AMERIKANCI OBAVESTILI SAVEZNIKE: RUSKA INVAZIJA MOŽE DA POČNE SVAKOG TRENA! Ako Putin krene na Ukrajinu, Evropu čeka totalni slom, počeće energetskom krizom kakvu svet nije video...
Zbog svega navedenog svetu, u slučaju jednog takvog drastičnog događaja, preti ekonomski slom ravan velikoj recesiji 2008. i 2009. godine, smatra Lin
Možda je to samo blef. Vojne trupe možda samo vežbaju, a nekoliko telefonskih poziva između čelnika zemalja moglo bi da smiri tenzije. Međutim, šta ako nije tako i što ako se na istočnoj granici Evrope, tačnije na granici između Rusije i Ukrajine, 'kuva' novi, veliki rat?
Pita se to u velikoj analizi za Daily Telegraph ugledni novinar Metju Lin, ekonomski analitičar, kolumnista i autor prestižnih časopisa i portala poput WSJ Marketwatch, The Spectator, Money Week, Sunday Times, Bloomberg... Autor je i niza knjiga o grčkom ekonomskom problemu, evru, spoljnom dugu, ekonomskoj krizi koja je počela 2008. Sada upozorava na mogućnost novog sukoba u Evropi, o čemu proteklih dana otvoreno govore i Amerikanci i propituje što bi se tačno u tom trenutku dogodilo.
Ako Rusi krenu, preti ekonomski slom
Ako dođe do najgoreg, biće to, kaže, politička, vojna i strateška kriza na koju će Zapad morati da reaguje. Takođe, moguća je i nova ekonomska kriza za koju tržište nije spremno. Ako se konflikt između Rusije i Ukrajine pretvori u rat, cene energenata skočiće u nebo, cene nafte i plina. Evro bi mogao drastično da potone, lanci snebdevanja bili bi devastirani, a vrlo je moguć i rast inflacije jer će centralne banke "štampati" novac kako bi države mogle da finansiraju vojsku. Ruska invazija bila bi poražavajuća za celokupnu svetsku ekonomiju, a analitičar Telegrafa kaže kako crni scenario nije sasvim nemoguć jer rastu tenzije između Rusije i susednih zemalja.
Cene gasa "eksplodirale" su zbog špekulacija da ruski predsednik Vladimir Putin zadržava isporuku kako bi napravio pritisak na Zapad. U isto vreme migranti se gomilaju na granici Poljske i Belorusije, što je trenutno u fokusu evropske javnosti, a za to vreme Rusija šalje sve više vojnika na ukrajinsku granicu.
Foto: Reuters
Američki zvaničnici već su počeli, piše Telegraf, da obaveštavaju saveznike da je invazija moguća i da bi Rusija mogla da ponovi, ako čak ne i pojačati, vojne operacije kakve je imala prilikom zauzeća Krima 2014.
Ukrajina nije članica NATO saveza pa formalni odgovor na invaziju nije moguć, ali agresiju zapadne sile sigurno neće ignorisati. Novinar podseća da se situacija na planeti destabilizuje, pa postoji i mogućnost kineske invazije na Tajvan dok se svet "zabavlja" stanjem na istoku Evrope.
Zbog svega navedenog svetu, u slučaju jednog takvog drastičnog događaja, preti ekonomski slom ravan velikoj recesiji 2008. i 2009. godine, smatra Lin.
Prvo i najočiglednije jeste pojava energetske krize. Rusija je glavni izvoznik plina i nafte, a većina Evrope dovela se u situaciju u kojoj je beznadežno zavisna od ruskih energenata, što se čak i pojačalo izgradnjom novog Severnog toka 2 koji je kao i njegova prethodnica stvoren, između ostalog, s ruskim ciljem da se izbegne tranzit energenata kroz Ukrajinu. Dogodi li se ratni sukob, snabdevanje Evrope biće dramatično ugroženo, bilo iz razloga što će Rusija smanjiti propusnost ili što će zbog međunarodnih sankcija u slučaju napada na drugu zemlju biti onemogućena da izvozi.
Koliko je to veliki problem dovoljno ocrtava činjenica da oko šezdeset odsto energenata u Nemačku dolazi iz Rusije. Razvijene zemlje mogu da se okrenu zemljama poput Katara, ali ni njihove zalihe nisu neograničene. Sve će, na kraju, platiti krajnji korisnici jer se očekuje značajan porast cene gasa i goriva.
Inflacija
Posledično se očekuje dramatičan pad vrednosti evra. Invazija na Ukrajinu bila bi globalna kriza, smatra analitičar, ali bi najviše pogodila Evropu. Poljska, Slovačka i Rumunija najviše bi stradale na ekonomskom bojištu. Došlo bi do pada državnih vlasti, a tržište bi "ponizilo" lidere iz evropskih prestolnica poput Berlina, Pariza i Brisela koji nisu uspeli da se nose s ruskom agresijom.
Foto: AP/Photo
Na trećem mestu Linovih zaključaka je očekivani veliki rast inflacije usled prekida lanaca snabdevanja u Rusiji. Vazdušni prostor u slučaju rata biće zatvoren, a sirovine će postati teško dostupne. Novac će iziskivati i naoružanje za kojim će zemlje Zapada morati da posegnu. EU trenutno raspolaže sa svega 5.000 zajedničkih vojnika, što analitičar Telegrafa smatra "jadnom vojskom". Jedino rešenje za rastuće troškove biće štampanje više novca što bi, kaže, Evropu moglo da dovede u vreme velike inflacije sedamdesetih godina prošlog veka.
Moskovsko tržište deonica takođe bi potonulo, a s njim i vrednost ruske rublje, tako da ni Rusija ne bi bila pošteđena ekonomskih učinaka svoje invazije.
Lin zaključuje kako ovaj scenaro nije najizgledniji. Putin možda samo "pokazuje mišiće" i testira Evropu. Ipak, povećanje broja vojnika na granici, kao i kaos na granici Poljske i Belorusije, jasno ukazuju na rast tenzija u tom delu sveta.
Rusija ima ukupan javni dug od svega 17,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je u Italiji zaduženost dostigla gotovo 140 odsto, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin, optuživši evropske vlasti da su sopstvenim ekonomskim odlukama dovele države u ozbiljne probleme.
Evropski lideri mogli bi uskoro da započnu direktne pregovore sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i ponude mu dva moguća rešenja za završetak rata u Ukrajini.
Ruski predsednik Vladimir Putin lično je naredio intenziviranje sabotaža i tajnih operacija protiv zemalja NATO, tvrdi američki Volstrit žurnal, pozivajući se na obaveštajne podatke SAD.
Evropska unija odustala je od plana da imenuje jednog glavnog pregovarača koji bi predstavljao Evropu u razgovorima sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i američkim predsednikom Donaldom Trampom.
Ruski vojni blogeri upozoravaju da Moskva više nema dovoljno sredstava da zaštiti Krimski most od ukrajinskih napada i da bi novo razaranje njegove konstrukcije moglo biti samo pitanje vremena.
Rusija bi mogla da odgovori na ukrajinske napade na Krimski most udarima bez presedana po strateški važnim mostovima na teritoriji Ukrajine, upozorio je ruski vojni stručnjak Andrej Maročko.
Predstojeći sastanak Vladimira Putina, Donalda Trampa i Si Đinpinga mogao bi da donese ozbiljne probleme upravo Rusiji, ukoliko Sjedinjene Američke Države i Kina postignu dogovor kojim bi se ograničila ekonomska saradnja Pekinga i Moskve.
Ukrajinska vojska namerno je tempirala razoran napad na Krimski most neposredno pred sastanak predsednika Rusije Vladimira Putina, američkog predsednika Donalda Trampa i kineskog lidera Si Đinpinga, kako bi ruskog predsednika dovela u neprijatan položaj i pokazala njegovu slabost pred dvojicom najmoćnijih svetskih lidera.
Predsednik Rusije Vladimir Putin obavešten je o posledicama dva uzastopna ukrajinska napada na Krimski most, čija je konstrukcija oštećena, dok je Moskva najavila hitnu izradu plana obnove ove strateški važne saobraćajnice.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija ima ukupan javni dug od svega 17,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je u Italiji zaduženost dostigla gotovo 140 odsto, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin, optuživši evropske vlasti da su sopstvenim ekonomskim odlukama dovele države u ozbiljne probleme.
Aleksandar Čupić, kandidat "Studentske liste" za predsednika Skupštine, prema informacijama koje su objavljene tokom rasprave u parlamentu, umešan je u ozbiljan skandal i pokušaj prikrivanja milionski vredne imovine!
Novopečeni superligaš na srpskoj političkoj sceni, "Studentska lista - Studenti pobeđuju", doživeo je težak debakl pošto je ga lista "Srbija pobeđuje" sa kapitenom Aleksandrom Vučićem do nogu potukla na otvaranju nove sezone na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije (3:0).
Urednica televizije Nova S Mirjana Nikolić, koja je poznata po podržavanju Studentske liste, ukazala je na problem u načinu na koji se njihovi predstavnici obraćaju građanima.
Novopečeni superligaš na srpskoj političkoj sceni, "Studentska lista - Studenti pobeđuju", doživeo je težak debakl pošto je ga lista "Srbija pobeđuje" sa kapitenom Aleksandrom Vučićem do nogu potukla na otvaranju nove sezone na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije (3:0).
"Dačija duster 4x4“ predstavlja jednu od povoljnijih opcija za vozače koji žele automobil sa ozbiljnijim terenskim sposobnostima, bez izdvajanja velikog novca za luksuzne terence, a cene ovog modela u Srbiji kreću se od oko 18.000 evra, u zavisnosti od verzije i opreme.
Profesor dr Stojan Radenović, jedan od međunarodno prepoznatih srpskih matematičara, čovek sa bogatom naučnom i univerzitetskom karijerom, danas predsedava Narodnoj skupštini Republike Srbije kao najstariji poslanik u njenom 15. sazivu.
Izraz "dovoljan razlog", koji se povremeno može čuti u javnim nastupima lidera opozicije Aleksandra Vučića, nije samo jedna od formulacija kojima se političari služe kako bi objasnili svoje odluke ili postupke. Reč je o pojmu koji ima duboko filozofsko značenje i koji potiče iz misli jednog od najznačajnijih evropskih filozofa – Gotfrida Vilhelma Lajbnica.
Vlasinski planinski mrmoljak (Mesotriton similis) je novootkrivena i najređa vrsta planinskog mrmoljka u Evropi, formalno opisana u naučnom časopisu Zootaxa.
U domovima zdravlja, na pedijatrijskim odeljenjima i dalje se beleži veliki broj pregleda dece koja se javljaju zbog respiratornih i stomačnih infekcija i nakoj jesenjeg raspusta.
U Višem sudu u Negotinu danas bi trebalo da počne glavni pretres protiv Dejana Dragijevića i Srđana Jankovića, optuženi za krivično delo teško ubistvo u saizvršilaštvu, devojčice Danke Ilić.
Bivši crnogorski bokser Goran Gogić (47), koji je u javnosti dovođen u vezu sa "kavačkim klanom" i odbeglim Radojem Zvicerom, priznao je danas krivicu pred saveznim sudom u Bruklinu za učešće u međunarodnom švercu ogromnih količina kokaina.
Britanska glumica Florens Pju (30) oštro je reagovala na nagađanja o svom izgledu nakon što su se društvenim mrežama proširile fotografije sa nedavne dodele nagrada Governors u Los Anđelesu.
Američki glumac Leri Poindekster preminuo je u 66. godini od posledica teške saobraćajne nesreće koja se dogodila u blizini njegovog doma u Kaliforniji.
Holivudska glumica En Hatavej (44) postala je majka treći put, a sada je otkriveno i kog je pola njeno najmlađe dete. Glumica i njen suprug Adam Šulman (45) dobili su devojčicu, nakon što su prethodno dobili dva sina.
Sa dolaskom hladnijih dana rastu i šanse za respiratorne infekcije. Međutim, glavni problem često nisu sami virusi, već skrivene greške u našim svakodnevnim navikama koje oslabljuju otpornost organizma.
Argajl rombovi vratili su se na modnu scenu u nikad opuštenijem, modernijem izdanju. Od škotskih klanova do devedesetih, ovaj večiti klasik ove sezone doživljava veliku modnu reviziju i postaje omiljeni komad za hladne dane.
U Srbiji je zavladala zabrinutost zbog virusa koji, prema navodima o kojima se poslednjih dana govori, može da izazove gubitak glasa, što je posebno uznemirilo one kojima je glas osnovno sredstvo za rad - pevače.
Atina Tošić ćerka pevačice Jelene Karleuše podelila je sa svojim pratiocima na Instagramu fotografije iz luksuznog šopinga u Austriji, a njen modni izbor odmah je privukao pažnju.
Pevačica Nada Obrić juče je imala poseban razlog za slavlje, budući da je povodom izlaska vinil kompilacije sa svojim najvećim hitovima okupila brojne prijatelje, kolege i predstavnike medija.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.