Novi ruski metod borbe protiv roja dronova efikasno će odbiti protivničke, pre svega terorističke napade i zaštititi kako vojne, tako i civilne objekte, ocenjuje ruski vojni ekspert Jurij Knutov
Knutov smatra da je novi način borbe protiv roja malih dronova koji predviđa raspršivanje malih fragmenata municije iznad zaštićenog objekta iz specijalnog kvadrokoptera veliko dostignuće stručnjaka Vojnog univerziteta Ministarstva odbrane Rusije.
Reč je o minijaturnoj letelici opremljenoj kontrolnim blokom, višecevnim borbenim modulom i četiri teleskopska upravljača međusobno povezanih mrežom koja „raspršuje" municiju u male fragmente koji lete u različitim pravcima.
Ovaj sistem će moći da pokrije zaštićene objekte fragmentacionim poljem. U borbenom položaju, dron visi u vazduhu iznad objekta sa otvorenom mrežom. Mrežni senzori očitavaju kretanje napadačkog „roja" i šalju signal električnim kapsulama za punjenje višecevnog borbenog modula. Nakon toga sve njegove cevi pucaju u isto vreme, a ovako stvoreno fragmentaciono polje uništava neprijateljske dronove.
Knutov ističe da je danas borba protiv „roja" bespilotnih letelica jedan od prioriteta protivvazdušne odbrane u uslovima savremenog ratovanja, zbog čega se razvijaju različite metode i sredstva, uključujući sisteme za elektronsko ratovanje, elektromagnetno, lasersko oružje i slično. Međutim, dodaje ekspert, oni nisu u stanju da se u potpunosti izbore sa ovim zadatkom. Osim toga, njihovo delovanje zahteva značajna sredstva.
S druge strane, objašnjava Knutov, upotreba kvadrokoptera koji ispaljuju karteč je efikasan i istovremeno jeftiniji način za pouzdano odbijanje protivničkih dronova. Osim toga, ispaljivanjem karteča stvara se prilično široko polje, pa su šanse veće da fragmenti municije pogode dron, čak i više njih i tako ih onesposobe.
- Danas veliku opasnost predstavljaju rojevi dronova, a pretnja od njihovih napada je sve veća. Efikasnih sredstava zaštite od ovoga praktično nema, osim sistema za elektronsko ratovanje, koji ne mogu uvek da pokažu željeni rezultat, pošto konstruktori dronova stalno unapređuju svoje sisteme, koriste satelitske veze i veštačku inteligenciju. Pre oko godinu dana Amerikanci su demonstrirali dejstvo roja dronova, koji su autonomno, bez ljudske intervencije, napali objekat i pomoću veštačke inteligencije ga uništili. Odupreti se takvom napadu bilo je praktično nemoguće. Činjenica da smo sada smislili metod koji omogućava zaštitu objekata od roja dronova je veoma veliko dostignuće - rekao je Knutov, koji je i direktor Muzeja vojske PVO.
Odbrana od terorističkih napada
Bespilotne letelice su letelice sa navigacionim sistemom i vezom sa operaterom, ali bez posade i sposobne su da rešavaju kako izviđačke, špijunske zadatke, tako i borbene i da nanose razorne udare po ciljevima na zemlji, moru i vazduhu. Mogu biti i za jednokratnu upotrebu. To su tzv. „samoubice", koje se koriste za uništavanje posebno važnih ciljeva. Upravo ove mogućnosti bespilotnih letelica sugerišu da savremeni dronovi predstavljaju prilično ozbiljnu pretnju aktivnim vojnim jedinicama i civilima.
Knutov objašnjava svrsishodnost ovog novog pronalaska rastućom pretnjom napada rojeva dronova na važnu infrastrukturu.
- Ovakvi sistemi treba da pokriju najvažnije objekte, kako vojne tako i civilne. Osim toga, mora se imati u vidu da dronove sve više koriste teroristi, pa će prilikom održavanja masovnih događaja takvi sistemi pomoći da se izbegnu žrtve u slučaju terorističkih napada - smatra Knutov.
Stručnjaci Vojnog univerziteta Ministarstva odbrane Rusije objašnjavaju da inteligencija „roja" predviđa koordinisane aktivnosti velikog broja „dronova-agenata" koji sarađuju međusobno i sa okruženjem. Uprkos jednostavnosti takve tehnike, bespilotne letelice u celini demonstriraju „izuzetno složeno" ponašanje, delujući kao jedan veliki organizam.
Zahvaljujući svojoj slaboj primetnosti, roj može da ima veliki uticaj na tok borbenih dejstava pomoću izviđanja, nanoseći iz vazduha udare po borbenim vozilima, kontrolnim punktovima, trupama i vojnoj tehnici, čak i u uslovima suprotstavljanja sistema PVO i sredstava za radio-elektronsku borbu.
Stručnjaci napominju da postojeća sredstva za odbijanje napada rojevima dronova nisu u stanju da se adekvatno izbore sa tim zadatkom.
Ruske ubice dronova
Knutov navodi da ruski stručnjaci takođe rade na stvaranju sistema za borbu protiv izviđačkih i ofanzivnih bespilotnih letelica, kao što su američki MK-9 „Ripet" i turski „Bajraktar".
Po mišljenju mnogih vojnih eksperata, najperspektivnije sredstvo za borbu protiv udarnih dronova je ruski samohodni protivvazudšni artiljerijski sistem „Derivacija PVO", koji ima automatski top kalibra 57 milimetara i i višenamensko punjenje sa daljinskom detonacijom u blizini mete. To će omogućiti da se precizno pogađaju i obaraju dronovi raznih tipova.
Takođe, ozbiljna pretnja dronovima su i čuveni „Panciri", koje je i Srbija nabavila. Eksperti navode da su, recimo, turske bespilotne letelice laka meta za ruske sisteme protivvazdušne odbrane kao što su „Panciri", a tome ide u prilog i činjenica da su krajem prošle godine ti sistemi oborili više od 40 dronova turske proizvodnje „Bajraktar" i „Anka" u Libiji i Siriji.
Modernizovani sistem PVO „Pancir-S1M" može da se bori protiv svih vrsta jurišnih dronova koji su u službi naoružanja u mnogim zemljama, a ovaj kompleks će, kako se očekuje, postati jedan od glavnih elemenata ruskog sistema namenjenog za dejstva protiv dronova.
Najvažnija prednost ovog sistema je mogućnost da pogađa i dronove malih dimenzija i brzine, koji su teški ciljevi za druge sisteme PVO.
Rusija već sada ima dovoljno vrsta oružja da se nosi sa prilično demonizovanim „Bajraktarom TB2" i drugim dronovima, a među sredstvima za borbu protiv bespilotnih letelica efikasni su i sistemi „Tor", „Buk-M2E", „Sosna" i drugi.
U suštini, ruska industrija trenutno proizvodi dve vrste oružja protiv bespilotnih letelica - „soft-kill", koje su namenjene za elektronsko potiskivanje i „hard-kill" prilagođene za fizičko uništenje.
Bivši diplomata Zoran Milivojević ocenio je danas da pismo 16 kongresmena upućeno predsedniku SAD Džozefu Bajdenu, u kom apeluju da se intenzivira saradnja sa Srbijom, predstavlja ozbiljan politički gest prema Srbiji i potvrđuje da odnosi dve zemlje idu uzlaznom linijom
Bivši diplomata Zoran Milivojević ocenio je danas da pismo 16 kongresmena upućeno predsedniku SAD Džozefu Bajdenu, u kom apeluju da se intenzivira saradnja sa Srbijom, predstavlja ozbiljan politički gest prema Srbiji i potvrđuje da odnosi dve zemlje idu uzlaznom linijom
Nakon divljačkih napada blokadera na Informer i njihovih pokušaja da jedinom slobodnom mediju u Srbiji zabrane da govori, u Srpskom dnevniku na našoj televiziji emitovan je prilog koji na najbolji mogući način predstavlja hrabrost ljudi koji svakog dana stoje iza imena Informer.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević reagovao je sinoć u emisiji Kolegijum na Informer TV povodom šokantne vesti da je generalna direktorka RTS-a Manja Grčić pod pritiskom i ucenama blokadera bila prinuđena da podnese ostavku posle svega nekoliko dana njihove bezvlasti.
Učesnici Exatlona Mihailo Adžić i Nikola Lakić, posle bujice psovki i uvreda našli su se na korak do fizičkog obračuna, koji su njihovi saigrači jedva sprečili.
Timovi u Exatlonu odlučili su da ne menjaju kapitene, pa je Nikola Lakić sedmu nedelju zaredom kapiten Crvenih, a Strahinja Jovanić ostaje na čelu Plavih.
U Srbiji je od početka godine putem sistema eBolovanje, koji je uspostavilo Ministarstvo zdravlja, otvoreno gotovo 1.096.000 bolovanja za 633.300 zaposlenih, a sistem je do sada pocelo da koristi oko 6.000 lekara.
U Srbiji je više od 7.000 slučajeva oboljenja sličnih gripu, a broj obolelih raste u odnosu na prethodnu nedelju, pokazuju najnoviji podaci Instituta za javno zdravlje Srbije "Batut".
Tokom prethodna 24 sata ekipe Zavoda za urgentnu medicinu Kragujevac obavile su ukupno 54 terenske intervencije, od čega 33 tokom dana i 21 tokom noći.
Da pojedincima ništa nije sveto, pa čak ni radovi koji bi trebalo da olakšaju život ljudima u planinskim selima, pokazuje nesvakidašnji slučaj na putnom pravcu Dajići–Srednja Reka, gde je u toku rekonstrukcija puta.
U pekari Mire i Dejane Pantić u Čačku priprema se pita sa budimkama, starom sortom jabuke koja ovoj jesenjoj poslastici daje poseban ukus. Majka i ćerka čuvaju tradiciju ručno razvijenih kora i domaćih recepata, prenoseći umeće pripreme pita sa generacije na generaciju.
Luksuzni sportski automobil vredan oko tri miliona evra ukraden je juče popodne u blizini Zagreba. Za krađu je osumnjičen 36-godišnji Hrvat koji je automobilom pobegao preko Slovenije u Austriju, gde ga je policija pronašla i uhapsila.
Z. S. (52) je uhapšen nakon što je prijatelju u dvorištu kuće u Batajnici zario nož u rame, a kada se pojavio vlasnik kuće, otkriveno je da za njim traga policija.
Suđenje pripadnicima kriminalne grupe Veljka Belivuka i Marka Miljkovića, koji se terete za sedam ubistava u Beogradu, trgovinu drogom i oružjem, otmice i jedno silovanje u prostorijama na stadionu FK Partizan, ušlo je u završnicu posle izvođenja dokaza koje je tražila odbrana okrivljenih i uskoro bi mogla da se očekuje presuda.
Beogradska filharmonija nastupila je sinoć u dvorani “Bugarska“ u Sofiji, pod dirigentskom palicom Uroša Lajovica, uz pijanistu Lukaša Vondračeka, čime se posle 45 godina vratila pred publiku u bugarskoj prestonici, saopštili su iz BF.
Istraga o smrti američke glumice Hejden Penetijer zvanično je okončana, a policija u Južnoj Karolini saopštila je da je njen smrtni slučaj okarakterisan kao nesreća.
Holivudski glumac Silvester Stalone otvoreno je priznao da je angažovanje njegove ćerke Skarlet Rouz Stalone u seriji "Tulsa King" primer nepotizma, ali smatra da roditelji imaju pravo da svojoj deci obezbede što bolje uslove za uspeh.
Slavna glumica Eva Longorija privukla je sve poglede na gala proslavi u Los Anđelesu organizovanoj povodom tradicionalnog meksičkog praznika Dan mrtvih.
Zahvaljujući specifičnim kiselinama i antioksidansima, paradajz može ublažiti štetne efekte duvanskog dima, a delotvoran je i u svežem i u kuvanom obliku.
Kim Kardašijan pojavila se u utorak na promociji druge sezone serije "All’s Fair" u Meksiko Sitiju u beloj korsetskoj haljini iz Šijaparelijeve kolekcije visoke mode za jesen 2026. godine. Haljina ima dubok dekolte i suknju ukrašenu resama od silikona.
Komentari