ŠOK PREOKRET, RUSIJA "OVAJ RAT VEĆ IZGUBILA"... Na karti Starog kontinetna više ništa neće biti isto, Moskva "srušila" pravo koje štiti nepromenljivost granica
Vest da su dve do sada neutralne zemlje Finska i Švedska podnele zahtev za ulazak u NATO više nije nova. Ali je jasno - to je veliki preokret
Prof. dr Vlatko Cvrtila, jedan od vodećih hrvatskih geopolitičkih stručnjaka, rektor Univerziteta Vern i nekadašnji savetnik predsednika Hrvatske Stjepana Mesića, kaže za Slobodnu Dalmaciju da je, strateški gledano, Rusija "ovaj rat već izgubila".
Upozorenja Russije na širenje NATO-a do njenih granica sada ništa ne važe, a ulazak Finske i Švedske u ALijansu znače takav preokret kakav Evropa nije videla još od 1989. i pada Berlinskog zida, preokret nakon kog ništa na političkoj i vojnoj karti Starog kontinenta više neće biti isto, piše Slobodna Dalmacija.
"Ovo je je zaista velika promena. Potez koji je Rusija preduzela ratom u Ukrajini prekršio je odredbe i međunarodnog prava i političkih deklaracija koje su štitile nepromenjivost granica. Sad se to sve srušilo", ističe Cvrtila.
Bezbednosne politike pre ruske agresije imale su, podseća on, svoje obrasce utemeljene na pretpostavci da se rat u Evropi ne može dogoditi.
"Ceo projekat EU, evropskog udruživanja i saradnje počiva upravo na tome. Rat se sada dogodio i to je promenilo perspektive svih država, i onih koje su organizovane u NATO-u, i onih koje to do sada nisu bile. Ceo zapadni svet stao je na stranu žrtve, tačnije na stranu odbrane poretka koji je od 1945. godine čuvao stabilnost u Evropi", pojašnjava Cvrtila.
Podseće da je Finska je 1939. ratovala sa SSSR-om, a u Drugom svetskom ratu, da bi vratila teritorije koje je izgubila, bila je na strani Nemačke. Nakon završetka rata Finska je bila država koja je isključena iz pobedničke strane i kroz sporazum sa SSSR-om jamčila je vojnu neutralnost i nekorišćenje finske teritorije za napade na SSSR.
Foto: AP/Tanjug
Švedska ima nešto drugačiju priču, dodaje ovaj profesor
"Njena tradicionalna neutralnost datira još nakon Napoleonovih ratova 1812. godine i duboko se ukorenila u njihovu kulturu. Švedska je u oba svetska rata bila neutralna, iako je davala određene koncesije nacističkoj Nemačkoj kako bi ostala van sukoba", kaže Cvrtila.
"Rusija je puno puta govorila da približavanje NATO-a ugrožava njihovu nacionalnu sigurnost. Paradoks je da su svojom agresijom podstakli dve države koje se nalaze na strateški jako važnom mestu da uđu u NATO. Rusi su se borili protiv NATO-a u Ukrajini, a dobili su ga u Finskoj i Švedskoj", dodaje on.
Sedam ključnih posledica ulaska Finske i Švedske u NATO
Robert Barić s Fakulteta političkih nauka, stručnjak za NATO i evropska vojna i bezbednosna pitanja kaže da ima sedam ključnih posledica ulaska Finske i Švedske u NATO.
"Pre svega, jasno je da NATO ostaje ključna sigurnosna organizacija u Evropi. EU i njezine ideje o strateškoj autonomiji ne funkcionišu. Celokupna vojna pomoć Ukrajini ide preko NATO-a. Tu glavnu inicijativu imaju SAD i Velika Britanija, Odbrana Evrope bez SAD-a još uvek nije moguća", navodi Barić.
Druga važna činjenica je da su Švedska i Finska promenile stav o svojoj neutralnosti jer u budućnosti ne žele da same budu izložene pretnji bez spoljne pomoći. Do 24. februara to uopše ije bila opcija.
"Finska i Švedska očigledno su šokirane ovim što se dogodilo u Ukrajini i odlučile su da naprave zaokret za 180 stepeni. To je za Rusiju strahovito nepovoljna vest jer sada dobija još 1.300 kilometara granice s NATO savezom. Tu dolazimo do treće važne činjenice. Vojni objekti na poluostrvu Koli biće posebno izloženi jer će do granice s NATO-om sada biti samo 200 kilometara. Tu je baza severnomorske flote, vojne vazdušne luke, deo sistema za rano upozoravanje za nuklearni napad", ističe on.
Četvrto, dodaje, ruskom invazijom na Ukrajinu završavaju se rasprave o budućnosti Severnoatlantskog saveza, koje traju poslednjih 30 godina.
Kao peto, on ističe da će Finska i Švedska značajno pridoneti NATO-u s obzirom na to da je reč o demokratskim, ekonomski snažnim državama koje imaju jake vojne organizacije.
Kao šesto, on naglašava da je ovo veliki strateški poraz Rusije.
"Vladimir Putin hteio je da oslabi NATO i to mu se obilo o glavu. Čak i da pobedi u Ukrajini, što mislim da neće, on je tu gubitnik", smatra Barić. Uz to, sedma važna činenica je jačanje kohezije NATO saveza.
Zamenik generalnog sekretara NATO-a Mirča Džoana upozorio je da bi Rusija mogla napasti kritičnu digitalnu infrastrukturu Gruzije i Bosne i Hercegovine
Rusija je tokom najnovijih mirovnih pregovora u Abu Dabiju zatražila da se NATO praktično vrati na vojne položaje iz 1997. godine, što bi značilo povlačenje savezničkih trupa i naoružanja iz Poljske, Mađarske, Češke, baltičkih država i drugih zemalja koje su kasnije pristupile Alijansi.
Sjedinjene Američke Države pripremaju novi pokušaj okončanja rata u Ukrajini, a mirovni plan koji se razmatra predviđa demilitarizovanu zonu u Donbasu, odustajanje Kijeva od članstva u NATO-u i obnovu velikih ekonomskih veza između Vašingtona i Moskve.
Rusija je, prema najnovijim satelitskim snimcima, počela da uvodi interkontinentalnu balističku raketu RS-28 Sarmat u operativnu upotrebu, a postoji mogućnost da je oružje, poznato i kao „Sotona 2“, već opremljeno nuklearnim bojevim glavama i stavljeno u stanje pune borbene pripravnosti.
Ruska televizija Cargrad objavila je da se protiv načelnika Generalštaba Valerija Gerasimova vodi ozbiljna medijska kampanja, u čijem su središtu optužbe da predsednik Vladimir Putin dobija netačne izveštaje o napredovanju ruske vojske u Ukrajini.
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev oštro je odbacio mogućnost da Ukrajina postane članica NATO-a u zamenu za prepuštanje preostalih delova Donbasa pod kontrolom Kijeva, nazvavši takav predlog suludim i upozorivši da je upravo širenje Alijanse na Ukrajinu jedan od razloga zbog kojih je izbio rat.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski ostao je bez reči kada su ga novinari u Berlinu upitali šta misli o tome što je američki predsednik Donald Tramp ruskog lidera Vladimira Putina nazvao svojim prijateljem tokom istorijskog sastanka u kineskom Šendženu.
Rusija navodno traži izlazak Finske iz NATO, zabranu vojnih baza Alijanse u Estoniji, Letoniji i Litvaniji, predaju celog Donbasa Moskvi i trajnu vojnu neutralnost Ukrajine.
Evropska unija odustala je od plana da imenuje jednog glavnog pregovarača koji bi predstavljao Evropu u razgovorima sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i američkim predsednikom Donaldom Trampom.
Ruski vojni blogeri upozoravaju da Moskva više nema dovoljno sredstava da zaštiti Krimski most od ukrajinskih napada i da bi novo razaranje njegove konstrukcije moglo biti samo pitanje vremena.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov optužio je NATO da pokušava da proširi vojni uticaj na Aziju i Pacifik, sa ciljem obuzdavanja Kine i potiskivanja postojećeg sistema regionalne bezbednosti.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Zamenik generalnog sekretara NATO-a Mirča Džoana upozorio je da bi Rusija mogla napasti kritičnu digitalnu infrastrukturu Gruzije i Bosne i Hercegovine
Kina bi mogla da zaustavi rat u Ukrajini za svega mesec dana, ali nema nameru da to učini jer joj nastavak sukoba donosi ogromnu ekonomsku korist, tvrdi proruski političar i bivši poslanik ukrajinskog parlamenta Oleg Carjov.
Đorđe Vukadinović izneo je ozbiljno upozorenje na posledice dolaska Studentske liste na vlast u Srbiji, priznavši da bi odnosi sa Evropskom unijom mogli da budu gori nego ikada, i to u roku od svega šest meseci!
Na Informer TV emitovan je novi podkast "Noć sa Vučkom", koji je vodio glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević, a čiji je gost bio poslanik SNS-a Vladimir Đukanović.
Narodni poslanik SNS-a Vladimir Đukanović i glavni urednik Dragan J. Vučićević govorili su u podkastu "Noć sa Vučkom" na Informer TV-u o načinu na koji je sproveden izbor potpredsednika Narodne skupštine, kao i o detaljima sa kraja glasanja u kom su učestvovali poslanici Usame Zukorlić, Adem Mavrić i Zoran Đajić.
Na mreži Iks pojavila se objava na kojoj se može videti neiskorišćeni materijal nakon izborne kampanje studenata, gde korisnik ironično aludira na poreklo novca kojim je kampanja Studentske liste finansirana.
Narodni poslanik SNS-a, Vladimir Đukanović, izneo je gostujući u podkastu "Noć sa Vučkom" kod glavnog urednika Dragana J. Vučićevića na Informer TV-u, detalje o tome kako izgleda atmosfera u hodnicima Skupštine i iza kulisa, kada se kamere ugase.
Grupa dece snimljena je kako izvodi opasne vratolomije na krovu zgrade u centru Beograda, a sumnja se da se radi o "TikTok" izazovu, čije posledice mogu biti fatalne.
Prava drama odigrala se juče u šumi u austrijskoj opštini Vajsenze gde je radnik iz Bosne i Hercegovine (27) ostao priklješten ispod stabla tokom seče drva.
Potraga za dečakom (6) koji je u petak upao u reku Ribnicu u Podgorici završena je na najtragičniji mogući način kada su ronilačke ekipe Regionalnog centra Bijela pronašle njegovo telo.
Ognjen Dabetić (36), ubica tiktokerke Noe Milivojev (18), koji je juče u Višem sudu u Beogradu osuđen na skandaloznu kaznu od 14 godina zatvora, žaliće se na presudu i tražiće da izađe na slobodu, saznaje Informer.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Čizme sa blok petom pravi su saveznik jesenjih i zimskih dana, jer spajaju eleganciju, stabilnost i udobnost, dok istovremeno vizuelno izdužuju figuru.
Najnoviji naslov iz serijala Grand Theft Auto pokazao se kao ogroman hardverski zalogaj za PlayStation 5, pa deo igrača već beleži ozbiljne smetnje tokom igranja.
Porodica Kulić juče je proslavila Aranđelovdan u svom domu u Nišu, a slavlje su obeležili u krugu najbližih, a nakon što je Ana Kulić snimila viralam video, isto je uradila i Miljanina druga sestra Tijana.
Starleta Maja Marinković ponovo je privukla pažnju na društvenim mrežama, a ovog puta fotografijom iz lifta koju je objavila na svom Instagram profilu.
Tokom višedecenijske karijere, pevačica Verica Šerifović sakupila je 38 godina radnog staža, od čega je 27 godina uplaćivala u Srbiji, dok je 11 godina uplaćivala u Austriji.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.