Nemački vozači to nikada ranije nisu videli: preko 2 evra i 20 centi po litru benzina, a cena dizela, koji je prvi put u istoriji skuplji od benzina, izgleda još neverovatnije – 2 evra i 30 i više. I ovo uprkos državnoj pomoći za dizel, otvara temu Dojče vele
Cena goriva za građane Nemačke trenutno je najjasniji pokazatelj rata u Ukrajini. Jens Bojzen-Hogref sa Instituta za svetsku ekonomiju Kil objašnjava da postoji velika neizvesnost oko količine nafte na svetskom tržištu u narednim danima ili nedeljama, „a to dovodi do toga da dobavljači budu pokriveni visokim cenama”.
Ali u toj računici nešto nije u redu, na štetu građana: jer je svetska cena nafte zaista skočila na 137 dolara po barelu Brent-a, ali pada već više od nedelju dana – i trenutno je tek nešto viša od pre početka rata.
Drugim rečima, dizel na pumpi bi trebalo da bude oko 3 centa skuplji po litru, ali je i dalje 55 centi skuplji nego što je bio pre napada Rusije na Ukrajinu. Ko im stavlja taj novac u džep?
Novac koji ostavljamo za gorivo ide na više mesta: naftni koncern, dobavljač, rafinerija, benzinska pumpa i, naravno, država. Realna, dakle proizvodna cena goriva je jedva preko polovine onoga što plaćamo. Zatim uključuje troškove transporta, obrade, skladištenja, administrativne i distributivne troškove, a tu su i nameti na pitanja ugljenika - i naravno profit naftnih kompanija.
Ali postoji i zemlja koja žanje svoje: to radi skoro svaka država, a u Nemačkoj je to zapravo fiksna suma i iznosi 47,04 centa po litru dizela i 65,45 centi po litru benzina.
Dakle sa osnovnom porezom na energiju država nema koristi, nešto joj dođe u kasu preko poreza na dodatu vrednost koji dolazi povrh toga. Ali Boisen-Hogrefe ne veruje da u Berlinu lete čepovi za penušava vina jer je plus upitan.
Zbog cene goriva ljudi možda ne idu negde, na primer, na put, a onda će se spustiti PDV koji bi naplatili ako ljudi idu tamo na večeru ili prenoće u hotelu. I porez na prihod ugostitelja biće manji.
A vlasnici benzinskih pumpi? Po pravilu se iznajmljuju, a ugovorena je relativno čvrsta marža koju naplaćuje zakupac. A upravnik pumpe teško da će očekivati da se vozači naljute na cenu goriva i da onda od njega kupe, recimo, čokoladicu.
Drugim rečima, i oni imaju manje u džepu, a ne više ako je cena goriva tolika.
Zatim dolazi ono što rafinerije beru – i tu smo bliže odgovoru: jer Nemačka ne uvozi samo svu svoju sirovu naftu koja joj je potrebna, već i 41 odsto dizela koji se tamo troši.
Sve zemlje koje proizvode naftu pokušavaju da ponude tržištu gotov, dakle skuplji proizvod, a „naravno da možemo da zahvalimo gospodinu Putinu na visokoj ceni“, kaže ekonomista sa Lajbnic instituta Manuel Frondel.
„Postoje dugoročni ugovori sa Rusijom i po njima se sve isporuke plaćaju po cenama utvrđenim tim ugovorima.
Međutim, i nemačke rafinerije ovde uzimaju svoj danak, kaže nemački ekonomista Justus Haukap:
„Ako već možemo da govorimo o zloupotrebi tržišnog položaja rafinerija, radije ne bih ništa rekao bez utvrđenih činjenica“, napisao je on u svom tvitu.
Da li je to njihova kalkulacija za budućnost jer se plaše neke nedavne potpune zabrane uvoza i nafte i naftnih derivata iz Rusije?
Aleksander fon Gersdorf, portparol grupe zainteresovanih strana Fuels & Energi, kaže da se to već dešava: „Naftne kompanije sukcesivno smanjuju uvoz nafte i dizela iz Rusije, na sopstvenu inicijativu, bez sankcija“, rekao je on za DV.
A Gersdorf ponavlja tvrdnju da je cena goriva i dalje tako visoka zbog „geopolitičke neizvesnosti“. Justus Haucap spekuliše da naftne kompanije u ovo doba visokih cena ubrzano pune svoje zalihe kako bi bile spremne ako dođe do embarga.
I ono što je posebno upadljivo: ne radi jedan, dva, ali na pumpama bilo koje kompanije cena je i dalje zastrašujuće visoka. Da li su se oko nečega dogovorili?
A to je – strogo zabranjeno ako bi se moglo dokazati. U svakom slučaju, nemačko ministarstvo privrede je već naložilo Kancelariji za nadzor tržišne konkurencije da pogleda šta se tu zaista dešava.
Sjedinjene Američke Države najavile su novu turu pomoći Ukrajini koja pored finansijskog aspekta uključuje i veliki broj oružja, a jedno je posebno opasno
Ministarstvo spoljnih poslova Nemačke hitno je pozvalo na razgovor ambasadora Ruske Federacije u Berlinu, nakon zvaničnih upozorenja i pritisaka Moskve upućenih nemačkim diplomatama da napuste glavni grad Ukrajine, Kijev.
Nemačka više ne govori o ratu u Ukrajini samo kao o krizi koju treba prebroditi slanjem pomoći Kijevu. Berlin sada sve otvorenije gradi sopstveni vojni odgovor na ono što naziva dugoročnom pretnjom iz Rusije, uz ubrzano jačanje odbrambene industrije, proizvodnje dronova i saradnje sa ukrajinskim vojnim strukturama.
Nemačka mora ponovo da otvori ozbiljan politički i ekonomski dijalog sa Rusijom, a dalja pomoć Ukrajini ne sme da se pretvori u beskonačno trošenje novca poreskih obveznika bez jasne kontrole, poručio je predsednik Alternative za Nemačku Tino Hrupala.
Bugarski premijer Rumen Radev, koga protivnici nazivaju "agentom Kremlja" i "novim Orbanom", nije pozvao na prekid naoružavanja Ukrajine tokom posete Nemačkoj, prve inostrane posete na premijerskoj funkciji.
Nemački stručnjaci za međunarodnu bezbednost navode da bi Rusija mogla da razmotri napad na evropske zemlje kao radikalan potez sa ciljem da primora Evropu da obustavi vojnu i finansijsku podršku Ukrajini.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Sjedinjene Američke Države najavile su novu turu pomoći Ukrajini koja pored finansijskog aspekta uključuje i veliki broj oružja, a jedno je posebno opasno
Grupa blokadera, koju je činilo svega desetak okupljenih, uprkos pozivima koje su upućivali putem svojih grupa, pojavila se danas u memorijalnom kompleksu Slobodište u Kruševcu, tokom posete ministarke za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milice Đurđević-Stamenkovski.
Više javno tužilaštvo u Beogradu odbacilo je krivičnu prijavu protiv bivšeg načelnika Policijske uprave za grad Beograd Veselina Milića za pomaganje u ubistvu Aleksandra Nešovića, dok krivična prijava za neprijavljivanje ubistva ostaje.
Samo nekoliko dana nakon što je otvoreno pozvao na prekrajanje postojećih granica između Srbije i Hrvatske, kao i otimanje delova srpskih gradova u korist hrvatske države, premijer te zemlje Andrej Plenković povukao je novi skandalozan potez.
Pripadnici Gledalačko-obaveštajne službe Informera (GOSI) snimili su šta propali košarkaš i blokaderski siledžija Vladimir Štimac radi u trenutku dok traje besmisleno zgubidansko okupljanje ispred Vlade Srbije u srcu Beograda.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Pregrevanje motora jedan je od najčešćih problema sa kojima se vozači susreću tokom leta. Visoke temperature dodatno opterećuju rashladni sistem, pa i manji kvar može dovesti do ozbiljnih oštećenja motora.
Više od 7.000 mladih već je rešilo stambeno pitanje uz subvencionisane kredite za kupovinu prve nekretnine, a nakon proširenja garantne šeme za dodatnih 300 miliona evra, biće odobreno još najmanje 5.000 kredita, poručili su iz Ministarstva finansija.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušani su Veljko T. (27) i Nikola M. (28) zbog postojanja osnova sumnje da su 6. juna 2026. godine na teritoriji opština Grocka pokušali da na podmukao način liše života oštećenog M.N.
Policija u Zrenjaninu, u saradnji sa Pokrajinskom insprekcijom za zaštitu životne sredine, a po nalogu glavnog javnog tužioca Osnovnog javnog tužilaštva, uhapsila je šezdesettrogodišnjeg kineskog državljanina H. J. zbog sumnje da je izvršio krivično delo unošenje opasnih materija u Srbiju i nedozvoljeno prerađivanje, odlaganje i skladištenje opasnih materija.
Glumac Entoni Gidera, poznat po ulozi u filmu "Kum 3", preminuo je u 65. godini, tri nedelje nakon što mu je srce iznenada stalo iz za sada nepoznatih razloga.
Sve više ljudi traži prirodnije načine zaslađivanja hrane i pića, a med se pritom često nameće kao opcija. Dijetetičarke Lauren Manaker i Karlin Remedios su otkrile koliko je to dobro za zdravlje.
Bjanka Sensori je režirala spot za pesmu "Gemini Season", a u jednoj od prvih scena pojavljuje se u provokativnom kostimu dok muze kravu, nakon čega joj se pridružuje Kanje Vest, kome predaje posudu sa mlekom.
Istraživači iz kompanije SafeBreach otkrili su bezbednosni propust u Gugl Geminiju na Android uređajima koji je mogao da omogući napadačima da utiču na rad ovog AI asistenta.
Pevačica Andreana Čekić oklevala je da se javi koleginici Aleksandri Bursać sa kojom je imala zategnut odnos, a zatim progovorila o odnosima na estradi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.