(VIDEO) UZBUNA U HRVATSKOJ ZBOG SRPSKIH DRONOVA! Šta radi naša Vlada! Beograd od Kine uzeo šest dronova, a od Turske očekuje isporuku "Bajraktara TB2"!
Azerbejdžan pokazao sa dronovima da je klasični rat prevaziđen - Vojska Srbije se modernizuje, a Hrvatska je prilično spora u implementaciji dronova u svoju vojsku
Snimci koji su svakodnevno pristizali iz šestonedeljnog rata u Nagorno-Karabahu bili su jezivo nalik jedan drugom. Ptičja perspektiva rovova u kojima se jedva naziru siluete vojnika, nišan koji se pomera prema njima, zatim kratka eksplozija i oblak dima. Dim se razilazi, na tlu se ne miče više niko. Rez
Iako ni blizu nisu novost na bojnom polju, udari dronova na jermenske položaje, kojima su uništavali i ljudstvo i oklopne snage i protivvazdušne položaje, bili su ogromna strateška prednost za Azerbejdžan u tom relativno kratkom ratu.
To je ujedno bio i prvi veći oružani sukob koji je definitivno pokazao koliko je savremeno bojno polhe transformisano i koliko dronovi preuzimaju sve veći deo konvencionalnog ratovanja, kojim je dosad dominiralo vazduhoplovstvo kombinovano sa kopnenim bitkama.
Što se tiče našeg regiona, piše Jutarnji list, iako je Hrvatska prilično spora u implementaciji dronova, neke njene komšije, konkretno Srbija, nisu. Srbija je nedavno od Kine kupila šest borbenih dronova i u pregovorima su s Turskom o kupovini njihovih bespilotnih letelica "Bayraktar TB2".
- Svakako ćemo u budućnosti kupovati više bespilotnih letelica, i to sve zavisi od dogovora s Turskom - potvrdio je i predsednik Srbije Aleksandar Vučić u oktobru.
Sa pokretnih traka širom sveta svakodnevno silazi sve veći broj sve raznolikijih i relativno jeftinih dronova koji državama mogu doneti mogućnost borbenog delovanja iz bazduha po ceni koja iznosi samo nekoliko procenata tradicionalnog vazduhoplovstva. I ujedno ne izlažu opasnosti od pogibije pilote.
Azerbejdžan je u ratu koristio svoju flotu dronova, kupljenu od Turske i Izraela, da nadgleda i potom uništava oružane sisteme Jermena, čiji sistemi protivvazdušne odbrane, a najčešće je bilo reč o starijim, sovjetskim sistemima, naprosto nisu bili prilagođeni takvoj vrsti napada i bilo ih je nemoguće sačuvati.
Iako je rat na Kavkazu čak potegao i dosad nezamislivu debatu - da je tenk kao dominantno oružje stvar prošlosti - postoje stručnjaci koji smatraju da nismo još došli do te tačke.
Franc-Stefan Gadi sa Instituta za strateške studije rekao je za "Vorld politiks rivju" da tradicionalna vojna oprema poput tenkova i oklopnih vozila neće postati prevaziđena, bar ne još, ali da je kavkaski rat demonstrirao sve veću važnost korišćenja naoružanih dronova u kombinaciji sa drugim naoružanjem i kvalitetnim pešačkim snagama te, još važnije, "eksponencijalni rast mogućih negativnih posledica za sve one koji se ne okrenu takvom pristupu u budućim ratovima".
Upravo to se, izgleda, dogodilo u Nagorno Karabahu, smatraju analitičari Vašington posta.
Jermenija je bila zadovoljna zadržavanjem statusa kvo, koji bi joj omogućio zadržavanje teritorija. Ali, Azerbejdžan se okrenuo kupovini novog naoružanja, što je uključivalo i flotu truskih dronova Bajraktar TB2, te izraelske "kamikaza dronove", koji su dizajnirani tako da mogu da dugo vremena kruže nad ciljanim područjem pre nego što se obruše na metu.
- Dronovi malim državama omogućuju vrlo jeftin pristup taktičkoj avijaciji i precizno navođenom naoružanju, što im daje opciju da uništavaju puno skuplju opremu neprijatelja, kao što su tenkovi i protivvazdušni sistemi", rekao je za Vašington post Majkl Kofman, vojni analitičar i direktor za proučavanje Rusije u tink-tenku CNA. "Vazduhoplovstvo je vrlo skupa stvar. A dronovi daju mogućnost vazdušnih udara puno manjim i puno siromašnijim nacijama - dodao je.
U prvoj fazi razvoja oružanih dronova dominirale su tri države - SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo i Izrael. Amerikanci i Britanci oslanjali su se na američke Predatore i Reapere, dok je Izrael razvijao sopstvenu tehnologiju i do 2011. godine to su bile jedine tri države s napadnim dronovima.
Međutim, između 2011. i 2019. godine još 18 država nabavilo je bespilotne letelice s naoružanjem, prema navodima Foreign Affairsa, od čega je njih 11 svoje primerke kupilo samo od jedne države - Kine. Ujedinjeni Arapski Emirati, Egipat, Saudijska Arabija, Irak, Nigerija - sve su te zemlje navodno od Kine nabavile letelice "Wing Loong" i seriju CH.
U sledećem talasu u zadnjih pet godina došlo je do još veće globalne proliferacije, pri čemu su svoje dronove počeli razvijati Turska i Pakistan. Posebno je Turska počela masovno koristiti dronove, najviše protiv kurdskih separatista. Očekuje se da će se sve veći broj zemalja uključiti u ovu utrku, posebno kada se uzme u obzir da su neki vrlo aktivni igrači u industriji naoružanja dosad bili vrlo neprimetni - konkretno Rusija i Indija.
Ko se naoružava dronovima?
Italija: SAD je odobrila prodaju MQ-9 Reaper dronova.
Velika Britanija: Bespilotne letelice Reaper iz SAD-a 2007. godine i naoružane 2008. godine. Velika Britanija je 2016. najavila kupovinu još 10 Reapera.
Španija: U 2015. SAD su odobrile prodaju naoružanih bespilotnih letelica Reaper Španiji.
Francuska: Takođe ima naoružane verzije bespilotnih letelica MQ-9 Reaper koje isporučuju Sjedinjene Države.
Grčka: NEUROn UCAV javno je prikazan u junu 2016. godine
Turska: Želi da se takmiči sa glavnim izvoznicima dronova kao što su SAD, Izrael i Kina.
Srbija: Model koji je odabrala srpska vlada bio je kineski Wing Loong CH-92A
Nemačka bi trebalo da koristi rusku i kinesku vakcinu protiv koronavirusa ako dobiju odobrenje EU, rekao je ministar zdravlja, dok je francuski predsednik rekao da Evropa mora da pojača uvođenje vakcina i da je nekoliko evropskih zemalja počelo da ublažava ograničenja
Nemačka bi trebalo da koristi rusku i kinesku vakcinu protiv koronavirusa ako dobiju odobrenje EU, rekao je ministar zdravlja, dok je francuski predsednik rekao da Evropa mora da pojača uvođenje vakcina i da je nekoliko evropskih zemalja počelo da ublažava ograničenja
Gvozden Nikolić predsdsednik Udruženja medija i medijskih radnika najoštrije je osudio brutalni napad na Informer TV, kao i na pokušaj rušenja Pink TV.
Član Predsedništva SNS Vladimir Đukanović poručio je da je cilj kreatora obojene revolucije nije formiranje vlasti, već stvaranje bezvlašća i anarhije u Srbiji, gde bi lokalni zborovi preuzimali vlast
Asocijacija novinara Srbije najoštrije osuđuje nasilni upad u prostorije televizije Informer, prekid programa, zastrašivanje novinara i zaposlenih, kao i napade na zgradu televizije Pink.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Sveta Petka je, prema verovanjima, mnogima pomogla, a legenda govori da se vernicima koji joj se mole ukazuje kao žena u crnom plaštu i tako predstavlja ili spas, ili kaznu.
Policija u Mostaru u subotu je uhapsila muškarca sa inicijalima B.Č. (1981), kod koga su pronađene kese sa nepoznatom belom supstancom, a prilikom pretresa kuće koju koristi pronađene su i dve puške, pištolj, municija i biljne supstance.
Tokom jutarnjih sati u Ključkoj ulici u Čačku došlo je do izbijanja požara, kada je vatrena stihija zahvatila porodičnu kuću. Na lice mesta odmah su došle vatrogasno-spasilačke ekipe.
Apelacioni sud u Beogradu usvojio je žalbu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu i odredio je pritvor trojici optuženih za pomaganje izvršiocu ubistva Aleksandra Nešovića 12. maja 2026. godine u restoranu "27" na Senjaku, saznaje Informer.
Zajednička večera Sofije Vergare i Dena Rejnoldsa u Los Anđelesu pokrenula je glasine o mogućoj romansi između popularne glumice i frontmena grupe "Imagine Dragons".
Američki R&B pevač Kris Braun osuđen je 26. oktobra pred sudom u Londonu na osam meseci zatvora zbog učešća u nasilnom incidentu u noćnom klubu, koji se dogodio u februaru 2023. godine.
Violinista Stefan Milenković održao je sinoć koncert sa Niškim simfonijskim orkestrom u Kolarčevoj zadužbini, u okviru programa 58. Beogradskih muzičkih svečanosti (BEMUS).
Til Lindeman, frontmen nemačkog benda Ramštajn (Rammstein), nastupiće 19. novembra 2027. godine u Beogradskoj areni, u okviru velike svetske solo turneje koja će obuhvatiti više od 50 koncerata širom sveta.
Medicinska sestra Džuli Mekfeden, čija je specijalnost palijativna nega prisustvovala je smrti stotina ljudi, a jedan od obrazaca koji redovno primećuje jeste fenomen koji naziva "vizijama pred odlazak".
Da li je maštanje o drugoj osobi tokom intimnih trenutaka sa partnerom samo bezazlena fantazija ili znak da u vezi nešto nedostaje? Odgovor nije uvek jednostavan, a granica između misli i neverstva zavisi od vas.
Princeza od Velsa Kejt Midlton je 2024. godine dve nedelje provela u bolnici, a onda je usledilo saopštenje koje je zabrinulo svet. Mesecima se nije znalo šta se dešava, a onda je nakon detaljne analize saznala da ima kancer.
Američka tehnološka kompanija Meta objavila je da planira da prikupi ukupno 95 milijardi dolara na tržištu kapitala kako bi finansirala ulaganja u infrastrukturu za veštačku inteligenciju.
Finansijska afera u Turskoj dobila je novi obrt nakon što su, pored poternica i zaplene imovine supruge i tasta Mustafe Sandala, nadležni organi u okviru istrage malverzacija sa fondovima zaplenili i tri miliona dolara sa računa njene majke.
Komentari