Dok Vašington povećava pritisak sankcijama na svoje geopolitičke konkurente i koristi američki dolar kao instrument za promociju svoje političke agende, Kina, Rusija, Turska i Iran možda će morati da smisle novu međunarodnu valutu koja će uravnotežiti hegemoniju zelenih novčanica, predlaže turski ekonomista
Moskva i Peking treba da smanje rizike od sankcija jačanjem svoje tehnološke nezavisnosti, prelaskom na plaćanja u svojim nacionalnim valutama i globalnim valutama koje služe kao alternativa dolaru, naglasio je 22. marta tokom dvodnevne posete Kini ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov .
Ovo nije prvi put da Rusija poziva na otklon od dolara i prelazak na nacionalne valute - u julu 2019. dve države su potpisale sporazum o bilateralnoj trgovini u svojim valutama, dok je u oktobru 2019. Moskva sklopila sličan sporazum sa Ankarom. Mesec dana ranije, Centralna banka Irana (CBI) objavila je da su se Iran i Rusija dogovorile da sve finansijske transakcije obavljaju u domaćim valutama, dodajući da je oko 30 do 40 odsto međusobne trgovine Irana i Turske obavljeno u lirama i rijalima, a ostalo u evrima.
Američki sistem zasnovan na dolaru gura svet u siromaštvo
Kina, Rusija, Turska i Iran počele su postepeno da menjaju postojeći finansijski poredak prema kojem Sjedinjene Države nameću svoje interese čitavom svetu", primećuje Bartu Soral, bivši menadžer Razvojnog programa Ujedinjenih nacija, ekonomista i pisac.
- Ovo je ispravan, neophodan i logičan korak. Naravno, SAD pokušavaju da kazne (ove zemlje) sankcijama zbog činjenice da su se te zemlje suprotstavile sistemu", dodaje on.
Bretonvudski monetarni sistem, stvoren nakon Drugog svetskog rata, dao je dolaru status međunarodne valute u kojoj se čuvaju rezerve, objašnjava ekonomista, dodajući da je to omogućilo Sjedinjenim Državama da vrše pritisak putem dolara i upravljaju finansijskim tokovima širom sveta.
U 2017. godini ukupan obim svetske trgovine iznosio je 74 biliona dolara, dok je ukupan obim finansijskih transakcija dostigao 1,27 kvadriliona dolara, što znači da obim finansijskih transakcija premašuje razmere realnog sektora za 18 puta, navodi Soral.
Još zanimljivije je da se 75 odsto ovih transakcija vrši u dolarima bilo u Londonu ili u Njujorku.
- Ovaj sistem je odvojen od proizvodnje i ne omogućava zaposlenje, već se šačica monopolista koji kontrolišu velike finansijske tokove bogati - kaže ekonomista.
Ako se pogledaju podaci za 2017. godinu, vidi se da Kina, Rusija, Turska i Iran imaju udeo od 30 odsto u svetskoj proizvodnji, skoro 28 odsto u ukupnoj svetskoj izvoznoj trgovini i 35 odsto svetske populacije, ističe Soral. Poređenja radi, ukupan udeo Amerike u globalnoj proizvodnji iznosi 12 odsto, dok udeo te zemlje u svetskoj izvoznoj trgovini iznosi samo 13 odsto, naglašava ekonomista.
- Da bi se uništio unipolarni sistem pod vođstvom SAD, zbog kojeg su i dovele svet na ivicu haosa, konfrontacije i siromaštva, možda će biti potrebno stvoriti novu jedinstvenu međunarodnu valutu koju bi gore pomenute zemlje mogle da koriste zajedno sa sopstvenim nacionalnim valutama - smatra turski ekonomista.
Kada je reč o Turskoj, ona definitivno treba da izađe iz finansijske strukture koju predvode SAD kako bi podstakla proizvodnju, zapošljavanje i, shodno tome, ekonomsko blagostanje zemlje, navodi Soral.
Napori za dedolarizaciju širom sveta
Kina sada napreduje sa internacionalizacijom juana u zemljama učesnicama Inicijative za pojas i put koju vodi Peking. Pored ovoga, Kina je predstavila projekat digitalnog juana koji bi jednog dana mogao biti izazov hegemoniji dolara u globalnoj trgovini, navodi „Fajnenšel tajms".
Tokom svog predsedavanja osmočlanom Šangajskom organizacijom za saradnju (SCO) 2020. godine, Rusija se aktivno zalagala za razvoj sistema plaćanja u nacionalnim valutama unutar bloka, navodi VEB.RF, ključna ruska razvojna institucija, koja je preuzela ulogu predsedavajućeg Međubankarskog konzorcijuma SCO za ovaj period. Zajedno sa četiri države u ulozi posmatrača, Šangajska organizacija za saradnju čini približno polovinu svetske populacije i četvrtinu svetskog BDP-a.
Sa druge strane strane, i Nova razvojna banka BRIKS-a takođe pokušava da se usredsredi na lokalnu valutu, piše Sputnjik internešenal.
Ruski predsednik Vladimir Putin se prvi put obratio javnosti nakon što je primio vakcinu protiv virusa korona, rekavši da će, kada mu se budu formirala antitela, proširiti opseg putovanja i poseta različitim objektima, uključujući i kulturnim
Ruski predsednik Vladimir Putin se prvi put obratio javnosti nakon što je primio vakcinu protiv virusa korona, rekavši da će, kada mu se budu formirala antitela, proširiti opseg putovanja i poseta različitim objektima, uključujući i kulturnim
U najnovijem obraćanju usred izbornog dana glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević, u emisiji "Kolegijum", porušio je najprljavije opozicione spinove, laži i pritiske kojima blokaderi pokušavaju da unesu paniku i uzdrmaju izborni proces.
Tokom glasanja za parlamentarne izbore blokaderi su krenuli da sprovode nasilje u Lazarevcu. Oni su zapalili jedan transparent, ali tu se nasilje nije zaustavilo, već je usledio napad na policiju.
Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević oglasio se večeras iz prostorija Srpske napredne stranke (SNS) na Novom Beogradu i tom prilikom uputio moćnu poruku građanima Srbije.
Slobodan Prvanović, blokaderski profesor oglasio se nakon izbora i uputio oštre kritike na račun tzv. studenata, poručujući da su svojim potezima naneli veliku političku štetu opoziciji.
Nakon što su tajkunski mediji i blokaderi tokom celog dana pokušavali da izmisle afere i stvore paniku, jedan od najžešćih kritičara vlasti i Aleksandra Vučića, Slobodan Georgiev, javno je potvrdio istinu i pokopao sve opozicione spinere.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Prednje maglenke nekada su bile standardni deo opreme automobila, ali ih danas sve više proizvođača izostavlja iz ponude. Razlozi za ovaj trend su brojni, od napretka tehnologije osvetljenja do smanjenja troškova proizvodnje i promena u dizajnu vozila.
Ovde nije bilo važno ni ko gde radi, ni koliko ima godina, ni ko za koga glasa, nego ume li da spremi sarmu! Na vašarištu u Bačkoj Topoli na tradicionalnoj Sarmijadi bilo je više od 150 ekipa koji su spremali ovo jelo, a mnogo više onih koji su čekali da ih kusaju.
Službenici Sektora granične policije Crne Gore su u dve odvojene akcije, u Tuzima i Bijelom Polju, otkrili falsifikovane registarske tablice na dva vozila i procesuirali osumnjičene vozače.
Glumica Ivana Žigon ćerka je Steva i Jelene Žigon, a publika je najbolje pamti po ulozi u filmu "Hajde da se volimo 3" gde je kadar delila sa Lepom Brenom.
Japanski pisac Rju Murakami, poznat po romanu "Plavo, gotovo prozirno", za koji je 1976. godine dobio nagradu Akutagava, preminuo je u 75. godini, saopštio je danas izvor iz izdavačke industrije.
Pariski muzeji Luvr, Orse i Pikaso, kao i izložbeni prostor Gran pale biće u subotu, 24. oktobra, vanredno zatvoreni zbog najavljenih demonstracija u francuskoj prestonici, saopštilo je sinoć Ministarstvo kulture.
Muzička zvezda Jelena Karleuša pojavila se na Dedinju kako bi glasala na parlamentarnim izborima koji se danas održavaju u Srbiji, a modnim izdanjem odmah je privukla pažnju prisutnih.
Pevačica Zorana Mićanović ostala je bez naočara nakon što ih je njen gitarista izgubio, a na beogradskom aerodromu otkrila je kako je došlo do ovog peha.
Pevač Miki Mećava otkrio je da ga je bivša supruga Milica pozvala među prvima nakon što je saznala da je u 64. godini dobio ćerkicu Mašu sa partnerkom Katarinom, a njena reakcija ga je oduševila.
Voditeljka Sanja Kužet otkrila je da ju je pokojni kreativni direktor Granda Saša Popović godinama štitio, pružao joj podršku i omogućio joj da bezbrižno gradi karijeru i podiže svoja tri sina.
Pevačica Mina Kostić otkrila je da je pre odlaska u Kliniku za psihijatrijske bolesti "Dr Laza Lazarević" imala nesnosne glavobolje, probleme sa spavanjem i da se u jednom trenutku samo srušila, nakon čega je potražila pomoć najbližih.
Komentari