Novi ruski metod borbe protiv roja dronova efikasno će odbiti protivničke, pre svega terorističke napade i zaštititi kako vojne, tako i civilne objekte, ocenjuje ruski vojni ekspert Jurij Knutov
Knutov smatra da je novi način borbe protiv roja malih dronova koji predviđa raspršivanje malih fragmenata municije iznad zaštićenog objekta iz specijalnog kvadrokoptera veliko dostignuće stručnjaka Vojnog univerziteta Ministarstva odbrane Rusije.
Reč je o minijaturnoj letelici opremljenoj kontrolnim blokom, višecevnim borbenim modulom i četiri teleskopska upravljača međusobno povezanih mrežom koja „raspršuje" municiju u male fragmente koji lete u različitim pravcima.
Ovaj sistem će moći da pokrije zaštićene objekte fragmentacionim poljem. U borbenom položaju, dron visi u vazduhu iznad objekta sa otvorenom mrežom. Mrežni senzori očitavaju kretanje napadačkog „roja" i šalju signal električnim kapsulama za punjenje višecevnog borbenog modula. Nakon toga sve njegove cevi pucaju u isto vreme, a ovako stvoreno fragmentaciono polje uništava neprijateljske dronove.
Knutov ističe da je danas borba protiv „roja" bespilotnih letelica jedan od prioriteta protivvazdušne odbrane u uslovima savremenog ratovanja, zbog čega se razvijaju različite metode i sredstva, uključujući sisteme za elektronsko ratovanje, elektromagnetno, lasersko oružje i slično. Međutim, dodaje ekspert, oni nisu u stanju da se u potpunosti izbore sa ovim zadatkom. Osim toga, njihovo delovanje zahteva značajna sredstva.
S druge strane, objašnjava Knutov, upotreba kvadrokoptera koji ispaljuju karteč je efikasan i istovremeno jeftiniji način za pouzdano odbijanje protivničkih dronova. Osim toga, ispaljivanjem karteča stvara se prilično široko polje, pa su šanse veće da fragmenti municije pogode dron, čak i više njih i tako ih onesposobe.
- Danas veliku opasnost predstavljaju rojevi dronova, a pretnja od njihovih napada je sve veća. Efikasnih sredstava zaštite od ovoga praktično nema, osim sistema za elektronsko ratovanje, koji ne mogu uvek da pokažu željeni rezultat, pošto konstruktori dronova stalno unapređuju svoje sisteme, koriste satelitske veze i veštačku inteligenciju. Pre oko godinu dana Amerikanci su demonstrirali dejstvo roja dronova, koji su autonomno, bez ljudske intervencije, napali objekat i pomoću veštačke inteligencije ga uništili. Odupreti se takvom napadu bilo je praktično nemoguće. Činjenica da smo sada smislili metod koji omogućava zaštitu objekata od roja dronova je veoma veliko dostignuće - rekao je Knutov, koji je i direktor Muzeja vojske PVO.
Odbrana od terorističkih napada
Bespilotne letelice su letelice sa navigacionim sistemom i vezom sa operaterom, ali bez posade i sposobne su da rešavaju kako izviđačke, špijunske zadatke, tako i borbene i da nanose razorne udare po ciljevima na zemlji, moru i vazduhu. Mogu biti i za jednokratnu upotrebu. To su tzv. „samoubice", koje se koriste za uništavanje posebno važnih ciljeva. Upravo ove mogućnosti bespilotnih letelica sugerišu da savremeni dronovi predstavljaju prilično ozbiljnu pretnju aktivnim vojnim jedinicama i civilima.
Knutov objašnjava svrsishodnost ovog novog pronalaska rastućom pretnjom napada rojeva dronova na važnu infrastrukturu.
- Ovakvi sistemi treba da pokriju najvažnije objekte, kako vojne tako i civilne. Osim toga, mora se imati u vidu da dronove sve više koriste teroristi, pa će prilikom održavanja masovnih događaja takvi sistemi pomoći da se izbegnu žrtve u slučaju terorističkih napada - smatra Knutov.
Stručnjaci Vojnog univerziteta Ministarstva odbrane Rusije objašnjavaju da inteligencija „roja" predviđa koordinisane aktivnosti velikog broja „dronova-agenata" koji sarađuju međusobno i sa okruženjem. Uprkos jednostavnosti takve tehnike, bespilotne letelice u celini demonstriraju „izuzetno složeno" ponašanje, delujući kao jedan veliki organizam.
Zahvaljujući svojoj slaboj primetnosti, roj može da ima veliki uticaj na tok borbenih dejstava pomoću izviđanja, nanoseći iz vazduha udare po borbenim vozilima, kontrolnim punktovima, trupama i vojnoj tehnici, čak i u uslovima suprotstavljanja sistema PVO i sredstava za radio-elektronsku borbu.
Stručnjaci napominju da postojeća sredstva za odbijanje napada rojevima dronova nisu u stanju da se adekvatno izbore sa tim zadatkom.
Ruske ubice dronova
Knutov navodi da ruski stručnjaci takođe rade na stvaranju sistema za borbu protiv izviđačkih i ofanzivnih bespilotnih letelica, kao što su američki MK-9 „Ripet" i turski „Bajraktar".
Po mišljenju mnogih vojnih eksperata, najperspektivnije sredstvo za borbu protiv udarnih dronova je ruski samohodni protivvazudšni artiljerijski sistem „Derivacija PVO", koji ima automatski top kalibra 57 milimetara i i višenamensko punjenje sa daljinskom detonacijom u blizini mete. To će omogućiti da se precizno pogađaju i obaraju dronovi raznih tipova.
Takođe, ozbiljna pretnja dronovima su i čuveni „Panciri", koje je i Srbija nabavila. Eksperti navode da su, recimo, turske bespilotne letelice laka meta za ruske sisteme protivvazdušne odbrane kao što su „Panciri", a tome ide u prilog i činjenica da su krajem prošle godine ti sistemi oborili više od 40 dronova turske proizvodnje „Bajraktar" i „Anka" u Libiji i Siriji.
Modernizovani sistem PVO „Pancir-S1M" može da se bori protiv svih vrsta jurišnih dronova koji su u službi naoružanja u mnogim zemljama, a ovaj kompleks će, kako se očekuje, postati jedan od glavnih elemenata ruskog sistema namenjenog za dejstva protiv dronova.
Najvažnija prednost ovog sistema je mogućnost da pogađa i dronove malih dimenzija i brzine, koji su teški ciljevi za druge sisteme PVO.
Rusija već sada ima dovoljno vrsta oružja da se nosi sa prilično demonizovanim „Bajraktarom TB2" i drugim dronovima, a među sredstvima za borbu protiv bespilotnih letelica efikasni su i sistemi „Tor", „Buk-M2E", „Sosna" i drugi.
U suštini, ruska industrija trenutno proizvodi dve vrste oružja protiv bespilotnih letelica - „soft-kill", koje su namenjene za elektronsko potiskivanje i „hard-kill" prilagođene za fizičko uništenje.
Bivši diplomata Zoran Milivojević ocenio je danas da pismo 16 kongresmena upućeno predsedniku SAD Džozefu Bajdenu, u kom apeluju da se intenzivira saradnja sa Srbijom, predstavlja ozbiljan politički gest prema Srbiji i potvrđuje da odnosi dve zemlje idu uzlaznom linijom
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Bivši diplomata Zoran Milivojević ocenio je danas da pismo 16 kongresmena upućeno predsedniku SAD Džozefu Bajdenu, u kom apeluju da se intenzivira saradnja sa Srbijom, predstavlja ozbiljan politički gest prema Srbiji i potvrđuje da odnosi dve zemlje idu uzlaznom linijom
Sara Valentik, narodna poslanica poslaničke grupe "Studentska lista" koja je izabrana za potpredsednicu srpskog parlamenta, poručila je, verovali ili ne, da Srpska napredna stranka (SNS), kojoj je poverenje dalo 1,7 miliona birača, nema pravo da govori.
Kandidatkinja Studentske liste Ana Dimitrijević koja nije završila u Narodnoj Skupštini poručila je da će nova vlast organizovati referendum o članstvu Srbije u Evropskoj uniji, nakon što budu ispunjeni uslovi za ulazak naše zemlje u EU.
Dubravka Valić Nedeljković, članica Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) priznala je u crnogroskim medijima, koji su pod palicom nekadašnjeg predsednika Mila Đukanovića, da sledi gašenje Informera.
Poslanik SNS Vladimir Đukanović poručio je danas da je demokratija na udaru, a da je skoro 1, 8 miliona građana ostalo bez prava na svoje predstavnike.
Blokader Siniša Kovačević, strahuje od povratka Aleksandra Vučića na vlast, pa otvoreno poručuje da Srpsku naprednu stranku (SNS) treba zabraniti i to uz obrazloženje da bi takav potez bio najbolje rešenje.
Pitanje imovine Aleksandra Čupića, novog predsednika Narodne skupštine, izazvalo je brojne reakcije, a posebno je zanimljivo da se o ovoj temi oglasio i Milan Milenković, dugogodišnji kritičar Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke (SNS).
Kandidatkinja Studentske liste Ana Dimitrijević koja nije završila u Narodnoj Skupštini poručila je da će nova vlast organizovati referendum o članstvu Srbije u Evropskoj uniji, nakon što budu ispunjeni uslovi za ulazak naše zemlje u EU.
U večerašnjoj epizodi Exatlona, najvećeg sportskog rijalitija koji se emituje na Informer televiziji, Crveni tim odneo je pobedu rezultatom 8:6 i tako Plavima priredio ozbiljan udarac.
Plavi tim u Exatlonu Srbija prokomentarisao je svoju lošu igru i poraz na poligonu, a zatim su ispričali koliko im je krivo zbog ispadanja Nemanje Makuljevića.
Ministar finansija u tehničkom mandatu Siniša Mali rekao je danas da je Srbija u ovom trenutku najbrže rastuća ekonomija u Evropi i dodao da se očekuje da rast BDP-a ove godine iznosi između 3,5 i 3,7 odsto.
Ministar finansija u tehničkom mandatu Siniša Mali izjavio je da će danas biti sprovedena prva aukcija prevremenog otkupa državnih obveznica, kako bi država dala mogućnost svim vlasnicima obveznica da prodaju svoje hartije, uključujući i obveznice Banke Poštanska štedionica koja će na taj način ojačati svoju likvidnost.
Ognjen Dabetić (36) osuđen je danas u Višem sudu u Beogradu na 14 godina zatvora zbog teškog ubistva transrodne osobe Noe Milivojev (18), koja je nestala u junu 2023. godine, a čije je telo pronađeno u njegovom stanu.
Nesvakidašnja krađa odigrala se prekjuče u centru Beograda, gde su dvojica nepoznatih muškaraca, prerušena u radnike, iz kuće starijeg muškarca (76) iznela metalni sef sa oko 100.000 evra i nekoliko skupocenih ručnih satova.
Nakon što je Dejan Dragijević izneo svoju odbranu pred Sudskim većem Višeg suda u Negotinu, isto je učinio i Srđan Janković, koji je takođe optužen za teško ubistvo Danke Ilić.
Reditelju i dugogodišnjem članu Pozorištanceta "Puž" Marku Jovičiću uručena je nagrada "Slobodanka Caca Aleksić", priznanje koje nosi ime osnivačice i zaštitnog znaka ovog čuvenog dečjeg pozorišta.
Američki magazin Variety objavio je listu 100 najvećih filmskih zvezda svih vremena, koju su sastavili njegovi filmski kritičari, a prvo mesto pripalo je legendarnoj Merilin Monro.
Dženifer Lopez još jednom je uspela da privuče pažnju svojim modnim izborom, a na premijeri koncertnog filma "The JLO Show: Live in Las Vegas" pojavila se u izdanju koje nikoga nije ostavilo ravnodušnim.
Melanija Tramp se pojavila na premijeri nastavka svog dokumentarnog projekta u Njujorku u izdanju koje je spojilo eleganciju, dozu provokativnosti i prepoznatljivu sofisticiranost.
Igrači su u datumu objavljivanja GTA 6 uočili paralelu sa čuvenim odmetničkim parom Boni i Klajdom, što je dodatno podgrejalo nagađanja o skrivenim porukama.
Nedaleko od Kopenhagena, u mestu Nerum, nalazi se jedno od najneobičnijih ostvarenja evropske pejzažne arhitekture, sa kružnim baštama nalik zelenim ostrvima.
Devojka Viktora Živojinovića, Aleksandra Gašić, pokazala je na društvenim mrežama kako provodi slobodno vreme, a njenom objavom otkriveno je i jedno zajedničko interesovanje koje deli sa Breninim sinom.
Žena pevača Saše Kovačevića, Zorana Tasovac, porodila se 16. novembra i rodila zdravog dečaka kojem su novopečeni roditelji dali ime Aleksa, a ponosni tata juče je izveo suprugu i bebu iz porodilišta.
Starleta Tamara Đurić ponovo je uspela da privuče ogromnu pažnju na društvenim mrežama, a njeno najnovije golišavo izdanje nikoga nije ostavilo ravnodušnim.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.