
Dron je opremljen raznim kamerama i nadzornim sistemima, što mu omogućava da se koristi u izviđačke svrhe. Pored toga, "Barjaktar TB2" je u stanju da nosi dve protivtenkovske vođene rakete i "roketsan MAM-L" ili "MAM-C" laserski navođenu municiju.
MQ-9 Riper (Predator B), SAD
UAV Predator B je napravljen na osnovu uspešnog višenamenskog UAV "RK/MK-1" predatora kompanije "General Atomic Aeronautical Sistems Inc. (GA-ASI)". Rad na Predatoru B počeo je kao privatni projekat 1998. godine, ali delimično ga je finansirala NASA. Prvi let prototipa obavljen je u februaru 2001. godine.
Dron "Predator B" je veća verzija "RK/MK-1" predatora. Glavna razlika je "tradicionalniji" rep u obliku slova V. GA-ASI je testirao prototipove "Predator B" sa dva različita motora. Prvi je turbofan Honeivell TPE-331-10T, a drugi je Villiams FJ44-2A turbo motor.
Oprema "Predatora B" u osnovi je identična opremi "RK/MK-1", a sastoji se od infracrvenog optoelektronskog sistema za ciljanje i General Atomics AN/API-8 Link radara sa sintetičkim otvorom. Nakon naoružavanja, dobio je naziv MQ-9 Riaper.
Ima sposobnost da nosi do 14 raketa "Hellfire" vazduh-zemlja, dok je sada već široko korišćena bespilotna letelica "Predator" naoružana sa samo dve takve rakete. Ako je potrebno, može da nosi 4 rakete AGM-114 "Hellfire" i dve laserski navođene bombe GBU-12 Pavevai II, s tim što je svaka teška oko 50 kilograma.
MQ-9 Riper K-9 pri punom opterećenju može biti neprekidno u vazduhu 14 sati i dostići maksimalnu brzinu od 480 kilometara na sat, dok maksimalna brzina "Predator" aviona ne prelazi 215 kilometara na sat.
Heron TP, Izrael
IAI Heron (ili Heron 1) je bespilotna letelica za let na srednjim visinama. Letelica je dizajnirana za obavljanje izviđanja i nadzora, ali i za obavljanje drugih zadataka tokom dugih letova, do 45 sati, na visinama do 10.700 metara. Najnovija verzija UAV je poznata pod nazivom "Heron TP" ili "Eitan" (koja je veća od prethodnika i opremljena motorima). Dron Heron je prvi let obavio 18. oktobra 1994. godine.
UAV oprema uključuje navigacioni sistem sa satelitskim navigacionim sistemom (SNS) prijemnikom signala, zbog čega je uređaj u stanju da leti u autonomnom režimu tokom dužeg vremena (u ovom režimu može da izvede gotovo ceo let). Postoji i poluautomatski režim, sa intervencijom operatera u određenim fazama misije. UAV takođe ima mogućnost obavljanja uzletanja i sletanja u automatskom režimu, što, zajedno sa svakodnevnom upotrebom, čini ovaj dron zaista veoma efikasnom i neverovatnom vazduhoplovnom platformom. Štaviše, ako izgubi kontakt sa komandnim centrom, uređaj se može autonomno vratiti u bazu.
Heron može da nosi širok spektar korisne opreme: optoelektronski i infracrveni sistem, radio i elektronske izviđačke stanice, mali radar, itd. UAV-ovi mogu sa visokom efikasnošću da rešavaju probleme prilagođavanja artiljerijske vatre i dodatnog izviđanja neprijateljskih ciljeva označenih za gađanje. Komunikacija sa zemaljskom kontrolnom tačkom vrši se u realnom vremenu.
Heron se uspešno koristio tokom operacija u pojasu Gaze u periodu 2008-2009. godine, ali je korišćen i od strane oružanih snaga Australije, Brazila, Kanade, Ekvadora, Nemačke, Indije, Turske i Sjedinjenih Država uz male modifikacije.
GAAS Avenger (Predator C), SAD
Američka kompanija "General Atomics Aeronautical Sistems" (GAAS), koja je koproizvođač jedne od glavnih bespilotnih letelica američke vojske "Predator", 2009. godine je objavila modifikaciju ovog UAV-a koji je baziran na principu nosača aviona.
Novi UAV može da nosi dve bombe "GBU-38 JDAM" (220 kg) sa laserskim navođenjem. Uzimajući u obzir dužinu uređaja od 10 metara (na drugom prototipu, dužina će biti povećana za najmanje pola metra), može se reći da je dužina prtljažnog prostora otprilike 3 metara.
"Predator C", kao i varijanta "Predator B", dizajniran je da nosi oko 1.000 kg oružja i senzora. Ako prikrivanje nije neophodno za misiju, oružje se takođe može prikačiti na trup i krila. Takođe, u rezervnom prostoru mogu biti postavljeni dodatni rezervoari za gorivo koje će produžiti do 2 sata leta. U normalnoj konfiguraciji, gorivo se distribuira 50/50 između krila i trupa.
"Predator C" nudi veliku izdržljivost i velike operativne brzine, a može se primeniti u obaveštajnom, graničnom i oružanom izviđanju, i precizno-udarnim misijama protiv pretnji,kako u konvencionalnom tako i u asimetričnom ratovanju.
Visoko moderni borbeni dron "Avenger" je dizajniran na osnovu aviona Predator. Prenosiv je u vojnim transportnim avionima "C-5" i "C-17" i poseduje tehnologiju kojim ga je veoma teško uočiti na radaru.
Turska je spremna da otkloni zabrinutost Amerike zbog nekompatibilnosti lovaca pete generacije F-35 i protivvazdušnih raketnih sistema ruske proizvodnje S-400, izjavio je turski ministar odbrane Hulusi Akar
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Turska je spremna da otkloni zabrinutost Amerike zbog nekompatibilnosti lovaca pete generacije F-35 i protivvazdušnih raketnih sistema ruske proizvodnje S-400, izjavio je turski ministar odbrane Hulusi Akar
Rusija je tokom noći sa 27. na 28. jun odbila jedan od većih talasa ukrajinskih dronova, a prema podacima Ministarstva odbrane Rusije, sistemi PVO oborili su 213 bespilotnih letelica avionskog tipa iznad 13 regiona.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević danas je tokom emisije Kolegijum naše televizije žestoko raspalio po Arhivu javnih skupova, nekakve navodne organizacije koja se bavi procenom broja ljudi na najrazličitijim okupljanjima, i to nakon što je ona objavila, najblaže rečeno, smehotresnu "analizu" jučerašnjeg veličanstvenog događaja u srcu Beograda.
Novinarski duo s blokadersko-tajkunske televizije Nova S, Marko Novičić i Nastasija Stošić, ovog jutra ostao je frapiran zbog onoga što je doživeo tokom obilaska jedne kraljevačke pijace, i to sve u programu uživo.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić otkrio je da je na skupu "Srbija - jedna porodica", koji je održan u subotu u srcu Beograda, u glasačke kutije ubačeno čak 60.000 listića.
Sinoć je u mestu Bresnica, kod Čačka, grupa građana blokirala prolaz autobusu koji je saobraćao iz Beograda i prevozio građane koji su prisustvovali skupu "Srbija - jedna porodica".
Ministarstvo odbrane i Vojska Srbije danas, 28. juna, organizuju prikaz novih i modernizovanih sredstava i sistema Vojske Srbije na vojnom aerodromu "Pukovnik-pilot Milenko Pavlović" u Batajnici, gde prisustvuje i predsednik Aleksandar Vučić.
Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) izdao je hitno upozorenje za teritoriju Srbije na veoma visoke temperature, koje će trajati do 2. jula, dok je u Somboru i Kikindi jutros u 10 časova izmerena temperatura od čak 33 stepena.
U selu Senje kod Ćuprije nalazi se manastir Ravanica, zadužbina kneza Lazara i jedno od najvažnijih srpskih svetilišta, gde se i danas veruje da se dešavaju čuda i isceljenja, posebno na Vidovdan.
Narodno verovanje za Vidovdan kaže da bi danas trebalo obratiti posebnu pažnju na vremenske prilike, jer se veruje da one mogu nagovestiti kakva će biti godina pred nama.
Za domaću javnost koja je već danima bila pod utiskom dominantnih vesti o unutrašnjem obračunu u Gvatemali, u centralnoj Americi, 28. jun 1954. doneo je jednu sasvim novu temu, koja je bila istaknuta tog dana velikim naslovom: "Atinska štampa pozdravlja predstojeći savez" i nadnaslovom "Danas počinje Atinska konferencija".
Vrlo teška noć je iza stanovnika Guče, posebno onih meštana koji žive u Ulici Prvomajskoj. Meštani opisuju kako je sve izgledalo nakon što je došlo do curenja amonijaka u jednoj hladnjači, a Milenko Paunović svedoči o tome kako je spasavao sina i njegovu porodicu.
Stariji muškarac iz Prokuplja stradao je rano jutros od strujog udara. On je radio nešto oko dečijeg bazena dok je bila uključena pumpa za prečišćavanje vode.
Slavni glumac i reditelj Radoš Bajić odlučio je da svoj godišnji odmor provede u Srbiji, tačnije u svom voljenom zavičaju, selu Medveđa kraj Trstenika.
Da li vam je potrebno puno vremena da shvatite da li ste zainteresovani za nekoga na prvom sastanku? Mnogi ljudi će reći da je osećaj gotovo trenutan, ali ipak odluku treba ostaviti za kasnije.
Poznata voditeljka Sanja Marinković rešila je da do kraja raskrinka sramnu prošlost kontroverzne rijaliti zvezde, pa je pred milionima izvukla spisak njenih intimnih odnosa!
Sigurni smo da znate svaku reč pesme "Vidovdan", a kompozitor i tekstopisac Milutin Popović Zahar otkrio je kako je davne 1989. godine ona zapravo nastala.
Na Ušću u Beogradu sinoć se održalo treće veče Music Week-a na kom je nastupala zanosna Teodora Popovska, koja je izazvala pažnju javnosti snimanjem sa Draganom Kojićem Kebom!
Ponosni roditelji Maja i Alen Hadrović su na mrežama podelili prelepe kadrove sa svog imanja i pokazali kako njihovi naslednici provode vreli letnji dan.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.