Red zahteva, red uvreda, red zahteva, red uvreda - čini se da je to šema koju Ukrajina koristi u razgovorima s Nemačkom i o Nemačkoj, piše u svom komentaru urednik na Deutsche Welleu Marko Miler. U nastavku prenosimo njegov komentar:
U to, na primer, spada i odbijanje Kijeva da primi predsednika Nemačke Franka-Valtera Štajnmajera - nakon što je Kijev kritikovao njegovu raniju politiku prema Rusiji, a on priznao greške.
Ta šema je vrlo uspešna. A nemački mediji su je odmah primenili, i to, izgleda, vrlo rado: nema dana da Berlin nije na stubu srama, nema dana a da nekritički novinari ne pitaju članove vlade - zašto se Nemačka konačno ne odrekne ruske nafte i pre svega ruskog gasa te ponajviše: zašto Nemačka ne isporučuje Ukrajini svo oružje koje je zatražila. Ovaj, u svakom slučaju potpuno izlišan spektakl, sve više ide na živce.
Jer, kao prvo: od ruske aneksije Krima 2014. Nemačka je uz SAD najveći donator Ukrajine. Drugo: osim direktnih suseda Ukrajine, Njemačka je zemalja koja prima najviše ukrajinskih izbeglica. Treće: Nemačka je među zemljama koje Ukrajini daju najviše novca za kupovinu oružja. Kancelar Olaf Šolc je upravo najavio više od milijarde evra direktne pomoći. I apsolutno niko ne sumnja da Nemačka mora podržati Ukrajinu u ratu protiv Rusije.
Je li mudro da Kijev stalno napada Nemačku?
Pa je li onda mudro kada vlada u Kijevu stalno napada nemačku vladu i zatrpava je novim, oštro upućenim zahtevima? Kad Nemačka isporuči deo traženog oružja, odgovor glasi: to je dobro, ali toga mora biti mnogo više. Kad Nemačka odustajanjem od ruskog uglja, nafte i gasa najavljuje ni manje ni više nego promenu paradigme, onda kažu: to je lepo od vas, ali to se mora desiti odmah.
Pritom se namerno zaboravlja da je Nemačka u svojoj politici izvršila zaokret neviđenih razmera: Gasovod Severni tok 2 je završen - ali nije pušten u rad. Nemačka vojska Bundeswer će za modernizaciju i opremu dobiti na raspolaganje dodatnih 100 milijardi evra samo u ovoj godini - poduhvat koji je Olaf Šolc najavio ubrzo nakon ruskog napada na Ukrajinu.
Nemačka plaća isporuku oružja u ratnu zonu. Nemačka vlada počinje prekidati bliske odnose s Rusijom, koji su izuzetno važni u sektoru sirovina. Zeleni ministar ekonomije putuje na Bliski istok kako bi tamo kupovao naftu i gas i naglas razmišlja o produženju rada nuklearki i termoelektrana na ugalj.
Sve su to ekstremne promene kursa u izuzetno kratkom vremenu. Koje su to zemlje u Evropi toliko promenile svoju politiku i pre svega - po tako visokoj ceni kao Nemačka? Još iritantnije od bezobrazluka iz Kijeva je ponašanje nekih drugih evropskih zemalja. One same ne reaguju kako treba, ali se rado skrivaju iza Nemačke ili čak upiru prstom u nju. Daje se utisak da se tu radi samo o imidžu u javnosti.
Mađarskoj ne fali ni dlaka s glave
Francuski predsednik Emanuel Makron je u brojnim telefonskim razgovorima bezuspešno pokušavao uticati na vladara Kremlja Vladimira Putina. Uzgred budi rečeno, on je bez velike pompe doveo u zemlju finale Lige šampiona koje se prvobitno trebalo održati u Rusiji. Ali kada je reč o prihvatanju izbeglica, Francuska se ne ponaša tako odlučno.
Italija je javno i glasno izjavila da bi mogla odmah da prestane da uvozi ruski gas. Ali u stvari se iza toga krije ovo: Ako nema evropskog embarga na gas, onda su za to krivi drugi (misli se pre svega: Nemačka).
Poljska se javno i bez koordinacije (s Nemačkom) vrlo zalaže za isporuku vojnih aviona Ukrajini – ali samo preko vojne baze SAD-a u Nemačkoj. Ako avioni ne budu isporučeni, tja, problem je u SAD ili Nemačkoj.
A Mađarskoj - barem u nemačkoj javnosti - ne fali ni dlaka s glave zbog njenog proruskog kursa. U Budimpešti rado uzimaju jeftin ruski gas, a ako treba, plaćaju i u rubljima.
Zašto sejati razdor?
Mogao bi se steći utisak da bi neke članice EU bile prilično srećne ako bi Nemačkoj krenulo loše – i kada bi izgubila deo svoje ekonomske snage i blagostanja. Po onoj - da komšiji crkne krava? Možda.
Činjenica je da su za šemu svaljivanja krivice na drugog, postavljanja zahteva i njihovog ispunjenja - uvek potrebne dve strane: onaj koji glasno zahteva, ljuti se i upire prstom u drugog – i onaj koji sve to dozvoljava.
To je zaista potpuno izlišan spektakl. Na kraju krajeva, svi imaju isti cilj - okončanje ruskog rata u Ukrajini. Pa zašto sejati razdor? To pomaže samo - Putinu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Aleksandar Vučić, kandidat za premijera liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" izjavio je sinoć na Informer TV da je njegovo najvažnije obećanje u kampanji da će, ukoliko dobije poverenje građana, završiti sa političkim delovanjem u školama i na fakultetima!
U ekonomskoj debati u emisiji "Takovska 10" na RTS učestvovali su predstavnici četiri izborne liste: Siniša Mali, "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", Dejan Šoškić, "Studentska lista - Studenti pobeđuju", Miloš Jovanović, "Autentična desnica – Dr Miloš Jovanović" i Dušan Nikezić, "Evropska Srbija - Marinika Tepić - Zdravko Ponoš".
Siniša Mali iskoristio je završne sekunde debate da vođi blokadera Dejanu Šoškiću postavi direktno pitanje o njegovom stavu prema Srebrenici, čime je ekonomska rasprava na samom kraju prešla na političku temu.
U ekonomskoj debati u emisiji "Takovska 10" na RTS-u, potpredsednik GO SNS-a Siniša Mali predstavljajući listu "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" potpuno je potukao i rasturio blokaderskog predstavnika Dejana Šoškića!
Neviđena sramota obeležila je ekonomsku debatu u emisiji "Takovska 10" na RTS-u, kada je predstavnik tajkunske liste "Evropska Srbija - Marinika Tepić - Zdravko Ponoš" Dušan Nikezić potpuno izgubio kompas kada je pokušao da reklamira cigarete. (?!)
Prilikom debate na blokaderskoj N1, voditeljka je prekinula obraćanje predstavnika liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" Zlatibora Lončara, nakon što je pokušao da se direktno obrati građanima putem kamere.
Sutra, 9. oktobra, Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici slave Svetog apostola i jevanđelistu Jovana Bogoslova, a ovaj dan u narodu prate zanimljivi običaji vezani za žene i devojačke želje za brak.
Lečenje "sajber nožem" sada je dostupno na Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu, a pacijenti iz Srbije više neće morati da odlaze u Grčku i Tursku zbog terapije. Prof. dr Dejan Kostić, načelnik Instituta za radiologiju ove ustanove objasnio je šta sistem za precizno zračenje tumora znači za pacijenta kome je terapija namenjena i kako čitav proces izgleda.
Na današnjoj sednici Vlade Republike Srbije usvojen je Zaključak kojim se Vlada određuje za priređivača nagradne igre "Ekspo karta za pobedu", koja će biti organizovana povodom međunarodne izložbe Ekspo 2027 Beograd.
Prvo osnovno javno tužilaštvo u Beogradu podnelo je optužni predlog protiv A. L. (19) zbog sumnje da je u decembru prošle godine, zajedno sa jednim maloletnikom, namerno zapalio ugostiteljski objekat u Cerskoj ulici na Vračaru.
Pripadnici Regionalnog centra granične policije Centar u Crnoj Gori sprečili su krijumčarenje veće količine marihuane na zajedničkom graničnom prelazu Vraćenovići - Deleuša te uhapsili državljanina Bosne i Hercegovine (31).
Policija je uhapsila dvojicu muškaraca (42 i 70) koje sumnjiči da su učestvovali u prevari 69-godišnjakinje iz Zagreba, kojoj su uzeli oko 50.000 evra.
Suđenje Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću koji su optuženi da su bili organizatori kriminalne grupe koja se tereti za sedam ubistava, jedno silovanje, trgovinu drogom i oružjem nastavljeno je danas izvođenjem pisanih dokaza među kojima su zapisnici o prepoznavanju u policiji, iz kojih proizilazi da je I.S. jedina preživela žrtva klana prepoznao okrivljene Mijata Simeunovića, Miloša Lukića Selaka, Vojislava Đorđevića, Aleksu Dunjića i Aleksu Stošića kao otimičare.
Poznati glumac C. V. Morgan, koji je publici najpoznatiji po ulozi Henka Lumisa, oca Bilija Lumisa u kultnom horor filmu „Vrisak“ iz 1996. godine, preminuo je u 72. godini.
Jakna Majkla Džeksona iz spota za pesmu "Triler" mogla bi, kako se očekuje, da na predstojećoj aukciji u Ujedinjenim Arapskim Emiratima dostigne cenu veću od deset miliona dolara, prenosi list Špigl.
Hrizantema je jedan od cvetova čije se značenje značajno razlikuje od zemlje do zemlje - dok je negde simbol sreće i blagostanja, u drugim kulturama povezuje se sa tugom i sećanjem na preminule.
Alberto Ernandes Kastiljo iz SAD priveden je 4. oktobra na aerodromu u Majamiju, nakon što su carinici primetili ogromno ispupčenje na njegovim pantalonama.
Pevačica Atina Ferari gostovala je u emisiji "Demanti", gde je bez dlake na jeziku govorila o svom životu, iskustvima i planovima za budućnost, kao i da će bez cenzure objaviti spisak ljubavnika.
Pevačica Atina Ferari gostovala je u emisiji "Demanti", gde je otvoreno govorila o svom privatnom životu, ali i o imenima poznatih muškaraca sa estrade sa kojima su je mediji ranije povezivali.
Pevačica Atina Ferari gostovala je u emisiji "Demanti", koja se emituje na Jutjub kanalu "Informer Portal", gde je govorila o podršci koju je tokom života imala od roditelja, ali i o svojim prvim željama kada je reč o izboru zanimanja
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.