NEMCI SU UKAPIRALI, PET RAZLOGA ZAŠTO RUSIJA POBEĐUJE! Die Welt: Da će Rusi propasti i izgubiti rat...To su mogli da samo SANJAJU SAD I BRISEL!
Podeli vest
Kad je u februaru 2022. izbio rusko-ukrajinski rat, bio sam ubeđen, kao i skoro svi zapadni posmatrači, da će Rusi propasti u svojim ciljevima i izgubiti rat. Ako ostavimo po strani detalje, ovo očekivanje počivalo je na tri jaka stuba
Kao prvo, od 1945. godine mnoge vladine armije su podbacile u pobunama, nemirima, gerilskom ratu, teroru, asimetričnom ratu i sličnim oblicima vojne konfrontacije. Razmislite o Maleziji - da, o Maleziji, koja se tako često pogrešno reklamira kao britanska pobeda. Pomislite na Alžir, na Vijetnam, na Irak, na desetine sličnih sukoba u Aziji i Africi. Gotovo bez izuzetka, okupatori su izgubili a okupirani su pobedili.
Nemačka nije u stanju da Kijevu snabdeva oružjem sličnim tempom kao Sjedinjene Države jer su njeni resursi ograničeniji, objasnio je nemački kancelar Olaf Šolc, odgovarajući na navode da njegova zemlja „previše obećava i ne ispunjava" kada je reč o Ukrajini.
04.07.2022
20:12
Kao drugo, ogromna teritorija i brojno stanovništvo Ukrajine naveli su mene i druge da pretpostavimo da je Rusija zagrizla više nego što može da proguta. Posledica ovoga biće dugotrajan, krajnje krvav i krajnje destruktivan sukob, koji će se rešavati ne toliko na bojnom polju, koliko demoralisanjem i ruskih snaga i ruskog stanovništva, kao što je to bilo u periodu od 1981. do 1988. godine, kada je Sovjetski Savez izvršio invaziju na Avganistan i učestvovao u borbi protiv tamošnjeg ustanka, a kao rezultat došlo je ne samo do vojnog poraza na terenu, već i do raspada Sovjetskog Saveza. U prilog ovakvom scenariju išle su ekstremne teškoće sa kojima su se Rusi suočili pre nego što su konačno uspeli da pokore mnogo manju Čečeniju.
Kao treće, navika da se poželjno uzme kao realno - jeste ono što sam imao na umu, kao i većina zapadnih posmatrača. Uključujući šefove država, ministre, vojsku, obaveštajne agencije i medije.
Od tada su prošla četiri meseca veoma bogata događajima. Sledeći faktori su me naterali da preispitam situaciju:
Nema gerilskog rata.
Ukrajinci ne vode gerilski rat. Umesto toga, kao što pokazuje lista naoružanja koje su tražili od Zapada, oni pokušavaju da vode konvencionalni rat: tenk protiv tenka, top protiv topa, avion protiv aviona. Sve ovo izgleda u nadi da će ne samo zaustaviti ruske snage, već ih i isterati iz zemlje. S obzirom da na jedan ukrajinski plotun dolazi deset ruskih, takva strategija može biti samo recept za poraz.
Rusija je promenila taktiku.
U početku potcenjujući svog protivnika, Rusi su započeli rat pokušajem da zauzmu centar ukrajinske moći u Kijevu borbom prsa u prsa. Kad to nije uspelo, trebalo im je vremena da donesu odluku; možda su čak smenili neke od svojih generala. Tada je, međutim, došlo do pregrupisavanja, i novog kursa sistematskog slabljenja ukrajinskih gradova i naselja - nešto uporedivo sa akcijama Staljina i njegovih generala u Finskoj 1939/40.
Problemi sa snabdevanjem.
Zapadna vojna oprema, posebno sistemi protivvazdušne odbrane, oklopno oružje i bespilotne letelice, sve to može biti izvanredno. Ali ograničene količine, godine i godine preterane štedljivosti, uverenje da je rat u Evropi postao nemoguć i potreba za obučavanjem ukrajinskih snaga dovode do toga da ovo oružje sporo i nedovoljno stiže tamo gde je najpotrebnije. Pritom važnu ulogu igra i to što se Rusi bore na svom pragu, a NATO linije komunikacije se protežu stotinama kilometara, sve od granica Ukrajine do Poljske, Slovačke i Rumunije na zapadu, do Donbasa na istoku. Skoro ceo teren između njih je ravan, pruža malo zaštite i retko je naseljen. Odnosno, pogodan je za upotrebu vazduhoplovstva - upravo za vrstu naoružanja u kojoj je superiornost Rusije posebno očigledna.
Ekonomska održivost Rusije.
Stroga cenzura u Rusiji otežava pouzdanu procenu efikasnosti zapadnih ekonomskih sankcija protiv ruskog stanovništva. Ako se nešto i dešava među stanovništvom, sve informacije se energično potiskuju. U međuvremenu, makroekonomske analize pokazuju da je Rusija mnogo otpornija nego što je Zapad očekivao. Zalihe zlata rastu, omogućavajući Putinu da svoju valutu vezuje za zlato - Rusija je prva zemlja koja je to učinila otkako je Švajcarska krenula suprotnim putem 1999. godine.
Foto: Ap/Fotoilustracija
Ekonomske sankcije Zapada nisu slomile Rusiju - Štaviše
Čini se da se u svakodnevnom životu Rusa malo šta promenilo. Jedan od razloga: lokalne kompanije su naučile lekciju iz prethodnih kriza. Rublja, koja je nakon početka rata bila na ivici kolapsa, dostigla je sedmogodišnji maksimum u odnosu na dolar, i trend raste. Zahvaljujući smanjenom uvozu i ogromnom rastu cena energenata, u rusku kasu se sliva više novca nego ikada ranije. Većina ovog novca dolazi od prodaje energije, hrane i sirovina zemljama poput Kine i Indije. Zauzvrat, Kina je sad industrijska sila broj jedan; ako samo prebrodi svoje probleme sa Kovid-19, ona će biti u stanju da snabde Rusiju svim potrebnim industrijskim dobrima - a to zadugo.
Posledice rata na Zapadu.
Ekonomske posledice rata za Zapad su mnogo ozbiljnije nego što se očekivalo. Spasiti Ukrajinu iz kandži Rusije je mnogo teže nego misija u Avganistanu. Na obe strane Atlantika, inflacija je viša nego u bilo kom trenutku od 1980. Posebno u pogledu snabdevanja energentima, koje Rusija sve više uskraćuje Evropi, to preti ne samo rastućom neizvesnošću, već i realnim siromaštvom.
Ako se tako nastavi, kao što gotovo sigurno hoće, porašće nezadovoljstvo među stanovništvom koje će sve više zahtevati manje učešće svojih zemalja ili čak potpuni odustanak. Čak i ako bi to značilo napuštanje Ukrajine i prepuštanje Putina volji sudbine.
Konačno: od prosvetiteljstva, Evropa je nameravala da postane tvrđava slobode, vladavine prava i pravde. Sada ponovna javna konfiskacija imovine takozvanih oligarha mnoge tera na razmišljanje. Pre svega: niko ne zna šta je to „oligarh". Zatim: to što su neki „oligarsi" već dugi niz godina u manje-više bliskom kontaktu sa Putinom ne čini ih automatski zločincima. Na kraju: i pod pretpostavkom da su zločinci, nije jasno zašto su tako dugo tolerisani i sad ih progone, tek nakon početka rata. Da li možda Zapad tako podriva osnove da bude zaštitnik pravde?
Da pojasnim: sve ovo još nije formalizovano. Međutim, sudeći po sve brojnijim glasovima koji ukazuju da će ovaj rat biti dug, sada se radi o tome ko najdublje diše i najduže izdržava. A što se toga tiče, šanse Rusije nisu loše.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija bi mogla da pokrene ofanzivu na Litvaniju, Letoniju i Estoniju već u maju 2026. godine, slično kao što je to učinila u Ukrajini 2022, navodi nemački medij Bild u novoj proceni koja je izazvala burne reakcije.
Liderka stranke Alternativa za Nemačku (AfD) Alis Vajdel kritikovala je energetsku politiku Evropske unije i sankcije protiv Rusije, poručivši da Nemačka treba ponovo da kupuje naftu i gas tamo gde su najjeftiniji.
Dijalog i pregovori predstavljaju ključ za rešavanje ukrajinske krize, izjavio je predsednik Kine Si Đinping tokom susreta sa nemačkim kancelarom Fridrihom Mercom u Pekingu, naglašavajući potrebu za političkim rešenjem sukoba.
Nemačka nije u stanju da Kijevu snabdeva oružjem sličnim tempom kao Sjedinjene Države jer su njeni resursi ograničeniji, objasnio je nemački kancelar Olaf Šolc, odgovarajući na navode da njegova zemlja „previše obećava i ne ispunjava" kada je reč o Ukrajini.
Predsednik SAD Donald Tramp povukao se usred pretnji Teherana, nije bilo direktne ili indirektne komunikacije sa SAD, objavila je iranska novinska agencija Fars.
Višečasovna i iznenadna poseta Aleksandra Vučića Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) pokazala je veliku ličnu hrabrost predsednika Srbije koji u svetu diplomatije i visoke svetske politike sigurno neće biti zaboravljen dugi niz godina i decenija.
Marko Kutijevac, student koji je voleo tuđe pare, podneo je ostavku na mestu "glavnog koordinatora" za Srem, dok je ujedno bio i vođa izbornog štaba u Kuli.
Povodom netačnih i neosnovanih tvrdnji odbornika pokreta Kreni–Promeni Željka Latasa o navodnoj nebrizi za osobe sa invaliditetom, Opštinski odbor Srpske napredne stranke Novi Beograd poručuje da građani zaslužuju istinu, a ne političke konstrukcije.
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić sastala se sa delegacijom Monitoring komiteta Parlamentarne skupštine Saveta Evrope (PS SE), koja boravi u dvodnevnoj poseti Beogradu.
Nakon oštrih prozivki koje je novinar Milomir Marić uputio na račun predsednika SRS dr Vojislava Šešelja, usledio je njihov direktan susret u programu TV Pink, gde je došlo do žestokog verbalnog obračuna.
Urednik i voditelj emisije Dobro veče Srbadijo ugostiće predsednika skupštinskog odbora za odbranu i unutrašnje poslove Milovana Drecuna, zatim novinara Sašu Borojevića, advokata Srđana Aleksića poznatog po inicijativi da građani i institucije Srbije tuže NATO, kao i njegovog italijanskog kolegu advokata Anđela Fiore Tartalju koji je u više navrata pobedio NATO na sudu, zastupajući italijanske vojnike koji su boraveći na Kosovu i Metohiji oboleli od kancera.
Srbija je danas imala samo jedan izbor i napravila ga je jasno: Informer televizija je apsolutno najgledanija u trenutku prenosa velikog narodnog skupa SNS-a!
Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski danas je u Aranđelovcu prisustvovala ceremoniji svečanog uručenja boračkih spomenica ratnim vojnim invalidima, porodicama poginulih i borcima sa područja ove opštine.
Mlađe žene bi trebalo jednom godišnje da odlaze na pregled ultrazvukom, a starije da rade mamografiju na svake dve godine. Uz to, svaka žena treba da uvede naviku samopregleda jednom mesečno.
Radoje Zvicer je odabrao Veljka Belivuka za saradnika ili podanika, ali se i Velja Nevolja "namestio" navodnom šefu "kavčana", a kako je i zašto sve počelo za Informer.rs objašnjava Nekadašnji zamenik načelnika Uprave kriminalističke policije Dejan Radenković.
Teška saobraćajna nesreća desila se kod Sava centra kada je automobil udario u motor, a devojčica koja je bila na motoru je zadobila prelom kičme i rebara.
Ana Šeremetjeva koju u seriji "Katarina Velika" glumi Marina Mitrofanova preminula je u teškim mukama od velikih boginja i to neposredno pred svoje venčanje.
Pevačica Goga Gačić na svom Instagram profilu i dalje koristi prezime Gačić, ali je uputila apel medijima i javnosti da je ubuduće oslovljavaju njenim devojačkim prezimenom.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar