NEMCI SU UKAPIRALI, PET RAZLOGA ZAŠTO RUSIJA POBEĐUJE! Die Welt: Da će Rusi propasti i izgubiti rat...To su mogli da samo SANJAJU SAD I BRISEL!
Podeli vest
Kad je u februaru 2022. izbio rusko-ukrajinski rat, bio sam ubeđen, kao i skoro svi zapadni posmatrači, da će Rusi propasti u svojim ciljevima i izgubiti rat. Ako ostavimo po strani detalje, ovo očekivanje počivalo je na tri jaka stuba
Kao prvo, od 1945. godine mnoge vladine armije su podbacile u pobunama, nemirima, gerilskom ratu, teroru, asimetričnom ratu i sličnim oblicima vojne konfrontacije. Razmislite o Maleziji - da, o Maleziji, koja se tako često pogrešno reklamira kao britanska pobeda. Pomislite na Alžir, na Vijetnam, na Irak, na desetine sličnih sukoba u Aziji i Africi. Gotovo bez izuzetka, okupatori su izgubili a okupirani su pobedili.
Nemačka nije u stanju da Kijevu snabdeva oružjem sličnim tempom kao Sjedinjene Države jer su njeni resursi ograničeniji, objasnio je nemački kancelar Olaf Šolc, odgovarajući na navode da njegova zemlja „previše obećava i ne ispunjava" kada je reč o Ukrajini.
04.07.2022
20:12
Kao drugo, ogromna teritorija i brojno stanovništvo Ukrajine naveli su mene i druge da pretpostavimo da je Rusija zagrizla više nego što može da proguta. Posledica ovoga biće dugotrajan, krajnje krvav i krajnje destruktivan sukob, koji će se rešavati ne toliko na bojnom polju, koliko demoralisanjem i ruskih snaga i ruskog stanovništva, kao što je to bilo u periodu od 1981. do 1988. godine, kada je Sovjetski Savez izvršio invaziju na Avganistan i učestvovao u borbi protiv tamošnjeg ustanka, a kao rezultat došlo je ne samo do vojnog poraza na terenu, već i do raspada Sovjetskog Saveza. U prilog ovakvom scenariju išle su ekstremne teškoće sa kojima su se Rusi suočili pre nego što su konačno uspeli da pokore mnogo manju Čečeniju.
Kao treće, navika da se poželjno uzme kao realno - jeste ono što sam imao na umu, kao i većina zapadnih posmatrača. Uključujući šefove država, ministre, vojsku, obaveštajne agencije i medije.
Od tada su prošla četiri meseca veoma bogata događajima. Sledeći faktori su me naterali da preispitam situaciju:
Nema gerilskog rata.
Ukrajinci ne vode gerilski rat. Umesto toga, kao što pokazuje lista naoružanja koje su tražili od Zapada, oni pokušavaju da vode konvencionalni rat: tenk protiv tenka, top protiv topa, avion protiv aviona. Sve ovo izgleda u nadi da će ne samo zaustaviti ruske snage, već ih i isterati iz zemlje. S obzirom da na jedan ukrajinski plotun dolazi deset ruskih, takva strategija može biti samo recept za poraz.
Rusija je promenila taktiku.
U početku potcenjujući svog protivnika, Rusi su započeli rat pokušajem da zauzmu centar ukrajinske moći u Kijevu borbom prsa u prsa. Kad to nije uspelo, trebalo im je vremena da donesu odluku; možda su čak smenili neke od svojih generala. Tada je, međutim, došlo do pregrupisavanja, i novog kursa sistematskog slabljenja ukrajinskih gradova i naselja - nešto uporedivo sa akcijama Staljina i njegovih generala u Finskoj 1939/40.
Problemi sa snabdevanjem.
Zapadna vojna oprema, posebno sistemi protivvazdušne odbrane, oklopno oružje i bespilotne letelice, sve to može biti izvanredno. Ali ograničene količine, godine i godine preterane štedljivosti, uverenje da je rat u Evropi postao nemoguć i potreba za obučavanjem ukrajinskih snaga dovode do toga da ovo oružje sporo i nedovoljno stiže tamo gde je najpotrebnije. Pritom važnu ulogu igra i to što se Rusi bore na svom pragu, a NATO linije komunikacije se protežu stotinama kilometara, sve od granica Ukrajine do Poljske, Slovačke i Rumunije na zapadu, do Donbasa na istoku. Skoro ceo teren između njih je ravan, pruža malo zaštite i retko je naseljen. Odnosno, pogodan je za upotrebu vazduhoplovstva - upravo za vrstu naoružanja u kojoj je superiornost Rusije posebno očigledna.
Ekonomska održivost Rusije.
Stroga cenzura u Rusiji otežava pouzdanu procenu efikasnosti zapadnih ekonomskih sankcija protiv ruskog stanovništva. Ako se nešto i dešava među stanovništvom, sve informacije se energično potiskuju. U međuvremenu, makroekonomske analize pokazuju da je Rusija mnogo otpornija nego što je Zapad očekivao. Zalihe zlata rastu, omogućavajući Putinu da svoju valutu vezuje za zlato - Rusija je prva zemlja koja je to učinila otkako je Švajcarska krenula suprotnim putem 1999. godine.
Čini se da se u svakodnevnom životu Rusa malo šta promenilo. Jedan od razloga: lokalne kompanije su naučile lekciju iz prethodnih kriza. Rublja, koja je nakon početka rata bila na ivici kolapsa, dostigla je sedmogodišnji maksimum u odnosu na dolar, i trend raste. Zahvaljujući smanjenom uvozu i ogromnom rastu cena energenata, u rusku kasu se sliva više novca nego ikada ranije. Većina ovog novca dolazi od prodaje energije, hrane i sirovina zemljama poput Kine i Indije. Zauzvrat, Kina je sad industrijska sila broj jedan; ako samo prebrodi svoje probleme sa Kovid-19, ona će biti u stanju da snabde Rusiju svim potrebnim industrijskim dobrima - a to zadugo.
Posledice rata na Zapadu.
Ekonomske posledice rata za Zapad su mnogo ozbiljnije nego što se očekivalo. Spasiti Ukrajinu iz kandži Rusije je mnogo teže nego misija u Avganistanu. Na obe strane Atlantika, inflacija je viša nego u bilo kom trenutku od 1980. Posebno u pogledu snabdevanja energentima, koje Rusija sve više uskraćuje Evropi, to preti ne samo rastućom neizvesnošću, već i realnim siromaštvom.
Ako se tako nastavi, kao što gotovo sigurno hoće, porašće nezadovoljstvo među stanovništvom koje će sve više zahtevati manje učešće svojih zemalja ili čak potpuni odustanak. Čak i ako bi to značilo napuštanje Ukrajine i prepuštanje Putina volji sudbine.
Konačno: od prosvetiteljstva, Evropa je nameravala da postane tvrđava slobode, vladavine prava i pravde. Sada ponovna javna konfiskacija imovine takozvanih oligarha mnoge tera na razmišljanje. Pre svega: niko ne zna šta je to „oligarh". Zatim: to što su neki „oligarsi" već dugi niz godina u manje-više bliskom kontaktu sa Putinom ne čini ih automatski zločincima. Na kraju: i pod pretpostavkom da su zločinci, nije jasno zašto su tako dugo tolerisani i sad ih progone, tek nakon početka rata. Da li možda Zapad tako podriva osnove da bude zaštitnik pravde?
Da pojasnim: sve ovo još nije formalizovano. Međutim, sudeći po sve brojnijim glasovima koji ukazuju da će ovaj rat biti dug, sada se radi o tome ko najdublje diše i najduže izdržava. A što se toga tiče, šanse Rusije nisu loše.
Zbog prilično naivnog uverenja da će ga od Rusije štititi zapadni saveznici, Kijev se sada našao pred izborom između rizičnog nastavka borbe ili otpočinjanja teških pregovora sa Moskvom, u kojima će Ukrajina morati da se odrekne teritorija, piše geopolitičar Zoran Meter za hrvatski sajt "Geopolitika njuz".
Slanje nemačkih vojnika u Litvaniju i formiranje vojne baze do 2027. godine stvaraju žarišta opasnosti u blizini granica Rusije, što zahteva posebne bezbednosne mere Moskve, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Berlin i Pariz bi trebalo da posreduju u rešavanju ukrajinskog sukoba putem pregovora, smatra Gerhard Šreder, koji je bio nemački kancelar između 1998. i 2005. godine. Politički veteran takođe smatra da bi njegovo dugogodišnje prijateljstvo sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom moglo da ga učini dobrim posrednikom u trenutnoj situaciji.
08.04.2024
08:40
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nemačka nije u stanju da Kijevu snabdeva oružjem sličnim tempom kao Sjedinjene Države jer su njeni resursi ograničeniji, objasnio je nemački kancelar Olaf Šolc, odgovarajući na navode da njegova zemlja „previše obećava i ne ispunjava" kada je reč o Ukrajini.
Rusija je prenela Izraelu da Iran ne želi eskalaciju, Ruska Federacija očekuje da to ne želi ni Izrael, izjavio je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov.
Ukrajina bi mogla da izgubi sukob sa Rusijom već ovog leta, što bi dovelo do kolapsa „američkog sveta“, napisao je kolumnista National Reviev Endrju Stetaford.
Ćuta je javno istakao da je, po njegovom uvek skromnom mišljenju, predsednik Srbije Aleksandar Vučić prihvatio zahtev opozicije za spojenim izborima 2.juna da bi ih, kako kaže Ćuta, pocepao!
Potpredsednik Srpske napredne stranke - Vladimir Orlić oglasio se putem socijalne platforme "X", putem koje je izneo jasan stav o mizernim pokušajima opstrukcije - nazovi opozicionih narodnih poslanika, poput Đorđa Stankovića.
Radna grupa za uspostavljanje Memorijalnog centra u znak sećanja na žrtve masovnog ubistva u Oglednoj osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" u Beogradu, koja je formirana Odlukom Vlade Republike Srbije, predložila je na četvrtoj sednici da sve škole u Srbiji organizuju Nedelju sećanja i zajedništva u periodu od 7. do 10. maja 2024. godine, saopštilo je Ministarstvo prosvete.
Potpredsednik Vlade Srbije i ministar finansija Siniša Mali potpuno je istopio srca svojih pratilaca na "Tik Toku", kada je podelio dirljivi video sa svojim ljubimcem.
Potpredsednik Vlade Srbije i ministar finansija Siniša Mali podelio je impresije putem socijalne plaftorme "Instagram" nakon sastanka sa potpredsednicom regiona Evrope i Centralne Azije u Svetskoj banci - Antonelom Basani u okviru radne posete Vašingtonu.
Ljubomir Đurić, potpredsednik Centra za nacionalnu politiku i inženjer Avram Izrael komentarisali su najnoviji napad Izraela na Iran tokom gostovanja u emisiji "Info jutro" na Informer TV.
Vladimir Gajić, predsednik Narodne stranke i novinar Dejan Vukelić gostovali su u "Info jutru" Informer TV i govorili o predstojećim izborima u Srbiji.
Darko Simić (37), nekadašnji zamenik predsednika Opštinskog odbora Demokratske stranke u Lazarevcu i simpatizer Miroslava Aleksića, krivično će odgovarati jer je 8. aprila pesnicom nokautirao tinejdžera koji je vozeći bicikl naleteo na njegovu suprugu.
Po nalogu dežurnog javnog tužioca Prvog osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu uhapšeni su kozmetičarka M.Ž. i lekar opšte prakse D.O. koji su zaposleni u Specijalističkoj lekarskoj ordinaciji "Beomedikus Beograd" zbog sumnje da su izvršili krivično delo teška dela protiv zdravlja ljudi.
Prvenstvo neće biti rešeno i ako Crvena zvezda pobedi, sutra, kaže trener crveno-belih Vladan Milojević. Fudbaleri sa "Marakane" dočekaće sutra od 18.00 časova (Arena 1 premijum) Partizan u prvom kolu plej-ofa Superlige Srbije.
Nemački teniser Aleksander Zverev bio je ljut na sudiju zbog prekida tokom meča sa Kristijanom Garinom u Minhenu, a na kraju je senzacionalno izgubio od 106. na ATP listi.
Federiko Valverde (25), jedan od junaka Real Madrida u dvomeču sa Mančester sitijem, slao je supruzi Mini Bonino poruke uoči meča sa engleskim gigantom, iz kojih se jasno vidi da je bio uveren u prolazak, a jasno je
Dugoočekivani blokbaster “Građanski rat: Svakom carstvu dođe kraj”, najskuplji akcioni film reditelja Aleksa Garlanda, koji se posle samo nekoliko dana prikazivanja u Americi našao na prvom mestu američke box office liste, premijerno je prikazan u Beogradu.
Tim princa Harija pobedio je na jednom polo turniru na Floridi, ali ukus pobede pokvarila mu je supruga Megan Markl i njen poljubac sa drugim muškarcem.
Iako su se Anđelina Džoli i Bred Pit razveli još 2019. godine, to nije bio kraj nesuglasica i sudskih sporova oko starateljstva nad decom i vlasništva nad vinarijom u Francuskoj.
Blizanci često ne uspevaju da predoče svoje probleme Ribama, što stvara ogromni rascep među njima, Lav mrzi stav Bika da se uvek drži pravila i da nikada ne rizikuje...
Želite da provedete opuštajući vikend, uživate u lekovitoj vodi i prirodi a da ne putujete predugo? Znate li da je Mako, biser banjskog turizma Mađarske, udaljen na samo oko 250 km od Beograda odnosno oko tri sata vožnje?
Manastir Prepodobnog Prohora Pčinjskog kod Bujanovca dobio je na poklon 1, 7 hektara zemlje. Ljiljana Antić Ranđelović iz Paraćina odlučila je da svoje nasledstvo daruje ovoj svetoj kući.
AKo imate svečanu haljinu, odelo, obuću, nakit, tašne koje ste nosili jednom ili dvaput i dugo stoje u vašim ormarima, donesite je u Kancelariju za mlade u Kragujevcu.
U dvorištu Tehničke škole "15.maj "pas lutalica napao je i ujeo srednjoškolku za butinu, ali joj je ukazana pomoć i posle primljene terapije puštena je kući.
U Reljanu kod Preševa, aprila 1999. u toku vazdušnog napada NATO bombardera stradala su sedmorica pripadnika 78. motorizovane brigade Vojske Jugoslavije...
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.