Ova metoda mučenja za koju se veruje da je izmišljena u drevnoj Persiji, je toliko strašna da mnogi veruju da je čista laž Grka
Od grčke reči "skaphe", koja se prevodi kao "zdela" ili "grob", skafizam se smatra jednim od najstrašnijih metoda pogubljenja koje je čovečanstvo ikada osmislilo.
Ljudi su milenijumima smišljali različite surove načine da jedni drugima oduzmu život. Od srednjeg veka do danas, svaki istorijski period je imao svoje okrutne načine na koje je ubijao one čiji je život iz bilo kog razloga smatran bezvrednim.
Persijsko carstvo je verovatno nadmašilo sve metode kada je osmišljen skafizam oko 500. godine pre nove ere. Ovaj drevni metod pogubljenja bio je poznat i kao "čamci", jer su žrtve smeštane u dva izdubljena balvana ili čamca pre nego što bi njihove patnje uopšte i počele.
Dok su im glave i udovi virili a tela bila zarobljena unutra, žrtve su nasilno hranjene mlekom i medom. Njihova nekontrolisana dijareja ispunila bi potom "čamce", dok su dželati polivali žrtvino lice medom a štetočine stizale ne samo da se goste nad zatvorenicima, već i uđu u njihova tela i da ih pojedu iznutra.
Plutarhova verzija priče
Važno je napomenuti da ne postoji opipljiv dokaz da je skafizm izvođen. Ali se mora uzeti u obzir, da nakon više od dva milenijuma ljudski ostaci ili dokazi o mučenju na ovaj način su odavno uništeni.
Skafizam se prvi put spominje u delima grčko-rimskog filozofa Plutarha.
Sam Plutarh je video takvo pogubljenje nakon što je vojnik po imenu Mitridat ubio Kira Mlađeg, brata kralja Artakserksa II. Prema toj priči, Mitridat je sprečio Kira da zbaci kralja, a Artakserks mu je zbog toga bio zahvalan. Ali Artakserks je zahtevao da Mitridatov čin ostane tajna, a da se drugima priča da je on ubio Kira.
Mitridat je zaboravio na dogovor i na jednoj gozbo se pijan hvalio kako je ubio Kira. Kralj Artakserks II zbog toga ga je osudio na smrt skafizmom, zbog izdaje. Zahtevao da umire polako. Ostalo je zabeleženo da je Mitridat izdržao 17 dana mučenja pre nego što je izdahnuo.
Plutarh je detaljno opisao kako je mešavina mleka i meda prelivena preko lica žrtve pržila njegovu kožu na suncu - nedeljama. U početku bi žrtva privlačila muve. Međutim, kako je zatvorenik vršio nuždu u čamcu, insekti bi ulazili i u sve njegove otvore na telu.
Vizantijski hroničar o smrt u "čamcu"
Jovan Zonara je u XII veku detaljno opisao skafizam, a svoja opažanja je bazirao uglavnom na Plutarhovom opisu. Vizantijski hroničar je smatrao da su drevni Persijanci "nadmašili sve druge varvare u užasnoj okrutnosti njihovih kazni".
Zonara je objasnio da su osuđenici, da ne bi pobegli, bili čvrsto privezani za čamac.
"Potom sipaju mešavinu mleka i meda u usta bednika, dok se ne napuni do mučnine, namažu mu lice, stopala i ruke istom mešavinom i tako ga ostavljaju na suncu", opisao je.
"Ovo se ponavlja svaki dan, a efekat je da muve, ose i pčele, privučene slatkoćom, nalegnu na njegovo lice i... muče i bodu bednika. Štaviše, njegov stomak, naduven je od mleka i meda, izbacuje tečni izmet, a ti truleži stvaraju rojeve crva, crevnih i svih drugih vrsta."
Dželati bi navodno dosipavali dodatne količine mleka i meda na meka tkiva zatvorenika, odnosno na njihove genitalije i anus. Insekti bi tada hrlili u ova područja da bi se hranili, i zarazili rane bakterijama.
Istina ili mit?
Pojednini istoričari smatraju da je skafizam bio metod pogubljenja koji se pojavio u drevnoj Persiji i da je sprovođen, ali tvrde da je ipak bio primenjivan samo kada su osuđenici bili najokoreliji kriminalci. Međutim, nisu svi u to ubeđeni.
Mnogi naučnici sugerišu da je ova praksa u potpunosti izmišljena jer se prvo pominjanje ovog užasnog čina u istoriji pojavilo vekovima nakon Mitridatovog navodnog pogubljenja.
Za skeptike, skafizam je gotovo sigurno bio književna izmištljotina nepoštenih, ali kreativnih starih Grka. Sa druge strane, Artakserks II, Mitridat i Kir Mlađi bili su stvarne, istorijske ličnosti.
Ipak, u vekovima koji su usledili ljudi su izmisliti metode egzekucije koje su jednako surove kao i skafizam. Kada se to uzme u obzir, nije ne moguće da je se skafizam zaista primenjivao.
Nije prvi put da Hrvati prisvajaju srpske delove istorije, ali ovog puta su otišli korak dalje, pa su tako otkrili da i Кosovska bitka iz 1389. godine „pripada njima“
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nije prvi put da Hrvati prisvajaju srpske delove istorije, ali ovog puta su otišli korak dalje, pa su tako otkrili da i Кosovska bitka iz 1389. godine „pripada njima“
Ruska avijacija uništila je privremene punktove ukrajinskih snaga i centre za kontrolu bespilotnih letelica u Dnjepropetrovskoj i Hersonskoj oblasti, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Potpredsednik Stranke slobode i pravde Borko Stefanović dao je intervju za "Autonomiju", portal Dinka Gruhonjića, u kom je najstrašnije lagao o poseti predsednika Srbije Aleksandra Vučića samitu "EU - Zapadni Balkan" u Tivtu.
Banda studentsko-blokaderska opet laže, a u tome im pomaže njihovo glasilo "N1" koje relativizuje nasilje, koje se juče dogodilo na skupu u organizaciji blokadera u Frankfurtu.
Nakon ubedljivihrezultata Srpske liste na izborima na Kosovu i Metohiji, čestitke su počele da pristižu sa svih strana. Brojni državni funkcioneri, ministri, poslanici i predstavnici institucija Srbije ocenili su da su Srbi na KiM pokazali jedinstvo, slogu i odlučnost da sačuvaju svoje političko predstavljanje uprkos brojnim pritiscima kojima su bili izloženi u prethodnom periodu.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
U Guči se ove godine održava jubilarni 65. Sabor trubača! Prema najavama organizatora, finalni program i najatraktivniji deo Sabora - izbor najboljeg trubača i orkestra zakazan je za vikend od 7. do 9. avgusta.
Anđelko Aćimović, otac devojčice koja je žrtva masakra u OŠ "Vladislav Ribnikar", otkrio je da je ponašanje Vladimira i Miljane Kecmanović tokom poslednjeg suđenja za odgovornost za zločin bilo sramno.
Više od tri godine nakon masakra u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", jedno pitanje i dalje ne prestaje da zanima javnost - šta će biti sa Kostom K. kada napuni 18 godina, i da li će jednog dana napustiti ustanovu u kojoj se nalazi?
Rialda Kadrić preminula je na ulici u Atini 25. januara 2021. godine od posledica srčanog udara. Na isti način preminula je i njena majka 30 godina ranije.
Glumac i reditelj Radoš Bajić kaže da mu je ruska mafija poštedela život, a da su mu Slobodan Milošević i Mira Marković napravili pakao od karijere jer je bio svuda zabranjen.
Američki glumac Džejms Hendi poznat po ulogama u filmovima Top Gan: Maverik i Džumandži, izboden je na smrt u vlastitom domu u Los Anđelesu, saopštila je policija.
U sred leta paradajz je u najintenzivnijoj fazi razvoja, pa zahteva posebnu pažnju. Zbog toga se mnogi baštovani okreću prirodnim đubrivima koja mogu da obezbede neophodne hranljive materije za zdrav rast paradajza.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.