(VIDEO) BRUTALNA ISTINA! NATO NE MOŽE DA RATUJE SA RUSIJOM I KIJEV TO ZNA! IMALI BI DESETINE HILJADA MRTVIH i za najmanju kampanju, ne bi to bilo kao u Avganistanu i Iraku...
Tenzije oko Ukrajine su sve veće, Rusija je pre nekoliko nedelja javno objavila zahteve prema NATO savezu, a SAD, NATO i Evropska unija bar za sada pokazuju jedinstvo te ističu kako se o osnovnim principima NATO saveza i širenju ovog vojnopolitičkog bloka na istok Evrope ne sme i ne može pregovarati
Ipak, Rusija insistira na garancijama i to ne od NATO-a, nego od svake države pojedinačno, jer realno, u bliskoj prošlosti prevareni su više puta.
Krah Istočnog bloka i raspad Sovetskog Saveza doveli su do prekomponovanja bezbednosne arhitekture nekadašnjeg sovjetskog prostranstva i izgradnje novog sistema uzajamnih odnosa zasnovanog prvenstveno na novoj realnosti. Ipak, stvari su se promenile. Po prvi put od 1990. Rusija nije vojno inferiornija u odnosu na Zapadne sile. Neuspeh novouspostavljene Zajednice nezavisnih država na razvalinama sovjetskog carstva, prouzrokovao je izuzetno oštro shvatanje prirodne reakcije Rusije na rasprostranjenu krizu u Ukrajini od strane zapadnih sila. A to se nikako ne uklapa u u logiku Fukujaminog „kraja istorije".
Ako ideja neprekidnog napadanja iz svih pravaca na pozicije bivšeg ideološkog neprijatelja iz nekog razloga „prokliza" (a „proklizala je u Gruziji, pa u Siriji, konačno je propala u Ukrajini), onda Zapadu nije baš jasno šta upravo i u kom obliku treba dalje da čini. Zato se vraćaju na nekada pobedničku taktiku satanizacije protivnika, da se makar kupi vreme i vidi kako dalje.
Zbog odsustva realne opasnosti, jer izvesno je da Rusija ne preti ni SAD, ni EU, ni NATO-u, to je veoma opasno i konsekventno sa najozbiljnijim posledicama za svaku vladu koja se odluči na oružanu konfrontaciju sa Vaskrslom silom kakva je Rusija postala u međuvremenu.
Uprkos svim uveravanjima andministracije iz Vašingtona, NATO alijansa ne može da ratuje sa realnim protivnikom (kakav je Rusija). Prvo, to je skupo, drugo, praćeno je gubicima,koji se ne mere hiljadama vojnika tokom decenije, kao u Avganistanu i Iraku, nego desetina hiljada tokom čak i najkraće vojne kampanje.
Zapadno društvo spremno je da ratuje radi odbrane konkretnih njenih interesa, a radi saveznika, to je već pitanje na koje se sa sigurnošću mogu da odgovorim negativno. Jer ako se uzme u obzir situacija kao što je sukob Izraela i Saudijske Arabije (prvi je najveći unatar politički lobist a drugi najvažniji ekonomski partner SAD) sa jedne strane i Irana (arhineprijatelja Amerike) sa druge, jasno je da građani SAD nisu spremni da žrtvuju živote svoje dece zarad saveznika.
Upravo je zbunjenost zapadnog rukovodstva verovatno postala uzrok čudnih izjava vodećih političara NATO zemalja poput reči evropskih političara o tome da aktivnosti Rusije u Ukrajini razaraju sistem evropske stabilnosti zasnovan na nepovredivosti granica koje postoje od 1945. godine.
Nepovredivost evropskih granica označavala je pored ostalog i utvrđivanje podele Nemačke na Zapadnu i Istočnu Nemačku, Zapadni i Istočni Berlin čega sada nema. Takođe je značila postojanje Čehoslovačke kao jedinstvene države. U skladu sa principom nepovredivosti onih granica, koje je pominjala recimo gospođa Merkel, na evropskoj karti danas bi morala da se nalazi i Jugoslavija, a ne grupe država na koje su se te zemlje raspale, uz pozamašno vojno uplitanje NATO-a. Odnosno, prema logici bivšeg saveznog kancelara, na evropskoj karti ne treba da postoji nikakvo Kosovo, da i ne govorimo da je Krim 1945. bio u sastavu Rusije u koju se sada i vratio.
Jedan od problema koji je Angelu Merkel primorao na neobično nesrećno i neumesno podsećanje na evropske granice i na njihovu nepovredivost jeste opasnost dalje unutrašnje preraspodele Evrope. Porast evropskih pokreta sa težnjom za nezavisnošću u EU (Škotska, Baskija, Katalonija, Južni Tirol, Korzika…) nije inicirala Rusija. Svaka evropska pokrajina ili grupe pokrajina koje traže autonomiju ili odvajanje od ove ili one zemlje, ima svoj razlog za javno demonstriranje težnje ka nezavisnosti.
Međutim, to nije ruski problem. Rusija nije u EU, a dobre namere kao i prazna obećanja i otvorene spekulacije na račun zbližavanja sa Evropom nisu mogle beskrajno da deluju u Moskvi. Što je Rusija više imala i ima udela na evropskom tržištu ugljovodonika, time je za Briselsku administraciju i NATO bilo manje motiva da sagleda njene vitalne interese, te je beskrajno proširivala prostor koji kontroliše zapadni blok rizikujući da naiđe na recipročnu reakciju. To se na kraju desilo u situaciji sa Krimom.
Uveravanja rukovodstva SAD, da Brisel i Vašington nikada neće priznati činjenicu pripajanja Krima Rusiji deluje propagandno jer „nikada nećemo priznati" u naznačenom kontekstu odjekivale su mnogo puta iz najrazličitijih razloga dok nije došlo vreme da se očigledno prizna.
Ukrajinski nacionalizam usmeren protiv Moskve trajan je isto kao i obećanja i podrška koje će on dobiti od strane Zapadnih sila bilo da se radi o Stjepanu Banderi, Šuheviču ili Jarošu ili da su to Poljaci, Šveđani, Kajzerova armija, Treći rajh, NATO ili veterani američkih privatnih vojnih kompanija.
Ukrajinska kriza menja čitav tekući sistem donošenja odluka u svetskim razmerama. Od 1990. oni koji su želeli da skroje sopstvenu državu (bilo da je to Hrvatska ili Kosovo) morali su tu svoju želju da usaglase sa Vašingtonom. Dalje se sve moglo rešiti mirnim putem ili su zahtevane „zone zabrane leta" koje je mogla da obezbedi američka administracija uz odobrenje UN ili bez njega, a to je već bilo tehničko pitanje. Šema je ostajala nepromenjena a detalji su mogli da se menjaju u svakom konkretnom slučaju.
Taktika da bi se oslabio, opustošio i ako treba i fizički uništio protivnik, konkurent ili naprosto lični neprijatelj, kao što se to svojevremeno desilo u Iraku, zatim u zemljama„arapskog proleća", pre svega u Libiji.
Kasnije su u Siriji, u kojoj nije uspeo pokušaj da se uništi legitimni Asadov društveni poredak, Katar i Saudijska Arabija aktivno učestvovali u raspirivanju građanskog rata i provociranju zapadne intervencije isto kao i Turska, za koje je njen predsednik, Erdogan, imao ozbiljne lične interese.
Kako se ispostavilo, baš taj poslednji udar na Siriju značio je i početak kraja sveta kakvog smo poznavali. Vojni poraz Amerike u Siriji, gubitak monopola na donošenje odluka o pitanjima rata i mira, što je Zapadu javno demonstrirano, znači mogućnost za bitno veću slobodu delovanja mnogih zemalja koje imaju problema sa susedima i potrebne resurse, vojne ili ekonomske da pokušaju da te protivrečnosti reše u svoju korist.
Sem toga uloga jedinog sudije i jedinog policajca na planeti, nije samo prestiž i uticaj, nego i ogromna finansijska korist. Od predsednika Francuske do kancelara Nemačke. Od američkih senatora, kongresmena i saradnika Stejt departmana do evropskih parlamentaraca. Da i ne govorimo o evropskom komesaru za međunarodne odnose i bezbednost. Zato je nezavisnost Rusije u ukrajinskoj situaciji direktno udarila po džepu praktično svim njenim današnjim kritičarima.
Ovo poslednje primorava nas da se zapitamo da nisu kijevski Majdan, antiruski zakoni koje je donela ukrajinska Rada kao i „antiteroristička operacija" i „borba sa separatizmom" na jugoistoku Ukrajine, sukcesivna serija aktivnosti usmerenih na uvlačenje Rusije u zamašna ratna dejstva na ukrajinskoj teritoriji. Eksperti čak prave analogiju sa onim kako je SSSR nekada uvučen u rat u Avganistanu.
Ideološka konfrontacija i informativni rat protiv Rusije počeće da se pojačavaju bilo da se u Ukrajini nešto dešava ili ne. Rusija naravno ne želi da se upliće u tu situaciju, ali može se naći u situaciji da je primorana. Zapad se igra rečima, ali ako se situacija u vezi sa bezbednošću Ukrajine konačno uruši, nema šta da joj suprotstavi, što je potvrdio i predsednik SAD, Džo Bajden, istakavši da ako Amerikanci budu počeli da pucaju na Ruse, da će to biti Svetski rat.
Kao posledicu toga svetski (Zapadni) mediji razmatraju scenarije, šire histeriju u kojima ruske vojne snage uzimaju pod kontrolu čitav ukrajinski jugoistok sve do Pridnjestrovlja (otcepljeni deo Moldavije na granici sa Ukrajinom), što je sa ratnog stanovišta veoma izvesno, ipak, niko od novinara, urednika ovakvih vesti, komentatora ne poseduje realnu informaciju i to njihove prognoze čini malo verovatnim.
Za sada je iz ukrajinske situacije najveću korist izvukla Kina koja je za Sjedinjene Države nedavno bila glavna spoljna pretnja, pre svega ekonomska. Peking je dobio najmanje desetogodišnju priliku za svoje mogućnosti, nesmetan razvoj, računajući vreme od Ruske aneksije Krima.
Diversifikacija isporuka ruskog gasa na svetska tržišta automatski je korisna za Kinu, dajući joj pored ostalog i mogućnost da u pregovorima sa Rusijom obara cenu gasa do nivoa maksimalno povoljnog za nju.
Ne treba zaboraviti ni države u ekspanziji (Indija, Singapur, Brazil, Južna Koreja…) koje će profitirati isporučujući u Rusiju robu i tehnologije koje ona neće moći da dobije iz SAD i Zapadne Evrope. Zameniće takođe Amerikance i Evropljane kao investitore i podizvođače u krupnim ruskim projektima za sirovine i infrastrukturu. Otvoreno govoreći, za domaću, rusku ekonomiju to će biti korisno.
Tokom najmanje pet do deset godina ruski gas, naftu, uranijum, sirovine u Evropi neće imati šta da zameni. To je dovoljan rok za rešavanje svih pitanja neophodnih za osiguranje bezbednosti zemlje na zapadnoj granici, uključujući odnose sa Gruzijom, Ukrajinom i državama EU.
Na kraju, ne malo važno je da je po prvi put Kina podržala zahtev Rusije da NATO alijansa prestane sa daljim širenjem na istok Evrope. U zajedničkom saopštenju izdatom tokom posete predsednika Rusije, Vladimira Putina Pekingu, istaknuto se i da Moskva podržava kineski stav o Tajvanu i protivi se nezavisnosti tog ostrva.
P.S.
Na marginama samite potpisani su i novi naftno gasni aranžmani između Rusije i Kine, što Kinu po prvi put stavlja na prvo mesto po ukupnom uvozu ruskih energenata.
Predsednik Džo Bajden sastao se danas sa liderima nekoliko NATO saveznika i drugih američkih partnera kako bi razgovarali o "eskalaciji ruskog vojnog jačanja na ukrajinskoj granici". Bela kuća je saopštila da je Bajden razgovarao sa liderima Francuske, Nemačke, Italije, Ujedinjenog Kraljevstva, Kanade, NATO-a, Evropske unije, Poljske i Rumunije, tokom sastanka putem video konferencije, preneo je CNBC
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev oštro je odbacio mogućnost da Ukrajina postane članica NATO-a u zamenu za prepuštanje preostalih delova Donbasa pod kontrolom Kijeva, nazvavši takav predlog suludim i upozorivši da je upravo širenje Alijanse na Ukrajinu jedan od razloga zbog kojih je izbio rat.
Rusija navodno traži izlazak Finske iz NATO, zabranu vojnih baza Alijanse u Estoniji, Letoniji i Litvaniji, predaju celog Donbasa Moskvi i trajnu vojnu neutralnost Ukrajine.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov optužio je NATO da pokušava da proširi vojni uticaj na Aziju i Pacifik, sa ciljem obuzdavanja Kine i potiskivanja postojećeg sistema regionalne bezbednosti.
Rusija je tokom najnovijih mirovnih pregovora u Abu Dabiju zatražila da se NATO praktično vrati na vojne položaje iz 1997. godine, što bi značilo povlačenje savezničkih trupa i naoružanja iz Poljske, Mađarske, Češke, baltičkih država i drugih zemalja koje su kasnije pristupile Alijansi.
Evropa bi bila znatno bezbednija da NATO ne postoji, izjavila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, uporedivši Severnoatlantsku alijansu sa bolnim zubom koji iscrpljuje čitav organizam.
Rusija je tokom pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama u Abu Dabiju zatražila da NATO povuče svoje snage i vojnu infrastrukturu na položaje iz 1997. godine, odustane od daljeg proširenja i obustavi vojne aktivnosti u Ukrajini, istočnoj Evropi, na Južnom Kavkazu i u centralnoj Aziji.
Finska je kategorički odbacila mogućnost izlaska iz NATO nakon što je nemački „Bild“ objavio da Rusija u okviru mirovnih pregovora o Ukrajini traži povlačenje te zemlje iz Alijanse.
Šansa za zamrzavanje sukoba duž linije kontakta može se pojaviti tek nakon što NATO vojska, naoružana do zuba, uđe u Donbas i Hersonsku oblast sa punom borbenom gotovošću, izjavio je bivši savetnik ruskog predsednika Andrej Ilarionov, koji je prebegao na Zapad.
Rusija je tokom pregovora u Abu Dabiju iznela predlog nove bezbednosne arhitekture Evrope koji, prema informacijama nemačkog Bilda, predviđa izlazak Finske iz NATO, zabranu vojnih baza Alijanse u baltičkim državama, teritorijalne ustupke Ukrajine i potpuno preuređenje odnosa Moskve i Zapada.
Specijalne jedinice brojnih zapadnih zemalja već deluju na teritoriji Ukrajine, a njihovo angažovanje moglo bi da izazove direktan sukob Rusije i NATO-a mnogo većih razmera, upozorio je Nikolaj Bordjuža, bivši generalni sekretar Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB).
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Džo Bajden sastao se danas sa liderima nekoliko NATO saveznika i drugih američkih partnera kako bi razgovarali o "eskalaciji ruskog vojnog jačanja na ukrajinskoj granici". Bela kuća je saopštila da je Bajden razgovarao sa liderima Francuske, Nemačke, Italije, Ujedinjenog Kraljevstva, Kanade, NATO-a, Evropske unije, Poljske i Rumunije, tokom sastanka putem video konferencije, preneo je CNBC
Rusija je, prema najnovijim satelitskim snimcima, počela da uvodi interkontinentalnu balističku raketu RS-28 Sarmat u operativnu upotrebu, a postoji mogućnost da je oružje, poznato i kao „Sotona 2“, već opremljeno nuklearnim bojevim glavama i stavljeno u stanje pune borbene pripravnosti.
Voditeljka Minja Miletić osvrnula se na dešavanja sa konstitutivne sednice Narodne skupštine Republike Srbije i nastupe nove većine okupljene oko "Studentske liste", u ironičnom tonu komentarišući pozivanje na "plenume", blokaderske hvalospeve na račun rukovodstva parlamenta i oštre duele u skupštinskoj sali.
Šef poslaničke grupe "Srbija pobeđuje" Aleksandar Vučić izjavio je danas da ne očekuje da će nova vlada biti formirana u novembru ili decembru već krajem januara ili početkom februara, pošto Studentskoj listi, kako je rekao, odgovara ovo vreme bez institucija.
Šef poslaničke grupe ''Srbija pobeđuje'' Aleksandar Vučić izjavio je danas da sve više stranih medija i novinara pokazuje zainteresovanost za stanje u medijima u Srbiji i za sudbinu Informera.
Šef poslaničke grupe "Srbija pobeđuje" Aleksandar Vučić rekao je danas da očekuje da će u ponedeljak biti konsulatacije u Skupštini Srbije i da im Studentska lista ponudi mesta u odborima, ali da će, u zavisnosti od ponude, videti da li će učestvovati u konsultacijama.
Narodni poslanik liste "Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje" i predsednik Srpske napredne Stranke Miloš Vučević konstatovao je da je nova revolucionarna vlast poništila demokratiju u Srbiji.
Novi sukobi i netrpeljivost potresaju Studentsku listu! Na društvenim mrežama pojavila se objava u kojoj se tvrdi da je Ilija Srđanović zabranio drugim kandidatima da otvaraju Instagram profile!
Na Aranđelovdan, prema narodnom verovanju, vremenske prilike nagoveštavaju kakva nas godina očekuje. Zato mnogi Srbi već od ranih jutarnjih sati gledaju u nebo, prate da li pada kiša, provejava sneg ili se pojavljuje sunce, verujući da svaki vremenski znak nosi posebnu poruku.
Aranđelovdan, koji vernici obeležavaju danas, 21. novembra, donosi niz običaja, a najvažnije je izbegavanje teških poslova, svađa i velikih veselja, kao i duhovna priprema za slavu.
Tokom oktobra fitosanitarna inspekcija Crne Gore otkrila je niz nepravilnosti u pošiljkama hrane i biljnog materijala iz uvoza, zbog čega je, između ostalog, uništeno 23 tone banana, dok je za ostale neispravne proizvode zabranjeno stavljanje na tržište.
U mestu Bajice, na Cetinju, jutros je ubijen Miloš Đuričković (56), navodni član "škaljarske" organizovane kriminalne grupe. Policija je blokirala uže i šire područje, kao i putne pravce, a u toku je potraga za počiniocem.
Italijanski mediji danas izveštavaju o detaljima smrti Z. S. (72), poreklom iz Bosne i Hercegovine, koji je tragično preminuo usled trovanja ugljen-monoksidom.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kruševcu, efikasnim operativnim radom, uhapsili su B. M. (29) iz okoline Kruševca, zbog sumnje da je izvršio krivična dela teška krađa i ugrožavanje sigurnosti.
Tri saobraćajne nezgode dogodile su se u Nišu, a u njima je povređeno ukupno pet osoba, među kojima je troje dece uzrasta 15 godina. Jedna osoba zadobila je teške povrede, saopšteno je iz niške Hitne pomoći.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Devedesete godine prošlog veka smatraju se zlatnim dobom filmskih trilera. Bio je to period u kojem su priče postajale mračnije, psihološki kompleksnije, a režija i filmska tehnika sve preciznije.
Stotine kamenih kuća bez krovova, prozora i vrata, napuštene crkve, zarasle uličice i tišina na svakom koraku. Tako danas izgleda Kajakoj, jedno od najneobičnijih sela u Turskoj.
Devedesetdvogodišnja žena iz Kine postala je hit na društvenim mrežama pošto se pojavio snimak njenog neverovatnog bekstva iz staračkog doma. Ona je uspela da se popne preko metalne kapije visoke više od dva metra i pobegne iz ustanove.
Odmor iz snova na Maldivima pretvorio se u dramatičan incident koji je šokirao korisnike društvenih mreža. Trojica muškaraca fizički su se sukobila sa kineskim instruktorom ronjenja na dubini od oko 18 metara, a snimak njihovog obračuna izazvao je veliku pažnju javnosti.
Pevačica Nada Topčagić pre nekoliko godina pretrpela je veliki stres kada je tokom jednog nastupa pomislila da neko pokušava da izvrši atentat na nju, a sada je progovorila o svemu!
Dok se na estradi često govori o raskidima, prevarama i ljubavnim skandalima, postoje poznati parovi koji su uprkos brojnim izazovima uspeli da sačuvaju svoje zajednice.
Pevačica Marina Visković ponovo je privukla pažnju svojih pratilaca na Instagramu, gde je objavila snimak iz svog stana i pokazala kako uživa u opuštenim trenucima i pleše.
Starleta Tamara Đurić ponovo je privukla veliku pažnju na društvenim mrežama, a ovog puta razlog je snimak sa letovanja na kojem je pokazala svoju zanosnu figuru u veoma provokativnom izdanju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.