Osmog decembra, u konferencijskoj sali Društva „Cargrad" u Moskvi, održana je promocija prvog toma nove knjige predsednika Društva i potpredsednika Svetskog Ruskog Narodnog Sabora Konstantina Malofejeva
Knjigu sa kratkim, ali zvučnim naslovom „Imperija", koja otkriva pravu (a ne mitologizovanu od strane liberala i komunista) istoriju čovečanstva i koja je već zabranjena na Međunarodnom sajmu knjiga Non/fiction, predstavili su sam autor, kao i poznati ekonomista, akademik Ruske akademije nauka Sergej Glazjev, filozof Aleksandar Dugin, novinari Jurij Pronjko i Ana Šafran.
Uoči promocije, Konstantin Malofejev je u svom novom autorskom programu pod istim nazivom „Imperija" na Prvom ruskom TV kanalu Cargrad, razgovarao o objavljenoj knjizi sa studentima iz nekoliko gradova. Prenosimo najznačjanije delove njegovog gostovanja...
Malofejev se posebno osvrnuo na glavne protivrečnosti između svetske civilizacije novca i civilizacije časti, kakva bi Ruska imperija budućnosti trebalo da postane?
- Ja sam investicioni bankar sa velikim iskustvom i bilo mi je zanimljivo da čitam o finansijama koje stoje iza ovih ili onih istorijskih događaja. Zato što znam kako današnji svet funkcioniše i koliko mnogo novac odlučuje. Naravno, ima autora koji su pisali o tome. Ali, pošto oni sami nisu stručnjaci za finansije, rezultat je bio pomalo smešan za profesionalnog bankara. S druge strane, kada sam čitao stručnjake za finansije, primetio sam da su prilično slabi sa istorijskim „materijalom". Stoga sam odlučio da napišem ovu knjigu, spajajujući oba znanja.
On ističe da se taj žanr se zove istoriosofija.
- Istorija ima svoj smisao. Ali, nažalost, on se ne vidi u našim školskim udžbenicima. U sovjetsko vreme imali smo marksizam ili, čak bih rekao, „engelsizam", zato što je baš Engels napisao knjigu „Poreklo porodice, privatne svojine i države" - objašnjava Malofejev i diodaje:
- Tamo je temelj - klasna borba tokom čitave ljudske istorije. Posle strašnog robovlasničkog sistema postalo je bolje u feudalizmu, a zatim još malo bolje u kapitalizmu, a kruna svemu je komunizam - svetla budućnost, ono kuda idemo. Takvo tumačenje istorije je imalo svoju logiku. Sada su marksističke dogme uklonjene iz udžbenika i logika je potpuno nestala. Želeo sam da nam vratim smisao istorije. Za mene je on očigledan - to je borba između dva principa: civilizacije časti i civilizacije novca.
On navodi i da je u knjizi ovu poslednju nazvao „hananski princip" - po mestu gde je ovaj odnos nastao, u drevnom Hananu. Te civilizacije su bile suprotstavljene jedna drugoj od pamtiveka.
- Lakmus papir za razumevanje gde danas živimo je odgovor na pitanje: ko su naši junaci? U civilizaciji časti, to su svetitelji, velike vojskovođe, veliki naučnici. U civilizaciji novca - to su ljudi sa Forbsove liste. Nemoguće je zamisliti da Dmitrij Donskoj, pre Kulikovske bitke, ne bi pošao po blagoslov Sergiju Radonješkom, već bi okupio lokalne oligarhe i zatražio da se učipe. A civilizaciju novca, u kojoj sada živimo, lako je opisati: sve se meri novcem, a glavni junak je Ilon Mask. I time je sve rečeno.
Foto: AP/Reuters/Fotoilustracija
Malofejev smatra da postoji problem percepcije reči „imperija" ili „monarhija", i da one imaju negativnu konotaciju, kao nešto zlo ili su već potonule u zaborav.
- Vaši vršnjaci imaju mnogo bolju percepciju Imperije od naših, i još više - od generacije naših roditelja. Jer, tada smo se svi oslanjali na Lenjinove radove o imperijalizmu. On je „poslednji stadijum" kapitalističkog sistema nazvao „imperijalističkim", pošto su glavne evropske sile izgradile „kolonijalne imperije" ili su tome težile. I stoga je reč „imperija" u dvadesetom veku dobila negativnu konotaciju. Pritom, kolonijalizam je - a o tome možete pročitati u mojoj knjizi - sušta suprotnost Imperiji. Imperija je država koja stvara mir unutar sebe i apsolutno jednaka prava za svoje podanike. Car je svima otac. Dakle, u Ruskoj Imperiji je bilo svejedno da li si velikorus iz Kostromske gubernije, Gruzin, ili srednjeazijac prisajedinjen za vreme Aleksandra II. Svi su imali ista prava. Imperija troši resurse na izgradnju škola, na poboljšanje života svih svojih podanika.
Prema njgovim rečima kolonijalne sile su uređene potpuno drugačije, još od vremena Kartagine i pomenutog Hanana
- Postoji metropola i postoje svi ostali, koje muzemo i tretiramo kao „niža bića". Britanska imperija je bila fantastično rasistička država koja je ljude u svojim kolonijama smatrala nižim bićima. Znamo šta su Sjedinjene Države uradile sa Indijancima. Na fonu sadašnjeg Black Lives Matter, ne treba zaboraviti kako je počinjao odnos Amerikanaca prema crncima, koji su kao stoka dovoženi iz Afrike, a usput ih je polovina ginula. Stoga, naravno, prema takvim „kolonijalnim imperijama" može postojati samo negativan odnos. Ali, oni su ukrali našu reč!
Malofejec dodaje da Rusija mora vratiti otadžbini ime - „Ruska Imperija", ali navodi i da je vraćanje u neku „Rusiju koju smo izgubili" je besmisleno.
- Rusija budućnosti neće biti Rusija iz 1917. godine, Moskovsko Carstvo ili Petrova Rusija. Biće to drugačija država, naravno - država 21. veka. Ali uzvišeni principi Imperije moraju biti sačuvani.
Kako, međutim, obezbediti da mladi češće počnu da razmišljaju o nečemu višem, a ne samo o svojoj zaradi i zadovoljstvima - o tome, kako da budu od koristi svojoj zemlji?
- Naša misija nije laka, jer živimo uronjeni u neprijateljsku civilizaciju. Njene „vrednosti" se šire globalno i svakako utiču na našu omladinu. To su „vrednosti" individualnog uspeha, zgrtanja po svaku cenu i, shodno tome, odsustva obaveza prema bilo kome. Počevši od roditelja, kojima navodno ništa ne dugujete, pa sve do Otadžbine. Ovi stavovi se danas nameću od malih nogu. Oni su u smartfonu. Kao, niko ne treba da te vaspitava i uči nekakvom patriotizmu, jer to je „šit", kažu, a ja živim za samog sebe, imam „svoju agendu". I upravo te „vrednosti", koje daju, kako se mnogima čini, „slobodu", u stvari ih pretvaraju u robove hananske ideologije. A to se završava strašnim razočaranjem, opustošenjem, nemanjem porodice, razvodima, abortusima. Mi pokušavamo da uzmemo malo odavde i malo odande. A tako ne može! Moraćemo da izaberemo: ili smo dodatak zapadne civilizacije novca, novog globalnog Hanana, ili smo - Imperija, Katehon, koja čuva svet od zla.
Danas svetom dominiraju transnacionalne korporacije, dele ga na sfere uticaja. I one su vlasnici svih glavnih prirodnih i finansijskih resursa planete. Kako se taj sistem može promeniti?
- Nikako. To je suština postojanja Hanana. Njegov gospodar je uvek privatni kapital. I on stvara za sebe idealan oblik upravljanja državom. Prvo, privatnom kapitalu je potrebna slaba država jer su oni konkurenti. To je aksiom. Jaka država odmah počinje da „jednako distancira" oligarhe, a to se njima ne dopada. - Slaba država - to je demokratija. Zato što je demokratija - disperzija vlasti. A autokratija je, bilo koja autokratija, jaka vlast. Ona može da bude monarhija - legalna i legitimna vlast. Ili diktatura - nezakonita autokratija. Ali u svakom slučaju, to je jaka vlast. U praksi, diktature, za razliku od monarhija, ne opstaju dugo, oligarhije ih obično poraze. U „Hananu" je sve tako uređeno da oligarsima bude udobno da upravljaju svetom. Stoga je preimenovanje Fejsbuka u Metu veoma slikovito: transnacionalna korporacija se proglašava za novu „vaseljenu". Njima ni na pamet ne pada da prerogativ „sabiranja" ljudi pripada državama i religijama. Njih to ne zanima. Država, Crkva su za njih arhaizmi. A oni, naravno, žele da dovedu do potpunog nestanka i država i religija.
Foto: Tanjug/Fotoilustracija
Kako se boriti sa tim? Malofejev kaže da vidi samo jedan put: da izgradimo najmoćniju državu na svetu - Imperiju, što mi istorijski jesmo. I tada će postati jasno koga treba podržati u drugim zemljama. A potrebno je podržati one kojima je ideja Imperije u glavi.
- Nije neophodno da nam se pridruže, nama to ne treba. Neophodno je da kod njih na prvom mestu budu čast, moral, plemenitost. Sada ove reči nemaju nikakvo značenje u zapadnom svetu, tamo ljude vaspitavaju bez svih tih pojmova. Generalno, ako konačno postanemo prava Imperija, onda će se svet oko nas promeniti.
Po njemu ključno pitanje za Rusiju danas je da li treba da se teritorijalno „zatvori" i da gradi Svetu Rusiju, gotovo izolovanu od ostalog sveta? Ili da ipak, kao globalni misionar, nosimo pravoslavlje u svet?
- Odgovor na ovo pitanje će predodrediti našu sudbinu. Dugo sam razmišljao o tome. Kada sam bio mlađi, bio sam sklon takvom misionarstvu - kažu, moramo da obnovimo ceo svet. Ali sa iskustvom, sa rastom količine obrađenih informacija, postao sam pristalica autarhije. Svi prethodni pokušaji, kada smo nastojali da poboljšamo svet, završili su se po nas tragično. Za vreme cara Alekseja Mihajloviča i patrijarha Nikona, spremali smo se da postanemo centar svetskog pravoslavlja. Oni su se prenapregli - i dobili su crkveni raskol. Da ne govorim o Sovjetskom Savezu koji je podržavao nacionalno-oslobodilačke pokrete širom sveta, pokušavajući da bude „svetska baklja socijalizma". U pravom Trećem Rimu, u Imperiji, ne može biti autoriteta izvan njega. A ako mi ovde imamo autoritet, onda se mi ne bavimo misionarstvom, već drugi sami streme ka nama, jer je ovde takva država u kojoj bi svi želeli da žive. Mi smo samodovoljna velika civilizacija. I mi treba da se razvijamo sami: kod nas treba da rastu blagostanje i blagočešće naših ljudi, natalitet, visoka kultura, nauka. Mi moramo konačno postati istinski ruski ljudi. I onda ćemo biti privlačni drugima.
Bivši izaslanik američkog predsednika za dijalog Beograda i Prištine Ričard Grenel smatra da američki državni sekretar Entoni Blinken neće postići rezultate u dijalogu jer je, kako je naveo, već pokazao da je izabrao stranu i zato nema kredibilitet
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Bivši izaslanik američkog predsednika za dijalog Beograda i Prištine Ričard Grenel smatra da američki državni sekretar Entoni Blinken neće postići rezultate u dijalogu jer je, kako je naveo, već pokazao da je izabrao stranu i zato nema kredibilitet
Glavni i odgovorni urednik Informera Dragan J. Vučićević danas je došao u Policijsku stanicu Voždovac kako bi, u svojstvu oštećenog, dao izjavu povodom nasilnog upada u prostorije Informera 26. oktobra.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević dao je izjavu u policijskoj stanici na Voždovcu povodom divljačkog napada blokadera na redakciju Informera dan posle parlamentarnih izbora u Srbiji.
Pitanje Kosova i Metohije postaje jedan od prvih velikih političkih izazova za novu vlast u Srbiji, a izjave predstavnika Studentske liste, Nenada Rašića i funkcionera Srpske liste otvorile su ozbiljnu raspravu o tome kako će i ko ubuduće predstavljati interese srpskog naroda.
Lider Demokratske narodne partije Milan Knežević, oglasio se putem Instagrama u vezi podrške listi "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" na prethodnim izborima.
U emisiji koju vodi Ljiljana Smajlović gostovao je anarhista Ratibor Trivunac, koji je izneo niz uznemirujućih stavova o Draganu J. Vučićeviću, Informeru i aktuelnim društvenim dešavanjima.
Jovana Jemović našla se na meti kritika zbog političkog angažmana i povezivanja sa Studentskom listom, a u objavi koja se odnosi na nju postavljeno je pitanje da li će nekadašnji kadrovi Demokratske stranke u Narodnoj skupštini zaista zastupati interese naroda i studenata.
Plavi tim odneo je pobedu u večerašnjoj borbi za eliminaciju u Exatlonu, najvećem sportskom rijalitiju, koji se emituje na Informer TV, nakon uzbudljivog nadmetanja na poligonu Podmornica.
Tokom noći sneg je prekrio Zlatiborski okrug, pa se pokrivač od desetak centimetara formirao na Tari, Zlatiboru, Zlataru, Čajetini, Novoj Varoši i Sjenici.
Vukosav Đorđević iz Zaječara, najstariji stanovnik Srbije, preminuo je 10. novembra u 107. godini života, a široj javnosti bio je poznat i po susretu sa Aleksandrom Vučićem, kao i želji da se provoza brzim vozom "Soko", koju mu je tadašnji predsednik obećao i kasnije ispunio.
Policija u Kraljevu, u saradnji sa policijskim upravama u Nišu i Novom Pazaru, uhapsila je B. S. (54) iz Niša zbog sumnje da je izvršio krivično delo teška krađa, kao i D. X. (54) iz Raške, koji se sumnjiči da mu je pomagao u izvršenju ovog krivičnog dela.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave kriminalističke policije, Službe za suzbijanje kriminala, Odeljenja za suzbijanje privrednog kriminala i Policijske uprave u Pirotu, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Pirotu, uhapsili su M. B. (47), državljanina Turske, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo nedozvoljen promet akciznih proizvoda.
Pripadnici Sektora unutrašnje kontrole MUP uhapsili su sedam policijskih službenika PU u Boru zbog sumnje da su zlostavljali i mučili Srđana Jankovića i Dejana Dragijevića, koji su optuženi za smrt dvogodišnje devojčice Danke Ilić.
Pevačica Avril Lavinj postala je majka u 42. godini i na svet donela svoje prvo dete, devojčicu, a emotivnim fotografijama novorođenčeta koje je objavila na društvenim mrežama izazvala je veliku pažnju javnosti i pokrenula pitanja o identitetu svog partnera.
Glumac Slaviša Čurović kaže da je njegov lik prota Vasa Živković kojeg igra u seriji "Pupin" bio skroman čovek koji je prepoznavao mlade talentovane ljude i pomagao im da se školuju.
Veliki problemi sa Majkrosoftovim servisima izazvali su pravu pometnju među korisnicima širom sveta, a dok mnogi pokušavaju da pronađu način da obavljaju svakodnevne poslovne obaveze, društvene mreže preplavili su duhoviti komentari na račun ovog tehnološkog kolapsa.
Ljubitelji božićnog kaktusa koriste domaći rastvor od jabuke i vode za povremeno zalivanje, verujući da pomaže biljci. Ipak, za obilje cvetova presudni su odgovarajuća temperatura, svetlost i pravilna nega.
Izlazak video-igre GTA 6 izazvao je haos u kompanijama širom sveta, jer hiljade zaposlenih traže slobodan dan 19. novembra kako bi odmah zaigrali novi hit.
Muzička zvezda Jelena Karleuša i bivši fudbaler Duško Tošić ponovo su uspostavili kontakt na društvenim mrežama, a iza njihovog međusobnog zapraćivanja na Instagramu stoji njihova starija ćerka Atina.
Monah Stefan Rajčić javno je podržao boksera Veljka Ražnatovića nakon što je izbio skandal zbog kostima bubamare sa suknjicom koji je njegov najmlađi sin Isaija nosio u vrtiću u Titelu.
Slavica Rokvić, udovica pevača Marinka Rokvića, zablistala je na koncertu sina Nikole u Sava centru, gde je mladalačkim izgledom, osmehom i neverovatnom harizmom privukla veliku pažnju.
Pevačica Sanja Stojanović (40), koja se proslavila u "Zvezdama Granda", povukla se iz javnosti nakon što je njen tadašnji dečko objavio njihov privatni eksplicitni snimak, koji je ubrzo postao viralan i izazvao veliki skandal.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.