Ova metoda mučenja za koju se veruje da je izmišljena u drevnoj Persiji, je toliko strašna da mnogi veruju da je čista laž Grka
Od grčke reči "skaphe", koja se prevodi kao "zdela" ili "grob", skafizam se smatra jednim od najstrašnijih metoda pogubljenja koje je čovečanstvo ikada osmislilo.
Ljudi su milenijumima smišljali različite surove načine da jedni drugima oduzmu život. Od srednjeg veka do danas, svaki istorijski period je imao svoje okrutne načine na koje je ubijao one čiji je život iz bilo kog razloga smatran bezvrednim.
Persijsko carstvo je verovatno nadmašilo sve metode kada je osmišljen skafizam oko 500. godine pre nove ere. Ovaj drevni metod pogubljenja bio je poznat i kao "čamci", jer su žrtve smeštane u dva izdubljena balvana ili čamca pre nego što bi njihove patnje uopšte i počele.
Dok su im glave i udovi virili a tela bila zarobljena unutra, žrtve su nasilno hranjene mlekom i medom. Njihova nekontrolisana dijareja ispunila bi potom "čamce", dok su dželati polivali žrtvino lice medom a štetočine stizale ne samo da se goste nad zatvorenicima, već i uđu u njihova tela i da ih pojedu iznutra.
Plutarhova verzija priče
Važno je napomenuti da ne postoji opipljiv dokaz da je skafizm izvođen. Ali se mora uzeti u obzir, da nakon više od dva milenijuma ljudski ostaci ili dokazi o mučenju na ovaj način su odavno uništeni.
Skafizam se prvi put spominje u delima grčko-rimskog filozofa Plutarha.
Sam Plutarh je video takvo pogubljenje nakon što je vojnik po imenu Mitridat ubio Kira Mlađeg, brata kralja Artakserksa II. Prema toj priči, Mitridat je sprečio Kira da zbaci kralja, a Artakserks mu je zbog toga bio zahvalan. Ali Artakserks je zahtevao da Mitridatov čin ostane tajna, a da se drugima priča da je on ubio Kira.
Mitridat je zaboravio na dogovor i na jednoj gozbo se pijan hvalio kako je ubio Kira. Kralj Artakserks II zbog toga ga je osudio na smrt skafizmom, zbog izdaje. Zahtevao da umire polako. Ostalo je zabeleženo da je Mitridat izdržao 17 dana mučenja pre nego što je izdahnuo.
Plutarh je detaljno opisao kako je mešavina mleka i meda prelivena preko lica žrtve pržila njegovu kožu na suncu - nedeljama. U početku bi žrtva privlačila muve. Međutim, kako je zatvorenik vršio nuždu u čamcu, insekti bi ulazili i u sve njegove otvore na telu.
Vizantijski hroničar o smrt u "čamcu"
Jovan Zonara je u XII veku detaljno opisao skafizam, a svoja opažanja je bazirao uglavnom na Plutarhovom opisu. Vizantijski hroničar je smatrao da su drevni Persijanci "nadmašili sve druge varvare u užasnoj okrutnosti njihovih kazni".
Zonara je objasnio da su osuđenici, da ne bi pobegli, bili čvrsto privezani za čamac.
"Potom sipaju mešavinu mleka i meda u usta bednika, dok se ne napuni do mučnine, namažu mu lice, stopala i ruke istom mešavinom i tako ga ostavljaju na suncu", opisao je.
"Ovo se ponavlja svaki dan, a efekat je da muve, ose i pčele, privučene slatkoćom, nalegnu na njegovo lice i... muče i bodu bednika. Štaviše, njegov stomak, naduven je od mleka i meda, izbacuje tečni izmet, a ti truleži stvaraju rojeve crva, crevnih i svih drugih vrsta."
Dželati bi navodno dosipavali dodatne količine mleka i meda na meka tkiva zatvorenika, odnosno na njihove genitalije i anus. Insekti bi tada hrlili u ova područja da bi se hranili, i zarazili rane bakterijama.
Istina ili mit?
Pojednini istoričari smatraju da je skafizam bio metod pogubljenja koji se pojavio u drevnoj Persiji i da je sprovođen, ali tvrde da je ipak bio primenjivan samo kada su osuđenici bili najokoreliji kriminalci. Međutim, nisu svi u to ubeđeni.
Mnogi naučnici sugerišu da je ova praksa u potpunosti izmišljena jer se prvo pominjanje ovog užasnog čina u istoriji pojavilo vekovima nakon Mitridatovog navodnog pogubljenja.
Za skeptike, skafizam je gotovo sigurno bio književna izmištljotina nepoštenih, ali kreativnih starih Grka. Sa druge strane, Artakserks II, Mitridat i Kir Mlađi bili su stvarne, istorijske ličnosti.
Ipak, u vekovima koji su usledili ljudi su izmisliti metode egzekucije koje su jednako surove kao i skafizam. Kada se to uzme u obzir, nije ne moguće da je se skafizam zaista primenjivao.
Nije prvi put da Hrvati prisvajaju srpske delove istorije, ali ovog puta su otišli korak dalje, pa su tako otkrili da i Кosovska bitka iz 1389. godine „pripada njima“
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nije prvi put da Hrvati prisvajaju srpske delove istorije, ali ovog puta su otišli korak dalje, pa su tako otkrili da i Кosovska bitka iz 1389. godine „pripada njima“
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Slobodan Stupar, ideolog blokadera, demonstrirao je neviđenu količinu mržnje prema Srbiji i Srbima i još jednom pokazao i dokazao da je autošovinizam srž blokaderske politike.
Vladimir Pavićević, profesor na Fakultetu političkih nauka i jedan od najvećih kritičara predsednika Aleksandra Vučića, ismejao je ustaškog evroposlanika Tonina Piculu, koga blokaderi kuju u zvezde.
Tek nakon žestoke reakcije javnosti i medijskog alarma, tamošnje tužilaštvo je konačno formiralo predmet kako bi se utvrdilo ko je u naselju Pruška ispisao monstruozni grafit "Srbe na vrbe".
Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta najoštrije je osudio sramotni i divljački napad trojice Bošnjaka na srpske povratnike Miku Davidović i njenog supruga Željka Matića u mestu Lušci Palanci kod Sanskog Mosta.
Zavladalo je potpuno rasulo među blokaderima nakon što je Informer ekskluzivno objavio svih 250 imena onih koji se nalaze na takozvanoj studentskoj listi za predstojeće izbore, pa su na društvenim mrežama masovno počele da "pljušte" razočarane poruke.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas proslavljaju Svetog Prokopija, jednog od ognjevitih svetaca. Danas se izbegava kopanje, čak i sahranjivanje, jer se smatra da se tako čini veliki greh.
U Srbiji u utorak nestabilno. Pre podne suvo, posle podne pljuskovi i grmljavina na zapadu i jugu, uveče i u centralnim krajevima. Temperatura do 33 stepena.
U kovčegu ispred oltara Saborne crkve u Beogradu počivaju mošti Svetog Stefana Štiljanovića, velikog dobrotvora i zaštitnika srpskog naroda. Njegove mošti donete su u Beograd kako bi bile zaštičene od ustaša.
S. A. (64) sa Novog Beograda teško je povređen juče po podne u naselju Bečmen, nakon što je pao na beton sa krova lokalne crkve i lekari mu se bore za život.
Višestruki šampion Srbije u bilijaru Goran Mladenović Grga (60) poginuo je u stravičnoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na magistralnom putu Niš - Priština, u selu Visoka kod Kuršumlije, a kako se saznaje, jedna želja mu je ostala neostvarena.
Novi film britansko-američkog reditelja Kristofera Nolana "Odiseja", zasnovan na istoimenom antičkom epu starogrčkog pesnika Homera, ostvario je zaradu od 264,1 milion dolara na svetskim bioskopskim blagajnama tokom prvog vikenda prikazivanja, saopštio je studio "Universal Pictures".
Božidar Bole Stošić, koji nas je napustio 2018. godine, svojevremeno je otkrio da je odbio ulogu u seriji "Bolji život" jer nije želeo da radi sa Miodragom Petrovićem Čkaljom, koji ga je stavio na svoju "crnu listu" glumaca.
Slike iz detinjstva ostaju u najlepšem sećanju i svako od nas ih se rado seća, a svremena na vreme bacimo pogled na njih da nas podsete na bezbrižan period života.
U današnjem tempu života često nam nedostaje vremena za bliskost i povezivanje s partnerom, ali dve poze omogućavaju da uživate u ljubavnom zanosu, bez obzira na vreme i okolnosti
Britanski stručnjak za putovanja Dankan Grinfild-Turk je obišao veliki broj destinacija, ali ostrvo Tinos ostalo mu je posebno upečatljivo zbog svoje lepote i autentičnosti.
Većina odraslih osoba ne bi trebala da unosi više od 2300 miligrama natrijuma dnevno, što odgovara jednoj maloj kašičici soli. Mnogi, međutim, znatno premašuju tu granicu i time povećavaju rizik od razvoja bolesti srca.
Nakon napuštanja rijalitija Elita 9, Nerio Ružanji i Hana Duvnjak izneli su šokantne detalje o svom odnosu, braku i aferama koje su podigle ogromnu prašinu u javnosti.
Jedna Instagram stranica iskoristila je Karleušin novi hit "Mata Hari" kako bi napravila kompilaciju najurnebesnijih trenutaka Miljane Kulić i Lazara Čolića Zole.
Janjuš je privukao Vanju Živić, nakon čega su počeli strasno da se ljube nasred studija, ne obazirući se na fotoaparate novinara i poglede vivših cimera!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.