ISTORIJA ZA AMERE NE VAŽI, DOBILI SU PO NOSU! SAD SU NOVA ŽRTVA "GROBNICE IMPERIJA"! 20 godina su potrošili ni u šta, sada beže i ostavljaju iza sebe haos!
Pre više od 10 godina, u „Njujork tajmsu", tadašnji ambasador Rusije pri NATO-u Dmitrij Rogozin i general Boris Gromov, poslednji sovjetski vojnik koji je napustio Avganistan, upozorili su Ameriku: "Povlačenje bez pobede moglo bi da izazove kolaps bezbednosnih struktura Zapada"
U međuvremenu, pobeda nije ostvarena. A povlačenje iz Avganistana, iz najdužeg rata u istoriji Amerike, sve više počinje da liči na najveću sramotu u američkoj istoriji ratovanja, na haotični i panični beg iz Vijetnama prilikom pada Sajgona - potonjeg Ho Ši Mina - u poslednjim danima rata u aprilu '75.
Užurbano napuštanje
Skoro pola veka kasnije, zbog vojnog manevra koga čak i blagonakloni Si-En-En opisuje kao „užurbano napuštanje", predsednik SAD Džozef Bajden primoran je na pokušaj da svoju javnost uveri kako im se neslavna istorija neće ponoviti.
- Nema šanse da ćete videti ljude koji se evakuišu s krova ambasade Sjedinjenih Država u Avganistanu - rekao je.
Ali nije mogao da porekne izveštaje sa mesta događaja koji ne mogu da budu laskavi ni za jednu vojsku, a kamoli za onu koja se hvali da je najmoćnija na svetu.
Ta vojska, ukazuje portal „Blumberg", svoju je najveću bazu i srce svoje moći u Avganistanu, aerodrom Bagram kod Kabula, napustila krišom - bez najave i usred noći. "Amerikanci su isključili struju i nestali su", opisuje „Blumberg".
Prethodno su, navodi se dalje, uništili vojnu opremu koju nisu mogli da ponesu, drugu su učinili neupotrebljivom - „na primer, napušteni automobili i kamioni ostavljeni su bez ključeva" "pa na kraju, „samo nekoliko minuta nakon što su Amerikanci otišli, došli su pljačkaši i razgrabili sve što je imalo bilo kakvu vrednost".
Razume se, materijalna je šteta tu još i ponajmanji problem; uostalom, kako podseća agencija Asošijeted pres, na avganistanski rat Amerika je u protekle skoro dve decenije, po zvaničnim podacima, potrošila „zapanjujuću sumu od 2,26 biliona" - 2.260 milijardi - dolara. Uz sve ljudske žrtve i patnju koju nije moguće kvantifikovati.
Samoubilački plan zapadne alijanse
Ovaj pak rezultat američke okupacije utoliko je porazniji, pre svega po samu Ameriku, što ono „užurbano napuštanje" Avganistana - a već je preko 90 odsto okupacionih trupa napustilo tu zemlju - „koincidira sa ogromnim teritorijalnim dobicima Talibana, i rastućim strahom od kolapsa avganistanske vlade bez američke vojne pomoći", prenosi Si-En-En. A talibani tvrde da već kontrolišu 85 odsto teritorije svoje zemlje.
Rat u Avganistanu, upozoravali su Rogozin i Gromov u svom tekstu u „Njujork tajmsu" 2010, predstavlja „trenutak istine za NATO. Ako alijansa ne ispuni svoj zadatak, uzajamne obaveze njenih članica biće potkopane i savez će izgubiti svoju moralnu osnovu i razlog svog postojanja.
A svi jako dobro znamo šta se dogodi sa savezima koji postanu besmisleni. Rat u Avganistanu bio je jedan od glavnih faktora u kolapsu Sovjetskog Saveza." Te se stoga spomenuto „povlačenje bez pobede" može shvatiti i kao „samoubilački plan" zapadne vojne alijanse, opominjali su Rogozin i Gromov. Niko ih nije slušao.
Foto: printskrin Youtube
I tako su Sjedinjene Države postale najnovija žrtva 'grobnice imperija', poput Velike Britanije u 19. veku i bivšeg Sovjetskog Saveza 80-ih godina prošlog veka", komentariše ovih dana magazin „Forin polisi". „Što je još čudnije, Amerika je sebe ubedila da bi mogla da uspe tamo gde svi ostali nisu".
Očigledno, bila je u zabludi. A naročita ironija sudbine sastoji se u tome što se, 10 godina posle smrti, ispostavlja da je Osama bin Laden bio u pravu - kada je, u svojoj čuvenoj objavi rata Americi '96, kako podseća „Njujork tajms", (pro)rekao da Amerikanci na kraju svakog konflikta, po pravilu, „preseku i pobegnu".
- Bog vam je oduzeo čast kad se povučete, i jasno pokazao vašu slabost i nemoć - pisao je Bin Laden u svojoj fatvi pre četvrt veka, navodi „Njujork tajms" i ocenjuje da beg iz Avganistana „ne demonstrira samo slabost i nemoć" Amerike, već predstavlja i njenu „istorijsku grešku".
„Teorija odvraćanja ne počiva samo na balansu snaga, već i na rezervama kredibiliteta... Nastavljamo naš pedesetogodišnji niz, od Vijetnama, do Somalije, do Iraka: u najmanju ruku, podjednako smo opasni za naše prijatelje kao što smo i za naše neprijatelje."
Osveta civilima
Zašto Amerika baš sada, posle skoro 20 punih godina, u žurbi napušta Avganistan? Šta je dobila, i šta izgubila, najdužim ratom u svojoj istoriji? I kakve će biti njegove globalne posledice?
Ovo su pitanja o kojima su u „Novom Sputnjik poretku" govorili general-potpukovnik u penziji Milomir Miladinović, predsednik Skupštine Kluba generala i admirala Srbije i urednik portala „Fakti" i nekadašnji dopisnik „Večernjih novosti" iz Moskve Đuro Bilbija.
Komentarišući izjavu portparolke Bele kuće Džen Psaki, koja je rekla da je to bio „dvadesetogodišnji rat u kome u vojnom smislu nismo pobedili", general Miladinović povlači paralelu: „Ta izjava podseća me na reči Veslija Klarka 1999. godine, kada je rekao, 'vojnički smo se obrukali, ali smo se osvetili civilima'.
Rezultat američkog rata u Avganistanu predstavlja još jedan dokaz da unipolarni svet njihove svemoći više ne postoji. Amerikanci više nemaju mogućnosti da dominiraju čitavim svetom, a žurba u kojoj se sad povlače, uz istovremeno napredovanje talibana, pokazuje da čak ni ratove niskog intenziteta više ne mogu da vode s uspehom."
Inkubator haosa
S druge strane, podsećajući na istorijat javne i tajne podrške Sjedinjenih Država različitim oružanim formacijama islamističkih ekstremista - od mudžahedina tokom osamdesetih godina prošlog veka, preko Al Kaide (teroristička organizacija zabranjena u Rusiji) do najsvežijih slučajeva helikopterskog prebacivanja pripadnika Daeša (teroristička organizacija zabranjena u Rusiji) s prostora Sirija i Iraka upravo u Avganistan - Đuro Bilbija ne isključuje mogućnost da SAD sad prelaze na strategiju „pravljenja inkubatora za još veći haos koji će se onda prelivati na bivši sovjetski prostor u Centralnoj Aziji, na Iran i na zapadne delove Kine.
Ne sme se isključiti mogućnost postojanja tajnih planova te vrste. Amerikanci tamo i nisu bili da bi Avganistancima doneli bolji život, ili da bi porazili talibane. Njima je Avganistan potreban samo kao inkubator novih kriza. A podsticaj za pojačavanje krize na tom području može upravo da bude povlačenje Amerikanaca."
„Upravo je zbog pristupa zapadnim delovima Kine, i mogućnosti njenog okruživanja (s obzirom na to da sa istoka morskim putem mogu da joj priđu neometano), Avganistan za Ameriku bio od izuzetnog strateškog značaja. Ovakva vrsta strategije njihovim vojnim povlačenjem sad pada u vodu," objašnjava pak general Miladinović.
Obećanja talibana
U svakom slučaju, ukazuje Đuro Bilbija na novu dinamiku odnosa koja nastupa, u Moskvi su ovih dana održani razgovori ruskih zvaničnika s talibanima - agencija Tas prenosi da je njihova delegacija saopštila da „talibani neće napasti granicu s Tadžikistanom, niti će dozvoliti da Avganistan bude iskorišćen za napade na Rusiju", rečeno je i da su talibani odlučni da se bore protiv Islamske države, dok „Vol strit džornal" javlja i da su slična miroljubiva i pomirljiva obećanja talibani uputili i Pekingu - ali, napominje „Sputnjikov" sagovornik, „Rusija se svejedno priprema i za alternativni scenario u kome bi talibani počeli da podstiču slične islamističke pokrete na post-sovjetskom prostoru Centralne Azije".
Foto: AP PHOTO
U tom cilju predsednik Rusije Vladimir Putin obećao je pomoć susednom Tadžikistanu, koji je članica Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB), zbog mogućih problema na njegovoj granici s Avganistanom.
- Vladimir Putin će pre svega pokušati da uspostavi mir sa talibanima i da im pomogne u stabilizaciji prilika u Avganistanu, jer time istovremeno štiti mir na obodima bivšeg SSSR-a, a istovremeno i Rusiju - napominje general Miladinović.
- Budu li talibani iskreno odlučili da ne budu skriveno američko oružje za destabilizaciju tog prostora, i ako se opredele za izgradnju mira u svojoj zemlji, postoji šansa za mirno razrešenje situacije nakon povlačenja Amerike.
A dodatni problem za SAD u ovom delu sveta predstavlja i sve veće zbližavanje Pakistana, koji je dugo pružao utočište talibanima, i Kine. Ipak", zaključuje Đuro Bilbija upozorenjem, „samim povlačenjem američke vojske iz Avganistana još nije stavljena tačka na opasnu nestabilnost na strateški važnom području Centralne Azije."
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kako nezvanično saznaje Informer, u Palati pravde u petak popodne odvijala se prava drama nakon saslušanja Veselina Veska Milića, jer je njegov advokat Nemanja Vasiljević odbijao da tužilaštvu preda ključne dokaze.
Na društvenim mrežama isplivao je zastrašujući snimak, na kom blokaderke u vidno alkoholisanom stanju govore o "vrhunskoj atmosferi" na blokadi čiji je povod tragedija...
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se danas iz Azerbejdžana medijima iz Srbije. Prethodno se šef naše države sastao sa liderom Azerbejdžana Ilhamom Alijevim, kao i sa ministrom finansija ove zemlje, Sahilom Babajevim.
Vojnici Regionalne komande Istok (RC-E), u sastavu misije KFOR pod vođstvom NATO-a, sproveli su obuku za transport tereta pomoću helikoptera zajedno sa pripadnicima Oružanih snaga Danske u kampu Novo Selo, sa ciljem unapređenja sposobnosti za bezbedan vazdušni transport opreme i održavanje operacija širom regiona.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave saobraćajne policije, od 18. do 31. maja ove godine, sprovodiće VI centralnu akciju pojačane kontrole saobraćaja na putevima u Srbiji.
Nova serija automobila "Ford kuga" potpuno je osvežena, moderna i dovoljno velika za prosečnu porodicu. Proizvođač je ovoga puta bacio akcenat i na ekonomičnost. Njegova cena u Srbiji kreće od od 26.990 evra.
Nekada su mladi gorani na plećima nosili sadnice, sa krampovima i ašovima osvajali vrhove planina, a iza njihovih ruku ostajale su šume koje danas prave hladovinu i pune Srbiju svežim vazduhom.
Na porodičnoj grobnici na Kamičkom groblju oskrnavljen je spomenik supružnika Jašara i Zorice, tako što je, prema tvrdnjama porodice, uklonjen krst sa nadgrobnog obeležja.
Policija je u popodnevnim časovima obaveštena o neobičnom i alarmantnom prizoru na jezeru Bečmenska bara, gde je oko 17.20 časova primećen automobil koji pluta prevrnut na krovu.
Pomoćnik ministra i načelnik Sektora za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova Luka Čaušić posetio je sa saradnicima sedište Uprave za civilnu zaštitu Republike Italije u Rimu koja je pod nadležnošću Predsedništva saveta ministara, odnosno Kancelarije premijera.
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Snimak sa slavlja na kom se vidi kako folker Radiša Trajković Đani negoduje zbog ujeda gosta i pokazaju kako se to dogodilo osvanuo je na društvenim mrežama.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar