Toliko je moćan da može da uništi oklopna vozila na razdaljini i do čak 100 kilometara
Domet bez premca, ciljanje putem satelita ili drona, mogućnost uništavanja bilo kog tenka, to su osobine perspektivnog protivtenkovskog kompleksa "Hermes", koji je na nedavnom forumu "Armija-2020" poglašen za najinteresantniji proizvod.
Istrebljivač oklopnih vozila
Modifikovan "Hermes-A" su uspešno ispitali za primenu na helikopteru Ka-52, na kojem može biti postavljeno 16 kontejnera s raketama. Glavni ciljevi su tenkovi i neprijateljska utvrđenja na razdaljini od 20 kilometara.
Publici je prvi put pokazana varijanta sistema koji spolja podseća na višestruke raketne sisteme: mobilni bacač sa blokom od šest kontejnera, koji se nalaze na šasiji točkova velike pokretljivosti. Unutar kontejnera se nalaze rakete 130-210 milimetara sa eksplozivnom bojevom glavom težine oko trideset kilograma. Njihova brzina je 1.300 metara u sekundi.
Jača strana "Hermesa" je što može da pogodi cilj do 100 kilometra, dok mu je ciljanje istog kvaliteta i danju i noću. Kompleks je predviđen pre svega za uništavanje PVO objekata, komandnih punktova, komunikacionih veza i operativno-tehničkih raketnih sistema. "Hermes" je efektan i protiv manjih ciljeva, kao što su tenkovi, oklopni transporteri ili borbena vozila pešadije.
Neverovatna preciznost
"Hermes" je neverovatno precizan u gađanju. Može da se koristi na gusto naseljenim lokacijama u gradovima, tako da građani, objekti ili neka druga postrojenja ne stradaju, jer on uništava konkretni cilj.
Veliku preciznost ima zahvaljujući naprednim sistemima navođenja. U početku radi inerciona radionavigacija uz pomoć satelita, a onda se priključuje glava za navođenje.
Cilj se može osvetliti aparatima koji se nalaze na zemlji. Postoje i bespilotni aparati sa optičko-elektronskim sistemom, koji prenose koordinate cilja, označavaju ih na karti i osvetljavaju na rastojanju do pet kilometara. Velika prednost je i mobilnost i mogućnost nišanjenja sa nepripremljene pozicije, dok je lansiranje projektila moguće istovremeno na šest ciljeva.
Skup i dugoročan
Prema karakteristikama „Hermes“ nema konkurenciju ni u Rusiji ni u inostranstvu. Ostaje pitanje da li će on uspeti da zameni trenutne protivtenkovske raketne komplekse.
- Raketa takvog dometa ima visoku cenu, zato je iracionalno koristiti je za upotrebu za ultra-velike domete - rekao je član ekspertskog saveta vojno-industrijskog kompleksa Viktor Murakovski. Za pojedinačne ciljeve na velikim daljinama postoje praktičnija sredstva.
Protiv tenkova se najčešće koriste prenosive protivtenkovske rakete ili one koje mogu da se montiraju na točkove ili gusenice. To su kompleksi druge generacije sa poluautomatskim sistemom navođenja "Fagot" i "Konkurs". Jednostavni su za eksploataciju, operater ne mora da sam navodi raketu, dovoljno je da je drži na nišanu. Let može da se koriguje radio-kanalom ili laserskim zrakom.
Nešto stariji protivtenkovski raketni sistemi rade po principu "lansiraj-zaboravi", jedan od njih je "Kornet-D", koji se postavlja na stativ i težak je oko 25 kilograma. Koristi se za pokretne i nepokretne mete i u moru i u vazduhu. Ima nekoliko tipova raketa: od granata sa eksplozivnom bojevom glavom do termobarične municije. Može da probije do 1.300 milimetara oklopa i betonska skloništa do tri metra debljine.
Protivtenkovski raketni sistem je mobilan, malih gabarita i lak, a jeftina municija ima dovoljno snage da efikasno uništi oklopna vozila. Ipak, oni nemaju mogućnost da pogode ciljeve na veliku daljinu, kao "Hermes". "Kornet-D" može da pogodi cilj do osam kilometara, dok nešto složeniji i skuplji američki "Džavelin" može da pogodi cilj na udaljenosti od tri kilometra.
Najbliži "Hermesu" je izraelski "SpikeNLOS", koji je predviđen za ciljeve koji su van vidokruga. Sistem se navodi u automatskom režimu ili ga može navoditi operater. Koordinate dobija sa zemlje ili od bespilotnih letelica. Maksimalna udaljenost cilja koga može da pogodi je 25 kilometara.
Generalni direktor koncerna "Uralvagonzavod" Aleksandar Potapov, najavio je datum kada će ruska vojska biti opremljena novim oružjem protivvazdušne odbrane pod nazivom "Derivacija"
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Generalni direktor koncerna "Uralvagonzavod" Aleksandar Potapov, najavio je datum kada će ruska vojska biti opremljena novim oružjem protivvazdušne odbrane pod nazivom "Derivacija"
Zamenik predsednika Srpske radikalne stranke Aleksandar Šešelj sahranio je sve nade i lažne iluzije blokaderskog pokreta, ogolivši do samog kraja opasne namere opozicije koje se svode samo na jednu stvar - progon političkih protivnika, revanšizam i otimanje vlasti po svaku cenu.
U najnovijem bezdušnom i lešinarskom istupu, Ana Mirković lažni psiholog i kandidatkinja sa 159. mesta na blokaderskoj listi, na najmonstruozniji način iskoristila je nezapamćenu tragediju iz OŠ "Vladislav Ribnikar" kako bi sakupljala najprljavije političke poene.
U jeku predizborne kampanje, Ana Martinoli je u emisiji na televiziji N1 otkrila svu bedu i amaterizam blokaderske liste, potvrđujući da iza njihovih parola ne stoji apsolutno ništa osim praznih fraza, odsustva politike i laži!
Potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić, sinoć je u samom programu tajkunske televizije N1 očitala istorijsku lekciju voditeljki Tatjani Aleksić i do temelja ogolila decenijski medijski mrak i mržnju koja se sa te platforme prosipa po Srbiji.
Nakon sinoćne noćne more koju je blokaderska lista doživela na televiziji N1, gde je Ana Brnabić deklasirala rektorku Mirjanu Nikolić, u redovima opozicije nastala je opšta panika i rasulo što je potvrdio i Bojan Pajtić, koji je u naletu očaja i frustracije objavio otvoreno priznanje propasti.
Da su blokaderi odavno zalutali u lavirint sopstvenih besmislica i teorija zavere, dokazuju nam svakodnevno, ali ono što je rekao analitičar i promoter blokadera Nikola Parun prevazilazi sve granice normalnog.
Nakon poraza Crvenih strasti u timu se ne smiruju, a Nikola Lakić za atmosferu koja mu se ne sviđa odgovornom smatra Radu Đorđević zbog čega se sukobio sa njom.
Despot Đurađ Branković, koji je stolovao u Smederevu, poslednjoj srpskoj srednjovekovnoj prestonici, kraj Dunava je podigao dvor koji grandioznošću i arhitekturom i danas pleni, ali je malo poznato da je bio vlasnik najveće srednjovekovne srpske biblioteke.
U udesu koji se dogodio sinoć oko 20 časova u Ulici patrijarha Dimitrija u Rakovici, teže povrede zadobio je M. S. (53) kada je na njega automobilom "reno klio" naleteo L. G. (21).
N. L. (38), vozač automobila koji je, kako se sumnja, u alkoholisanom stanju usmrtio motociklistu iz Lunovog sela Marka T. (21) u teškoj saobraćajnoj nesreći kod Užica, izneo je svoju odbranu tokom saslušanja u policiji.
Tokom protekle noći u Beogradu se dogodilo šest saobraćajnih nezgoda, u kojima je povređeno sedam osoba, od kojih su dve bile pešaci, rečeno je u službi Hitne pomoći.
Državno tužilaštvo opštine Zlatar podiglo je optužnicu protiv muškarca (24) iz Stubičkih Toplica zbog pokušaja nanošenja teške telesne povrede i pretnje drugom mladiću. Prema optužnici, incident se dogodio 26. februara ove godine oko dva sata ujutru u porodičnoj kući u Oroslavju.
Postoje knjige koje se pročitaju jednom i zaborave, ali i one kojima se čitaoci vraćaju godinama, koje se prenose iz generacije u generaciju i čije se stranice iznova otvaraju i dugo nakon što su prvi put objavljene.
Preminuo je Husnija Hašimović, glumac kojeg su čitave generacije gledalaca s ponosom pamtile i obožavale po kultnoj ulozi Merdžana u filmu "Dom za vešanje".
Baset je pravi majstor izležavanja, sa dugim ušima, kratkim nogama i prepoznatljivim pogledom, deluje kao da je rođen za jednu stvar, odmaranje bez granica.
Tajni recept za vrhunski užitak u krevetu ne krije se u komplikovanim pozama niti u udžbeničkim potezima, već u nečemu mnogo jednostavnijem, potpunoj prisutnosti.
Mirna Košanin gostovala je u emisiji „Demanti“, gde je otvoreno govorila o školovanju, trudnoći tokom srednje škole, ali i početku karijere koju je izgradila kao frizerka.
Bivši rijaliti učesnik Dejan Dragojević ponovo je u javnosti govorio o bolnom i teškom periodu kroz koji su njegova izabranica Jovana i on prošli kada je ona u poodmakloj trudnoći izgubila bebu.
Pevačica Zorana Mićanović pojavila se na humanitarnom koncertu kako bi prikupila novac za lečenje koleginice Bilje Vešović koja se bori sa karcinomom sinusa.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.