Ministarstvo odbrane Ruske Federacije saopštilo je da su se snage koje su bile na Zmijskom ostrvu od početka maja povukle
Portparol Ministarstva odbrane Rusije general Igor Konašenkov saopštio je da je odluka o povlačenju ruskih vojnika gest dobre volje. Inače isto objašnjenje je dato bilo i kad su se ruski vojnici povukli iz okoline Kijeva i sa aerodroma Gostomelj oko koga se vodila žestoka bitka.
Međutim, zapad sumnja u ovu teoriju Moskve i smatra da je više plod pritiska pre svega dopremanja oružja visoke preciznosti u Odesku oblast, pre svega protivbrodskih raketa "Harpun" i višecevnih bacača raketa tipa "HIMARS", kao i dalekometne artiljerije, odnosno laserski vođenih projektila tipa "Ekskalibur" i "MEM" lansiranih sa drona "Bajraktar TB-2", sa čime su ruske snage na ostrvu dospele pod žestoki udar.
Prvi napad preciznim projektilima na Zmijsko ostrvo usledio je noću 27. juna kada je na površinu od 17 hektara ispaljeno 10 vođenih artiljerijskih projektila od kojih je nekoliko pogodilo PVO sistem Tor. U četvrtak rano ujutro 29. juna pogođen je "Pancir S-1" koji je nedavno dopremljen na ovo ostrvo.
S druge strane u medijima se pojavila spekulacija da je povlačenje sa Zmijskog ostrva ustupak da se prekine ruska blokada luke Odesa i time se otvori put ka izvozu ukrajinskih žitarica u svet kako bi se ublažila kriza globalnog snabdevanja hranom.
Prema neimenovanim ruskim izvorima, koji su se pojavili na Telegramu glavni razlog zašto su ruski komandanti doneli ovakvu odluku leži u tome što je obezbeđenje i odbrana objekata na samom ostrvu koji su na dohvat ruke ne samo taktičkih balističkih raketa, raketnih sistema i artiljerije dugog dometa se pokazala veoma problematičnom i skupom.
Da je u pitanju trampa, puno je spekulacija, pa tako jedna od ruskih teorija je da je Zmijsko ostrvo ustvari razmena za Kalinjingrad u okviru pregovora o žitu. Prema nepotvrđenim informacijama, koje su plod spelukacija i koje je za sad nemoguće potvrditi i proveriti, ali veoma odgovaraju istini jer su plod diplomatije "ispod žita" Ruska Federacija povlači trupe sa Zmijskog ostrva, omogućava čišćenje crnomorskih luka od morskih mina i počinje da izvozi žito u Tursku. Navodno je Rusija zahtevala da svaki natovareni brod bude potvrgnut inspekciji, ali je Kijev to odbio. Međutim u priču je uključena eksklava Kalinjingrad prema kojoj su EU uveli sankcije i blokirali transport robe koja je pod sankcijama EU. Navodno ponedeljak 4. jul je dan kada bi transport robe železnicom trebao da krene put Kalinjingrada.
Ovaj događaj poklopio se se prebacivanje smaohodnih topova "CEASAR" koje je donirala Francuska i taktičkih balističkih raketa "Točka-U" kojih Ukrajina ima na stotine.
Foto: Printskrin video
Osim toga oni ističu glavni razlog je nedostatak opreme za izviđanje, osmatranje i nišanjenje operativno-taktičkog nivoa kako na brodovima Crnomorske flote, tako i radarskih sistema vazdušnokosmičkih snaga, što bi omogućilo efikasnije otkrivanje i uništenje, aviona, dronova, poput "MQ-9 Reaper".
Taktičke bespilotne letelice mogu se lansirati sa teritorije ostrva, ali ne obezbeđuju danonoćno izviđanje neprijateljskih ciljeva do dovoljne dubine, zbog čega postaje veoma teško pogoditi manevarski cilj.
Vojni izvori smatraju da je ostrvo je potrebno vratiti ili kada se uspostavi kontrola nad Odeskom oblasti, ili neposredno pre potpisivanja primirja. U suprotnom će biti samo nepotrebnih žrtava.
S druge strane ruski analitičar Jurij Podoljaka, nema veze sa savetnikom Zelenskim Jurijim Podoljakom, naveo je da je još 18. juna Volodimir Zelenski zahtevao da se krene u ofanzivu na Zmijsko ostrvo, koja je realizovana poslednjih nekoliko dana upotreboma artiljerijse velikog dometa i raketnim sistemima visoke preciznosti, koje su uprkos PVO odbrani ostrva padali učestalo na infrastrukturne objakete. U utorak 29. juna na vatrenom položaju na samom ostrvu uništen je jedan PVO sistem "Pancir S-1".
Foto: Youtube printscreeen
Zelenski prema njegovim rečima zahteva da se ostrvo zauzme kako bi konsolidovao informatvni neuspeh zbog žrestokog poraza ukrajinske vojske u Donbasu i Lugansku. Međutim, vojska je i dalje protiv takve akcije zbog straha od nepotrebnih gubitaka i da će ih Rusi ako se i iskrcaju na ostrvu poklopiti raketama i oni će se naći faktički u jednoj vrsti zameke iskrcali se na napušteno ostrvo i onda uništeni.
Ruski predsednik Vladimir Putin saopštio je da se ciljevi specijalne operacije Rusije u Ukrajini nisu promenili i da razlike mogu biti prisutne samo u taktici
Ruska protivvazdušna odbrana oborila je čak 146 ukrajinskih bespilotnih letelica koje su tokom noći između 13. i 14. oktobra pokušale da napadnu Moskvu, saopštio je gradonačelnik prestonice Sergej Sobjanjin.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski oštro je kritikovao zapadne države zbog ublažavanja sankcija Rusiji, zahtevajući da Vašington i evropski saveznici prestanu da ukidaju ekonomska ograničenja koja su prethodno uveli Moskvi.
Ukrajinski napadi bespilotnim letelicama sve ozbiljnije ugrožavaju vazdušni saobraćaj u Moskvi, a vojni stručnjaci upozoravaju da bi Kijev mogao potpuno da parališe četiri glavna aerodroma ruske prestonice.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski priznao je da ukrajinska vojska u februaru 2022. godine nije bila spremna za ruski prodor iz Belorusije prema Kijevu, jer na tom pravcu nije imala dovoljno snažne jedinice.
Američki izaslanik Stiv Vitkof predao je ruskom predsedniku Vladimiru Putinu paket predloga za okončanje rata u Ukrajini, koji uključuje bezbednosne garancije po uzoru na član 5 NATO, delimično energetsko primirje i obustavu borbenih dejstava u Crnom moru.
Ukrajinska protivvazdušna odbrana nije prijavila obaranje nijedne ruske balističke ili protivbrodske rakete tokom masovnog napada izvedenog u noći između 21. i 22. oktobra.
Ukrajinske snage izvele su tokom noći između 21. i 22. oktobra masovan napad na Moskovsku oblast, a među metama se, prema informacijama ukrajinskih izvora i nezavisnih istraživača, našao i 75. arsenal u Serpuhovu, vojni objekat u kojem se remontuju i skladište ruski protivvazdušni sistemi.
Ruski predsednik Vladimir Putin saopštio je da se ciljevi specijalne operacije Rusije u Ukrajini nisu promenili i da razlike mogu biti prisutne samo u taktici
U najnovijem obraćanju usred izbornog dana glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević, u emisiji "Kolegijum", porušio je najprljavije opozicione spinove, laži i pritiske kojima blokaderi pokušavaju da unesu paniku i uzdrmaju izborni proces.
Tokom glasanja za parlamentarne izbore blokaderi su krenuli da sprovode nasilje u Lazarevcu. Oni su zapalili jedan transparent, ali tu se nasilje nije zaustavilo, već je usledio napad na policiju.
Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević oglasio se večeras iz prostorija Srpske napredne stranke (SNS) na Novom Beogradu i tom prilikom uputio moćnu poruku građanima Srbije.
Slobodan Prvanović, blokaderski profesor oglasio se nakon izbora i uputio oštre kritike na račun tzv. studenata, poručujući da su svojim potezima naneli veliku političku štetu opoziciji.
Nakon što su tajkunski mediji i blokaderi tokom celog dana pokušavali da izmisle afere i stvore paniku, jedan od najžešćih kritičara vlasti i Aleksandra Vučića, Slobodan Georgiev, javno je potvrdio istinu i pokopao sve opozicione spinere.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Prednje maglenke nekada su bile standardni deo opreme automobila, ali ih danas sve više proizvođača izostavlja iz ponude. Razlozi za ovaj trend su brojni, od napretka tehnologije osvetljenja do smanjenja troškova proizvodnje i promena u dizajnu vozila.
Ovde nije bilo važno ni ko gde radi, ni koliko ima godina, ni ko za koga glasa, nego ume li da spremi sarmu! Na vašarištu u Bačkoj Topoli na tradicionalnoj Sarmijadi bilo je više od 150 ekipa koji su spremali ovo jelo, a mnogo više onih koji su čekali da ih kusaju.
Službenici Sektora granične policije Crne Gore su u dve odvojene akcije, u Tuzima i Bijelom Polju, otkrili falsifikovane registarske tablice na dva vozila i procesuirali osumnjičene vozače.
Glumica Ivana Žigon ćerka je Steva i Jelene Žigon, a publika je najbolje pamti po ulozi u filmu "Hajde da se volimo 3" gde je kadar delila sa Lepom Brenom.
Japanski pisac Rju Murakami, poznat po romanu "Plavo, gotovo prozirno", za koji je 1976. godine dobio nagradu Akutagava, preminuo je u 75. godini, saopštio je danas izvor iz izdavačke industrije.
Pariski muzeji Luvr, Orse i Pikaso, kao i izložbeni prostor Gran pale biće u subotu, 24. oktobra, vanredno zatvoreni zbog najavljenih demonstracija u francuskoj prestonici, saopštilo je sinoć Ministarstvo kulture.
Muzička zvezda Jelena Karleuša pojavila se na Dedinju kako bi glasala na parlamentarnim izborima koji se danas održavaju u Srbiji, a modnim izdanjem odmah je privukla pažnju prisutnih.
Pevačica Zorica Erić šokirala je javnost kada je progovorila o svekrvi koja je nakon pada i preloma kuka gotovo dve godine provela u krevetu, a način na koji ju je opisala izazvao je brojne reakcije.
Pevačica Zorana Mićanović ostala je bez naočara nakon što ih je njen gitarista izgubio, a na beogradskom aerodromu otkrila je kako je došlo do ovog peha.
Pevač Miki Mećava otkrio je da ga je bivša supruga Milica pozvala među prvima nakon što je saznala da je u 64. godini dobio ćerkicu Mašu sa partnerkom Katarinom, a njena reakcija ga je oduševila.
Voditeljka Sanja Kužet otkrila je da ju je pokojni kreativni direktor Granda Saša Popović godinama štitio, pružao joj podršku i omogućio joj da bezbrižno gradi karijeru i podiže svoja tri sina.
Komentari