Zbog čega su na najavu bezbednosne saradnje između Kine i Solomonovih Ostrva tako burno reagovali državni sekretar Sjedinjenih Država i ceo niz australijskih zvaničnika
Veliki problem može nastati, piše Dušan Proroković iz Instituta za međunarodnu politiku, i od naizgled malih stvari. Solomonova ostrva, jedna od mnoštva okeanijskih država, zapravo arhipelag od više stotina otoka, sa nešto manje od 700 hiljada stanovnika, dospela je u centar pažnje nakon potpisivanja memoranduma o razumevanju sa Kinom.
O dešavanjima u ovoj zemlji glavni svetski mediji ili ne izveštavaju ili retko izveštavaju. To je, ipak, periferija globalne politike. Ostrva su, inače, od Brizbejna udaljena preko 2.000 kilometara, od Pekinga više od 7.000.
Tu i tamo, negde se nešto pojavi što podseti na daleku destinaciju, poput sjajne zbirke priča „Suremada" ostrvskog pisca Reksforda Ortoloe, o sukobljavanju tradicionalnog i modernog, ili fudbalske reprezentacije koja je već dva puta zaredom stizala do finala kvalifikacija za svetsko prvenstvo u svojoj područnoj konfederaciji i oba puta bila poražena od Novog Zelanda.
Politička bura
Ipak, u tom delu sveta političkih događaja ne manjka, kao ni prateće nestabilnosti. Nasuprot donekle uvreženoj slici o turističkom raju, čistim plažama i bistrom moru, pacifičke male ili mikro države odlikuje i nevesela ekonomska situacija, visoke stope nezaposlenosti uparene sa brzim demografskim rastom, česte turbulencije unutar političkih sistema, usled kojih je praktično nemoguće graditi snažne i nezavisne institucije.
Na Solomonovim ostrvima je pola decenije, od 1998 - 2003. godine bilo žestokih sukoba izazvanih populacionim pomeranjima (rapidnim naseljavanjem dva najveća stanovništva sa drugih ostrva, što je onda otvorilo mnogo pitanja u njihovim odnosima, uključujući i podelu na starosedeoce i došljake), a zatim i velikih protesta koji su kulminirali 2021. godine.
Kao i niz „komšijskih država", Solomonova ostrva su strateški vezana za Australiju, regionalnu silu koja ima potrebu da - što kroz bilateralni okvir, što kroz regionalne organizacije, što korišćenjem raznih instrumenata za mešanje u unutrašnju politiku osigurava sopstvenu nacionalnu bezbednost.
Nečinjenje pre ili kasnije može aktuelizovati migrantsku krizu, stvoriti većim problem pirata i organizovanog kriminala ili na neki novi način ugroziti australijske interese. I taj novi način upravo se javio sada!
Memorandum sa Kinom
Memorandum o razumevanju sa Kinom znači i „bezbednosni aranžman", vlada Solomonovih ostrva u zvaničnom saopštenju pominje „diverzifikaciju bezbednosnog partnerstva zemlje". Svi bezbednosni aranžmani do sada bili su vezani za Australiju, trenutni sporazum (ratifikovan 2018. godine) omogućava australijskim vojnim i policijskim snagama da rasporede svoje jedinice na Solomonovim ostrvima u slučaju pojavljivanja pretnji.
Zbog toga trenutno najviše negoduju upravo zvaničnici Australije, jer uspostavljanje novog tipa odnosa sa Pekingom tumače i kao mogućnost da u skorijoj budućnosti na Solomonovim ostrvima „nikne" kineska vojna baza.
Foto: Fotoilustracija
Si Đinping digao na noge Ameriku i Australiju
Ili da, u blažoj varijanti, i kineske vojne i policijske snage dobiju mogućnost privremenog raspoređivanja svojih jedinica zarad eliminisanja pretnji. Odatle, makar i hipotetički, kineske podmornice i avioni bliže su istočnoj australijskoj obali.
Umešala se i Amerika
Demantiji portparola kineskog ministarstva spoljnih poslova nisu pomogli da se broj reakcija smanji. Naprotiv, u sve se umešao i američki Stejt department, dvojica zvaničnika (Kurt Kempbel i Danijel Kritenbrink) već su posetila Solomonova ostrva, preneli su zabrinutost, dodatno se raspitali o svemu i načelno poručili da to tako ne može. U prevodu - kakvi Kinezi, kakvi bakrači!
Kineski uticaj na Solomonovim ostrvima postoji, još 2006. godine izbio je veliki skandal kada je opozicija optužila tek izabranog premijera Snajdera Rinija da je uz pomoć kineskih biznismena kupio nedostajuće glasove u parlamentu kako bi skrpio većinu. Da je kupovao glasove uz pomoć zapadnih biznismena verovatno se ništa ne bi ni dogodilo. Ovako, u potonjim neredima na meti demonstranata našla se kineska četvrt, kineske vlasti su morale i da evakuišu svoje državljane, a sam Rini primoran je da podnese ostavku.
Tajvanski zaokret
Solomonova ostrva su dugo održavala bilateralne odnose sa Tajvanom, tek 2019. godine promenjen je taj pristup i nova, tada izabrana vlast okrenula se ka Pekingu. Pomenuti memorandum očigledno je novi korak u unapređenju saradnje. A verovatno i neka vrsta rešenja za lokalne vlasti koje se nakon pandemije i dramatičnog povećavanja cena energenata i hrane suočavaju sa ogromnim izazovima.
Iako su za spoljnu i bezbednosnu politiku ove zemlje zainteresovane i Australija i SAD, ispostavlja se da je prethodnih decenija investirano malo, o transferu tehnologija nije bilo ni reči, dve trećine izvoza zavisi od eksploatacije sirovog drveta, usled čega se sve češće govori i o rapidnoj deforestizaciji.
Po mnogo čemu, to podseća na sudbinu afričkih država, osuđenih na „večito siromaštvo" i puko preživljavanje uz eksport sirovina. Ako su Kinezi doneli neko novo rešenje u Afriku, zašto to ne bi bio slučaj i sa ostrvskim državama u regionu Pacifika.
Čemu burne reakcije?
Međutim, najupitnije u ovom trenutku jeste obrazloženje kojim se pravda delovanje saveznika iz Vašingtona i Kanbere. Zbog čega tako burno reaguju Entoni Blinken i niz australijskih zvaničnika? Imaju li države pravo, makar i u teoriji da suvereno donose odluke o svojoj spoljnoj i bezbednosnoj politici, projektuju razvoj, oslanjaju se na partnere sa kojima mogu realizovati projekte od obostrane koristi? Kako to u njihovim objašnjenjima važi jedno pravilo za Ukrajinu, a drugo za Solomonova ostrva?
Osuda Rusije, između ostalog, počiva i na tvrdnji da su vlasti u Kijevu samostalne u izboru strateških partnera i slobodne da zemlju uvedu u NATO. Harkov je udaljen od ruske granice šezdesetak kilometara, u njemu je bila stacionirana centralna biološka laboratorija sumnjive namene, u celoj Ukrajini su podržavani programi usmereni ka veličanju neonacističkih ideja i jačanju organizacija koje su takvu ideologiju baštinile, Vladimir Zelenski je čak zapretio i obnavljanjem vojnog nuklearnog programa i to sve nije bilo dovoljno da se prihvati ruska argumentacija tokom razgovora u Ženevi da im se tako ugrožava nacionalna bezbednost.
Princip jačeg
Solomonova ostrva su daleko od Australije koliko i Dablin od Beograda, od Los Anđelesa su još i dalje, skoro 10.000 kilometara, pa su usledila hitra reagovanja kako bi se sprečila implementacija jednog memoranduma o razumevanju sa Kinezima. Zbog toga je i od naizgled male stvari nastao veliki problem. U fazi konfrontacije sve se meri, svaki gest dodatno vaga.
Na Solomonovim ostrvima SAD imaju problem sa Kinezima, ali kada raspravljaju oko cele ove stvari tu već imaju problem i sa Rusima i sa Ukrajincima. To je već pitanje argumentacije, obrazloženja i objašnjenja, a ne jednog memoranduma.
Zapad rizikuje da izazove reakciju koja bi mogla da potkopa uticaj dolara i podeli globalni finansijski sistem. Rađanje novih monetarnih sistema uvek se dešavalo posle ratova
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Zapad rizikuje da izazove reakciju koja bi mogla da potkopa uticaj dolara i podeli globalni finansijski sistem. Rađanje novih monetarnih sistema uvek se dešavalo posle ratova
Potpredsednica GO SNS-a i v.d. predsednika Republike Ana Brnabić oštro je reagovala na društvenoj mreži Iks povodom skandaloznih priloga i laži kojima je otvoren Dnevnik 2 na Radio-televiziji Srbije.
Asocijacija novinara Srbije (ANS) najoštrije je osudila pokušaje da se novinari u Srbiji ućutkaju sudskim postupcima, zabranama rada i političkim etiketiranjem.
Voditelji televizije Informer, Aleksandar Saša Smolović i Verica Todorović, saslušani su danas u Policijskoj stanici Voždovac u svojstvu građana, po nalogu tužilaštva, a povodom gostovanja lidera suverenista Vukše Dragovića u emisiji "Info dan" od 29. oktobra, zbog kojeg je protiv njega podneta krivična prijava.
Emilija Redžepi, potpredsednica Skupštine lažne države Kosovo, iznela je očekivanja da bi nova politička garnitura u Srbiji, predvođena Studentskom listom, mogla da donese drugačiji pristup pitanju Kosova i Metohije.
Takmičarka "Exatlona" Ivana Ivanović je izgubila u borbi za život i ispala iz takmičena, sada je otkrila da ne žali zbog ispadanja, već da joj je drago.
U ćilibaru iz Mjanmara pronađen je fosil bogomoljke star oko 98 miliona godina, koji predstavlja najstariji poznati dokaz oponašanja biljaka kod ovih insekata. Posebnost ovog primerka je trbuh sa strukturama koje izgledom podsećaju na listove drevne biljke.
Više od 50 učesnika iz Kragujevca i brojnih gradova Srbije okupilo se na svečanosti povodom dve decenije postojanja Udruženja paraplegičara i kvadriplegičara "Kraguj", koje već 20 godina kroz sport, rekreaciju i zajedničke aktivnosti promoviše jednake mogućnosti i unapređenje kvaliteta života osoba sa invaliditetom.
U zlatiborskom selu Jablanica gostoprimstvo se ne meri rečima, već punom trpezom i domaćinskim osmehom. Tu tradiciju čuva baka Dragica Janković, koja goste iz čitavog sveta dočekuje domaćim specijalitetima i ukusima koji se ne zaboravljaju.
Šamčanin R.B. osumnjičen je da je oko tri meseca u svojoj kući za vreme držanja privatnih časova iz sviranja klavijature, u više navrata ostvarivao fizičke neželjene kontakte sa maloletnicom (14), a za njega je predložen pritvor zbog sumnje da je počinio krivično delo obljuba sa detetom mlađim od petnaest godina.
U Višem sudu u Nišu danas je nastavljano o suđenje roditeljima dečaka M. M. (13) iz Niške Banje koji je osumnjičen da je 5. oktobra 2023. godine na tavanu porodične kuće ubio svog vršnjaka Andreja Simića, a u znak podrške porodici ubijenog dečaka, stanovici Niške Banje organizovali su skup podrške u parku ispred zgrade suda.
Kombi koji se iz smera Zagreba kretao prema Zagorju probio je rampu na naplatnoj stanici Mokrice bežeći od policije, nakon čega je zaustavljen u naselju Oroslavje a uhapšeni su svi koji su bili u vozilu.
Serija "Pupin", posvećena životu i delu jednog od najznačajnijih srpskih naučnika Mihajla Pupina, premijerno je prikazana prošlog petka na RTS-u, ali umesto očekivanih pohvala, na društvenim mrežama usledio je talas kritika.
Jedan od najvećih srpskih pesnika i slikara 19. veka, Đura Jakšić, imao je život ispunjen umetnošću, boemstvom, ali i sukobima sa moćnicima svog vremena.
Ispred kuće pevačice Aleksandre Prijović i Filipa Živojinovića jutro nakon paljenja džipa nalazi se obezbeđenje koje porodicu čuva nakon sinoćne drame.
Atina Tošić, ćerka pevačice Jelene Karleuše, privukla je pažnju na društvenim mrežama nakon što je na svom Instagram profilu objavila fotografiju na kojoj je pokazala još jedno veoma luksuzno izdanje.
Kada je pre nekoliko meseci zapevao na trgu u Kraljevu kao gost Aleksandra Ace Sofronijevića i njegovog orkestra, Milanče Radosavljević je sa kraljevačkom publikom podelio veče koje je ostalo u lepom sećanju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.