Umesto borbe protiv terora, rat protiv terora je samo podstakao terorizam. To je dimna zavesa za SAD da zadrži svetsku dominaciju i zadrži Kinu pod kontrolom, kao i odličan izgovor za vojnoindustrijski kompleks da i dalje stvara bogatstvo
Rat protiv terorizma počeo je pre dvadeset godina nakon napada 11. septembra. Pentagon je krenuo u rat protiv Al Kaide i njihovih pokrovitelja, talibana. Zaista čudan razvoj događaja, budući da su Al Kaidu sami stvorili.
Ukus sopstvenog leka
Niko drugi nego Hilari Klinton, tadašnja američka državna sekretarka, priznala je da se bore protiv terorista koje su sami stvorili i sami finansirali.
Avganistan se pokazao samo kao početak. Strane intervencije Zapada u Iraku i Siriji stvorile su terorističke grupe poput ISIS i Jabhaat al-Nusre. Rat protiv Libije doveo je do haosa u celom regionu i dao krila brojnim džihadističkim grupama. Opljačkali su libijski arsenal oružja, pokrenuvši svete ratove u brojnim susednim zemljama. Danas su fundamentalističke terorističke grupe aktivne u deset afričkih zemalja.
Američki predsednik Obama je 2009. godine dobio Nobelovu nagradu za mir. Nekoliko godina kasnije, bombardovao je sedam zemalja istovremeno. Toliki se rat neminovno vraća kao bumerang u lice. Počev od 2015. godine, zapadne zemlje su bile pogođene talasom terorističkih napada. Ili, kako su rekli džihadisti: "Zapad kolje ovcu, ali ne želi da ima krv na odeći".
Kome koristi ovo?
Sramotni poraz u Avganistanu možda nije kraj rata protiv terorizma. Umesto borbe protiv terora, ovaj „beskrajni rat" je samo podstakao terorizam. Piromani su vatrogasci. Danas Pentagon sprovodi protivterorističke aktivnosti u 85 zemalja. Ovo održava ratnu industriju da radi punom parom, dok baroni vojne industrije ubiru ogroman profit.
Troškovi resursa i ljudskih života su zapanjujući. Kao rezultat ratnog nasilja nakon 11. septembra, ubijeno je više od 800.000 ljudi, od kojih je skoro polovina bila civilno stanovništvo. Broj ratnih izbeglica i raseljenih lica kao rezultat rata protiv terorizma je do sada 37 miliona.
Foto: AP/Tanjug
U međuvremenu, cena američkih ratova nakon 11. septembra već je dostigla zapanjujući iznos od 6,4 biliona dolara. To je 320 milijardi dolara godišnje ili osam puta više od onoga što UN procenjuju da je potrebno za svu svetsku humanitarnu pomoć.
Nafta i drugi minerali
Dva su glavna razloga zašto su SAD napale Avganistan. Prvi razlog bila je nafta, tačnije buduća izgradnja velikog naftovoda od Kaspijskog mora preko zemlje do Pakistana. I prvi avganistanski predsednik i novi američki ambasador u Avganistanu posle 2001. godine ranije su radili za Unocal, veliku američku naftnu kompaniju koja je dugo imala planove za naftovod kroz Avganistan.
Prvi strani ugovor koji je novi avganistanski predsednik potpisao odnosio se na izgradnju naftovoda od Turkmenistana do lučkog grada u Pakistanu, preko Avganistana...
Američka vojska i geolozi otkrili su 2010. da avganistansko podzemlje sadrži dragocene minerale vredne 1.000 milijardi dolara. To uključuje gvožđe, bakar i zlato. Ali još važniji su retki zemljani metali.
Možda jedna od najvećih rezervi litijuma na svetu nalazi se u Avganistanu. Litijum je bitna, ali retka komponenta baterija i drugih tehnologija od vitalnog značaja za rešavanje klimatske krize. Sada znamo da su rezerve litijuma u Boliviji bile jedan od glavnih razloga puča protiv Eve Moralesa 2019. godine
Okret prema Kini
Drugi važan razlog je uspon Kine. Nakon pada Berlinskog zida i raspada Sovjetskog Saveza, SAD su se etablirale kao neprikosnoveni lider svetske politike. „Naš prvi cilj", rekao je Pentagon 1992. godine, "je sprečavanje ponovnog pojavljivanja novog rivala. Moramo zadržati mehanizam za odvraćanje potencijalnih konkurenata čak i od težnje ka većoj regionalnoj ili globalnoj ulozi."
Trideset godina kasnije, Kina je postala glavni „rival" kome treba posvetiti pažnju.
Avganistan je deo ove priče. Zemlja se nalazi u blizini Novog puta svile i graniči se sa zapadnom provincijom Sinđang u kojoj žive Ujguri.
U iskrenom govoru 2018. godine, Lorens Vilkerson, bivši šef osoblja Kolina Pauela, otkrio je prave razloge njihovog prisustva u Avganistanu:
- Mi smo u Avganistanu kao što smo bili u Nemačkoj posle Drugog svetskog rata. To nema nikakve veze sa Kabulom i izgradnjom države, nema veze sa borbom protiv talibana i nema nikakve veze sa borbom protiv bilo koje terorističke grupe. Sve to ima veze sa tri primarna strateška cilja.
Osim što drži Pakistan pod kontrolom „sa potencijalno najnestabilnijim nuklearnim zalihama na zemlji", pukovnik u penziji pominje dva razloga direktno povezana sa Kinom.
- Američka vojska u Avganistanu jedina je čvrsta sila koju Sjedinjene Države imaju u blizini centralne kineske inicijative "Pojas i put" koja se proteže širom Centralne Azije. Ako bismo morali da utičemo na tu vojnu silu, u poziciji smo da to učinimo u Avganistanu."
- Treći razlog zašto smo tamo je to što postoji 20 miliona Ujgura. Ako CIA mora nastaviti s operacijom koristeći te Ujgure kao što je Erdogan učinio u Turskoj protiv Asada, onda dobro, ako bi CIA htela destabilizovati Kinu, najbolji način bi bio stvaranje nemira i udruživanje sa tim Ujgurima koji bi pritiskali Han Kineze u Pekingu iz unutrašnjosti, a ne iz inostranstva."
Nema hladnog rata
Sve ovo jasno stavlja do znanja da rat protiv terorizma nije ništa drugo do izgovor. To je dimna zavesa za SAD da zadrže svetsku dominaciju i odličan izgovor za vojno-industrijski kompleks da nastavlja da se bogati.
Foto: Reuters/Fotoilustracija
Rat protiv terorizma je potpuni fijasko i gadost. Nažalost, Vašington neće odustati, upravo suprotno. Danas postoji čak i opasnost od važnog novog fronta: novog Hladnog rata protiv Kine.
Ovaj novi hladni rat mogao bi imati još pogubnije posledice od rata protiv terorizma. U Izjavi o zabrani hladnog rata vrlo se oštro kaže: "Sve agresivnije izjave i radnje koje američka vlada preduzima u vezi s Kinom predstavljaju pretnju svetskom miru i prepreka su za uspešno rešavanje za čovečanstvo uobičajenih pitanja s kojima se suočavaju, poput klimatskih promena, kontrole pandemija, rasne diskriminacije i ekonomskog razvoja.
Amerikanci su znali da će svo oružje pripasti talibanima. To su učinili namerno i sa udaljenim proračunom: kada se talibani konačno organizuju i preuzmu vlast, kada budu imali državu i pristojno naoružanu vojsku, onda će sa svim ovim pojuriti na sever, u Tadžikistan, Uzbekistan, Turkmenistan...
Rusija nema trajne saveznike i trebalo bi da prestane da međunarodne odnose posmatra kroz priče o večnom prijateljstvu, ocenio je ruski politikolog i orijentalista Jevgenij Satanovski.
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev upozorio je Sjedinjene Američke Države da bi pokušaj uništavanja ruske satelitske mreže „Rasvet“ mogao da izazove otvoreni rat u svemiru.
Američka vojska bila je na korak od presretanja kineskog broda na Bliskom istoku, naoružani vojnici spremali su se za ukrcavanje, a vojni avioni već su bili u vazduhu kada je otkriveno da je obaveštajni izveštaj koji je pokrenuo čitavu operaciju bio pogrešan i napravljen uz pomoć veštačke inteligencije.
Predsednik SAD Donald Tramp potpisao je novi paket sankcija protiv Rusije kojim Bela kuća dobija široka ovlašćenja da uvede carine do 100 odsto državama koje kupuju najveće količine ruske nafte i gasa ili pomažu Moskvi da zaobiđe postojeća ograničenja.
Kina se oštro usprotivila novom američkom paketu sankcija Rusiji, koji predsedniku Sjedinjenih Američkih Država Donaldu Trampu daje široka ovlašćenja za uvođenje carina zemljama koje kupuju rusku naftu i gas. Poruka Vašingtonu je jasna da se ne meša u legitimnu saradnju Pekinga sa trećim državama.
Demokrate u Predstavničkom domu SAD pokušale su da uz novi paket teških sankcija protiv Rusije otvore Ukrajini još 15 milijardi dolara za kupovinu oružja i vojnih usluga, ali njihov amandman za sada nije dobio prolaz ka glasanju u punom sastavu Predstavničkog doma.
Predsednici Rusije i SAD Vladimir Putin i Donald Tramp su se tokom prethodnog telefonskog razgovora dotakli teme mogućnosti održavanja trilateralnog sastanka Rusije, SAD i Kine na predstojećem samitu APEK, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Amerikanci su znali da će svo oružje pripasti talibanima. To su učinili namerno i sa udaljenim proračunom: kada se talibani konačno organizuju i preuzmu vlast, kada budu imali državu i pristojno naoružanu vojsku, onda će sa svim ovim pojuriti na sever, u Tadžikistan, Uzbekistan, Turkmenistan...
Nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", Aleksandar Vučić, brutalno je razmontirao potpunu histeriju blokadera koji danima beže od svake vrste dijaloga i televizijskih debata.
Blokaderska profesorka istorije sa Filozofskog fakulteta u Nišu i kandidatkinja sa blokaderske liste, Irena Ljubomirović, napravila je skandalozan gaf u snimku koji se munjevitom brzinom širi društvenim mrežama.
Član Predsedništva SNS-a Milenko Jovanov žestoko je reagovao na sramne uvrede i histeriju blokadera koji i dalje prestravljeno beže od bilo kakvog televizijskog duela i razgovora sa nosiocem liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", Aleksandrom Vučićem.
Ministarstvo pravde Republike Srbije i Grad Niš zaključili su danas Protokol o saradnji koji će kandidatima za polaganje pravosudnog ispita sa područja Zaječarskog, Nišavskog, Pirotskog, Topličkog, Jablaničkog, Pčinjskog i drugih okruga omogućiti da ovaj ispit polažu u Nišu počev od decembra 2026. godine.
Danas je Skupština grada Beograda prihvatila inicijativu, koju je član Predsedništva SNS Uglješa Mrdić proletos podneo u ime Aleksandra Vučića, a na osnovu koje ulice u Beogradu dobijaju pisac Milovan Vitezović, reditelj i pisac Bratislav Petković.
Politički analitičar Uroš Piper razotkrio je opasan plan lažne beogradske "elite" koja otvoreno poziva na ulični puč, nasilje i krvoproliće 25. oktobra, bez obzira na izborne rezultate i volju naroda!
Takmičar Plavog tima Boris Stanojević otkrio je kako je uživao u prednostima koje bolji smeštaj u Exatlonu Srbija donosi i da se osećao kao da je kod kuće.
Mladi lovac Luka S. (23) poginuo je u stravičnoj nesreći koja se dogodila 4. oktobra u ataru sela Vrćenovica, na teritoriji opštine Aleksinac, kada je kvad kojim se vraćao iz lova sleteo u provaliju duboku oko 20 metara.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave granične policije, zajedno sa Službom za borbu protiv terorizma i ekstremizma, Službom za borbu protiv droga Uprave kriminalističke policije i policijskim službenicima Policijske uprave Novi Pazar, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Novom Pazaru, zaplenili su oko kilogram materije za koju se sumnja da je kokain i oko kilogram smese nalik na eksplozivnu materiju i tom prilikom uhapsili dve osobe.
Po nalogu javnog tužioca Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu policijski službenici PS Zemun doneli su rešenje o zadržavanju do 48 sati osumnjičenog B.Z. (87), vlasnika preduzeća "Unicop" zbog sumnje da je kao odgovorno lice navedenog preduzeća izvršio krivično delo građenje bez građevinske dozvole.
Holivudska glumica Konstans Zimer, zvezda popularnih serija "Svita", "Nerealno" i projekta "Ljubavna priča", šokirala je javnost i fanove širom sveta priznanjem da se u potpunoj tajnosti, poslednjih sedam meseci, borila sa rakom dojke.
Međunarodni beogradski sajam knjiga biće održan od 23. do 31. oktobra, pod sloganom "Reči grade svet", u halama Beogradskog sajma, najavili su danas organizatori.
Novi domaći film „Ruka pravde“, u režiji Nemanje Ćeranića i produkciji TS Media i Tracktor Production, biće premijerno prikazan 10. oktobra 2026. godine na 53. Međunarodnom filmskom festivalu FEST, u okviru prestižnog Gala programa.
Slavni holivudski glumac Majkl Daglas (82) uzdrmao je javnost novim autobiografskim zapisima pod nazivom "One Helluva Ride", u kojima je bez cenzure progovorio o turbulencijama u braku sa 25 godina mlađom koleginicom Ketrin Zita-Džouns.
Među brojnim potresnim svedočenjima o stravičnim stradanjima u ustaškom logoru Jasenovac, sudbina Vukašina Mandrape zauzima posebno, gotovo mitološko mesto.
U svetu brzog online dejtinga, prvi utisak se stvara u svega dve sekunde - trenutak za pogled na fotografiju i kratak prelet preko opisa profila. Iako se često misli da je univerzalan "recept" za privlačnost potpuna enigma, podaci popularne platforme Badoo i opsežna istraživanja kompanije Match Group otkrivaju vrlo konkretne i zanimljive obrasce.
Norveška vlada priprema zakon kojim bi bila zabranjena upotreba pametnih naočara sa kamerama na pojedinim javnim mestima, dok bi privatna upotreba i dalje bila dozvoljena.
Ukrajinski par našao se na meti žestokih kritika nakon što su se društvenim mrežama proširili snimci na kojima sede na morskoj kornjači dok polaže jaja na plaži u Omanu. Njihov potez izazvao je brojne osude, a reagovale su i tamošnje vlasti.
Voditeljka Ana Radulović otišla je na još jedno putovanje, a njena nova fotografija u belom šortsu gde je istakla zgodne noge njene pratioce ostavila je bez daha.
Pevačica Milica Pavlović govorila je o sukobu iz 2012. godine sa muzičkim magom Sašom Popovićem, koji je nastao zbog pesme koju je izabrala za takmičenje.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.