Najmanje devet laboratorija i kompanija širom sveta trenutno razvija vakcine protiv kovida koje se daju u vidu spreja za nos, umesto injekcije, pokazuju najnoviji podaci Svetske zdravstvene organizacije
Pored toga što su manje neprijatne od uboda igle u ruku, te vakcine bi mogle da budu i efikasnije od injekcija u zaustavljanju koronavirusa tamo gde prvo ulazi u telo, a sprečavanjem virusa da se razmnožava u našem nosu i grlu, nazalne vakcine bi mogle da budu bolje u sprečavanju virusa da se prenosi sa osobe na osobu. To je posebno važno imajući u vidu širenje omikron varijante, prenosi Glas Amerike.
Većina tih vakcina su u ranim ili srednjim fazama testiranja pa nije jasno kada i da li će početi da se daju. Jedna kompanija je odustala od vakcine u spreju. Međutim, naučnici u SAD, Kini, Kubi, Iranu i drugim zemljama vredno rade na tom razvoju.
Dok su postojeće vakcine protiv kovida bile odlične u pripremi našeg imunolškog odgovora, imale su jedan veliki "slepi ugao" - naš nos, grlo i druge mukozne membrane gde unutrašnjost našeg tela dolazi u kontakt sa spoljnim svetom.
Vakcine koje se ubrizgavaju u ruku dopiru samo do krvi
Membrane sluzokože - mukozne membrane - sadrže različitu vrstu antitela od onih koja cirkulišu u našoj krvi. Vakcine koje se ubrizgaju u ruku dopiru samo do krvi, i ne mogu da učine mnogo toga da se proizvedu mukozna antitela.
Foto: Shutterstock
- Pošto ste naučili svoj imuni sistem kako da prepozna virus u mišićima, vaš imuni sistem ne zna da takođe treba da štiti i vašu sluzokožu - kaže Ben Tenover, profesor imunologije na Njujorškom univerzitetu.
Vakcine u spreju imaju zadatak da se bore protiv virusa na prvoj tački konakta. "Spremni ste za virus jer imate imunitet tačno na mestu gde vam je potreban", objašnjava Majkl Dajmond, profesor imunologije na Vašington univerzitetu u Sent Luisu. Dajmond i njegove kolege razvile su vakcinu protiv kovida u spreju, a licencu su prodali indijskoj farmaceutskoj kompaniji Barat Bajotek. Kompanija treba da počne završnu fazu kliničkih testova velikog obima, koji su nephodni za odobrenje regulatora.
Foto: Pixabay
Činjenica da vakcine koje se daju injekcijom ne proizvode dovoljno mukoznog imuniteta mogla bi da pomogne u objašnjenju zašto su infekcije omikronom ljudi koji su vakcinisani česte, ali obično nisu ozbiljne.
Mali imunitet
- U gornjim disajnim putevima imamo vrlo mali imunitet, zbog čega ljudi koji se zaraze često imaju simptome u gornjem delu respiratornog trakta, uključujući kašalj, bol u grlu, curenje nosa ili zapušenost - kaže Dajmond.
- Međutim, velika većina ljudi se ne razboli teže, jer ipak imaju sistemski nivo zaštite - kaže on.
Sve dok nam se virus nalazi u nosu ili grlu, možemo lako da ga širimo, čak i ako ne znamo da smo zaraženi. To je veliki problem sa kovidom 19. Efikasna vakcina u spreju bi mogla da bude rešenje, kaže Ursula Buholc, šefica odseka za RNK viruse u Nacionalnom institutu za alergije i infektivne bolesti(NIAID).
- Postoji rizik da i pojedinci koji ne pokazuju simptome ipak šire virus ako zaštita nije dovoljno dobra - ističe ona.
Buholc i kolege razvijaju vakcinu protiv kovida u spreju, posebno namenjenu deci. U testiranju na životinjama, bila je efikasnija od injekcije u zaustavljanju virusa. Vakcina je u ranoj fazi kliničkih ispitivanja a Buholc nije želela da spekuliše koliko će dugo trajati testiranja.
S druge strane, vakcina u spreju koju je razvijala farmaceutska kompanija Altimjun proizvela je slabiji odgovor imunog sistema od vakcina koje su već na tržištu. Kompanija je prošlog juna odustala od njene proizvodnje.
Foto: Informer DN
Drugi vide vakcine u spreju kao obećavajući način da se daju buster doze, delimično zato što je otprilike polovina svetske populacije već vakcinisana, ali su joj potrebni busteri da bi se držao korak sa novim varijantama.
Takođe, u ovoj fazi pandemije je mnogo teže naći ljude koji već nisu vakcinisani ili zaraženi, a koji su spremni da učestvuju u testiranju vakcine. "Ljudi koji su spremni da se vakcinišu su se verovatno već vakcinisali", kaže Dajmond. "Oni koji nisu spremni neće želeti da budu deo nekog testiranja. I tu nastaje problem", zaključio je on.
Omikron soj uveliko se raširio po Srbiji. Njegova brzina prenošenja za posledicu ima to da veće nekoliko dana beležimo više od 10.000 zažraženih dnevno, a epidemilog Branislav Tiodorović upozorio je da je ovo prva faza ovog talasa i da teži deo tek predstoji.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Omikron soj uveliko se raširio po Srbiji. Njegova brzina prenošenja za posledicu ima to da veće nekoliko dana beležimo više od 10.000 zažraženih dnevno, a epidemilog Branislav Tiodorović upozorio je da je ovo prva faza ovog talasa i da teži deo tek predstoji.
Dok je lider opozicije Aleksandar Vučić u Skupštini Srbije govorio o tome da je prenos Skupštine Srbije sa RTS 1 prebačen na RTS 2, poslanik Studentske liste Zlatko Kokanović pokušao je da ga isprovocira.
Jovo Bakić, šef poslaničkog kluba u Skupštini Srbije, isti onaj koji se plenumima nameće za ministra policije, pokazao je svoje cenzorsko lice navodeći da bi Informer trebalo zabraniti.
Ana Brnabić oglasila se na društvenoj mreži Iks povodom polemika o prisustvu studenata na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine, poručivši da studentima nije mesto samo na galeriji, već u poslaničkim klupama.
Građani Srbije imaju pravo da znaju ko su ljudi koji su dobili poslaničke mandate i ko bi u njihovo ime trebalo da donose važne odluke u Narodnoj skupštini.
Milenko Jovanov oglasio se na društvenoj mreži Iks povodom objave u kojoj se tvrdi da je jedan poslanik napustio poslaničku grupu "Aleksandar Vučić – Srbija pobeđuje".
Takmičarka Crvenog tima Lana Erić prokomentarisala je svoju dominaciju na gađanju koja je donela njenom timu pobedu u prvoj večeri u borbi eliminacije.
Crveni tim govorio je o teškoj noći koja je iza njih, tokom koje se njihov saigrač Nemanja Makuljević povredio, a potom se i Nikola Lakić udario na istom mestu, ali na sreću bez ozbiljnijih posledica.
Er Srbija upozorila je putnike da zbog nepovoljnih vremenskih uslova u Beogradu popodne i uveče mogu da očekuju kašnjenja i poremećaje u avio-saobraćaju.
Rana prevencija seksualnog zlostavljanja dece mora da postane sastavni deo obrazovnog sistema, uz jasnu odgovornost odraslih i institucija za bezbednost svakog deteta.
Bivši crnogorski bokser Goran Gogić (47), koji je u javnosti dovođen u vezu sa "kavačkim klanom" i odbeglim Radojem Zvicerom, priznao je danas krivicu pred saveznim sudom u Bruklinu za učešće u međunarodnom švercu ogromnih količina kokaina.
Beogradska policija intenzivno traga za provalnicima koji su u popodnevnim satima iz kuće u centru prestonice odneli metalni sef u kojem se, prema prijavi vlasnika, nalazilo oko 100.000 evra i nekoliko ručnih satova.
Nacionalni sud Španije zvanično je prihvatio tužbu protiv proslavljenog pevača Hulija Iglesijasa zbog sumnje na krivična dela protiv seksualne slobode, nanošenje telesnih povreda i ponižavajuće postupanje, nakon prijave koju su podnele dve njegove bivše zaposlene.
Konstitutivna sednica Narodne skupštine Republike Srbije, održana 17. novembra, ponovo je pokazala koliko su glumci zastupljeni u političkom životu Srbije.
Profesor Stojan Radenović, koji predsedava konstitutivnom Skupštinom Srbije, više puta je na današnjem zasedanju pomenuo poslednju pesmu Desanke Maksimović "Sad sam mirna".
Američki glumac Leonardo Dikaprio proslavio je 52. rođendan na ekskluzivnoj zabavi na Beverli Hilsu, kojoj su prisustvovali brojni poznati gosti, među kojima Al Paćino, Džastin Trudo i bračni par Džef Bezos i Loren Sančez, dok je posebnu pažnju privukla grupa od devet žena koje su na proslavu stigle zajedno autobusom, prenosi britanski Telegraf.
Pevačica i glumica Dženifer Lopez je u podkastu "Friends Keep Secrets" otkrila da joj, uprkos velikom uspehu i popularnosti, nije bilo lako da pronađe osobu koja će je voleti iskreno, a ne zbog njenog statusa, karijere ili sopstvenih interesa.
Nutricionistkinje Gabrijel Kišner i Samina Kaloo su objasnile da na kvalitet sna utiču i namirnice koje jedemo uveče, ali i vreme kada imamo poslednji obrok.
Američki proizvođač čipova Envidija obustavila je isporuke procesora zasnovanih na arhitekturi Hoper za centre podataka u Kinu, iako je američka vlada prethodno odobrila prodaju posebne verzije ovih čipova kineskim kupcima.
Na svečanosti u Mumbaju Kejt Midlton se pojavila u spektakularnoj kreaciji indijske dizajnerke, kojom je spojila kraljevski glamur i poštovanje prema tradiciji zemlje domaćina.
Pevačica Nadica Ademov otkrila je kakve uslove moraju da ispunjavaju dadilje koje brinu o njenoj deci, pa priznala da od njih zahteva maksimalnu pedantnost i urednost.
Voditeljka Ena Popov otvoreno je govorila o narušenim porodičnim odnosima i priznala da sa polubratom i polusestrom danas održava samo korektan kontakt, otkrivši i zbog čega je godinama dolazilo do njihovog udaljavanja.
Pevač Zdravko Čolić na koncertima izbegava da izvede pesmu "Sačuvaj me bože njene ljubavi", koju je za njega napisao Đorđe Balašević, a razlog za to krije se u snažnim emocijama koje ova numera budi u njemu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.