• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA

Autor: Di Velt/Informer

04.07.2022

20:36

NEMCI SU UKAPIRALI, PET RAZLOGA ZAŠTO RUSIJA POBEĐUJE! Die Welt: Da će Rusi propasti i izgubiti rat...To su mogli da samo SANJAJU SAD I BRISEL!

Tanjug/Pixabay/fotomontaža

Vesti

NEMCI SU UKAPIRALI, PET RAZLOGA ZAŠTO RUSIJA POBEĐUJE! Die Welt: Da će Rusi propasti i izgubiti rat...To su mogli da samo SANJAJU SAD I BRISEL!

Podeli vest

Kad je u februaru 2022. izbio rusko-ukrajinski rat, bio sam ubeđen, kao i skoro svi zapadni posmatrači, da će Rusi propasti u svojim ciljevima i izgubiti rat. Ako ostavimo po strani detalje, ovo očekivanje počivalo je na tri jaka stuba

Kao prvo, od 1945. godine mnoge vladine armije su podbacile u pobunama, nemirima, gerilskom ratu, teroru, asimetričnom ratu i sličnim oblicima vojne konfrontacije. Razmislite o Maleziji - da, o Maleziji, koja se tako često pogrešno reklamira kao britanska pobeda. Pomislite na Alžir, na Vijetnam, na Irak, na desetine sličnih sukoba u Aziji i Africi. Gotovo bez izuzetka, okupatori su izgubili a okupirani su pobedili.

Kao drugo, ogromna teritorija i brojno stanovništvo Ukrajine naveli su mene i druge da pretpostavimo da je Rusija zagrizla više nego što može da proguta. Posledica ovoga biće dugotrajan, krajnje krvav i krajnje destruktivan sukob, koji će se rešavati ne toliko na bojnom polju, koliko demoralisanjem i ruskih snaga i ruskog stanovništva, kao što je to bilo u periodu od 1981. do 1988. godine, kada je Sovjetski Savez izvršio invaziju na Avganistan i učestvovao u borbi protiv tamošnjeg ustanka, a kao rezultat došlo je ne samo do vojnog poraza na terenu, već i do raspada Sovjetskog Saveza. U prilog ovakvom scenariju išle su ekstremne teškoće sa kojima su se Rusi suočili pre nego što su konačno uspeli da pokore mnogo manju Čečeniju.

Kao treće, navika da se poželjno uzme kao realno - jeste ono što sam imao na umu, kao i većina zapadnih posmatrača. Uključujući šefove država, ministre, vojsku, obaveštajne agencije i medije.

Od tada su prošla četiri meseca veoma bogata događajima. Sledeći faktori su me naterali da preispitam situaciju:

Nema gerilskog rata.

Ukrajinci ne vode gerilski rat. Umesto toga, kao što pokazuje lista naoružanja koje su tražili od Zapada, oni pokušavaju da vode konvencionalni rat: tenk protiv tenka, top protiv topa, avion protiv aviona. Sve ovo izgleda u nadi da će ne samo zaustaviti ruske snage, već ih i isterati iz zemlje. S obzirom da na jedan ukrajinski plotun dolazi deset ruskih, takva strategija može biti samo recept za poraz.

Rusija je promenila taktiku.

U početku potcenjujući svog protivnika, Rusi su započeli rat pokušajem da zauzmu centar ukrajinske moći u Kijevu borbom prsa u prsa. Kad to nije uspelo, trebalo im je vremena da donesu odluku; možda su čak smenili neke od svojih generala. Tada je, međutim, došlo do pregrupisavanja, i novog kursa sistematskog slabljenja ukrajinskih gradova i naselja - nešto uporedivo sa akcijama Staljina i njegovih generala u Finskoj 1939/40.

Problemi sa snabdevanjem.

Zapadna vojna oprema, posebno sistemi protivvazdušne odbrane, oklopno oružje i bespilotne letelice, sve to može biti izvanredno. Ali ograničene količine, godine i godine preterane štedljivosti, uverenje da je rat u Evropi postao nemoguć i potreba za obučavanjem ukrajinskih snaga dovode do toga da ovo oružje sporo i nedovoljno stiže tamo gde je najpotrebnije.
Pritom važnu ulogu igra i to što se Rusi bore na svom pragu, a NATO linije komunikacije se protežu stotinama kilometara, sve od granica Ukrajine do Poljske, Slovačke i Rumunije na zapadu, do Donbasa na istoku. Skoro ceo teren između njih je ravan, pruža malo zaštite i retko je naseljen. Odnosno, pogodan je za upotrebu vazduhoplovstva - upravo za vrstu naoružanja u kojoj je superiornost Rusije posebno očigledna.

Ekonomska održivost Rusije.

Stroga cenzura u Rusiji otežava pouzdanu procenu efikasnosti zapadnih ekonomskih sankcija protiv ruskog stanovništva. Ako se nešto i dešava među stanovništvom, sve informacije se energično potiskuju. U međuvremenu, makroekonomske analize pokazuju da je Rusija mnogo otpornija nego što je Zapad očekivao. Zalihe zlata rastu, omogućavajući Putinu da svoju valutu vezuje za zlato - Rusija je prva zemlja koja je to učinila otkako je Švajcarska krenula suprotnim putem 1999. godine.

Foto: Ap/Fotoilustracija

Ekonomske sankcije Zapada nisu slomile Rusiju - Štaviše

Čini se da se u svakodnevnom životu Rusa malo šta promenilo. Jedan od razloga: lokalne kompanije su naučile lekciju iz prethodnih kriza. Rublja, koja je nakon početka rata bila na ivici kolapsa, dostigla je sedmogodišnji maksimum u odnosu na dolar, i trend raste. Zahvaljujući smanjenom uvozu i ogromnom rastu cena energenata, u rusku kasu se sliva više novca nego ikada ranije. Većina ovog novca dolazi od prodaje energije, hrane i sirovina zemljama poput Kine i Indije. Zauzvrat, Kina je sad industrijska sila broj jedan; ako samo prebrodi svoje probleme sa Kovid-19, ona će biti u stanju da snabde Rusiju svim potrebnim industrijskim dobrima - a to zadugo.

Posledice rata na Zapadu.

Ekonomske posledice rata za Zapad su mnogo ozbiljnije nego što se očekivalo. Spasiti Ukrajinu iz kandži Rusije je mnogo teže nego misija u Avganistanu. Na obe strane Atlantika, inflacija je viša nego u bilo kom trenutku od 1980. Posebno u pogledu snabdevanja energentima, koje Rusija sve više uskraćuje Evropi, to preti ne samo rastućom neizvesnošću, već i realnim siromaštvom.

Ako se tako nastavi, kao što gotovo sigurno hoće, porašće nezadovoljstvo među stanovništvom koje će sve više zahtevati manje učešće svojih zemalja ili čak potpuni odustanak. Čak i ako bi to značilo napuštanje Ukrajine i prepuštanje Putina volji sudbine.

Konačno: od prosvetiteljstva, Evropa je nameravala da postane tvrđava slobode, vladavine prava i pravde. Sada ponovna javna konfiskacija imovine takozvanih oligarha mnoge tera na razmišljanje. Pre svega: niko ne zna šta je to „oligarh". Zatim: to što su neki „oligarsi" već dugi niz godina u manje-više bliskom kontaktu sa Putinom ne čini ih automatski zločincima. Na kraju: i pod pretpostavkom da su zločinci, nije jasno zašto su tako dugo tolerisani i sad ih progone, tek nakon početka rata. Da li možda Zapad tako podriva osnove da bude zaštitnik pravde?

Da pojasnim: sve ovo još nije formalizovano. Međutim, sudeći po sve brojnijim glasovima koji ukazuju da će ovaj rat biti dug, sada se radi o tome ko najdublje diše i najduže izdržava. A što se toga tiče, šanse Rusije nisu loše.

Specijalnu operaciju Rusije u Ukrajini možeta pratiti na našem blogu uživo!!!

Bonus video!

 


Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Izbori 2024

Vesti

Nedelja sećanja na žrtve u Ribnikaru i Malom Orašju: Od 7. do 10. maja biće organizovane brojne aktivnosti
Društvo

Nedelja sećanja na žrtve u Ribnikaru i Malom Orašju: Od 7. do 10. maja biće organizovane brojne aktivnosti

Radna grupa za uspostavljanje Memorijalnog centra u znak sećanja na žrtve masovnog ubistva u Oglednoj osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" u Beogradu, koja je formirana Odlukom Vlade Republike Srbije, predložila je na četvrtoj sednici da sve škole u Srbiji organizuju Nedelju sećanja i zajedništva u periodu od 7. do 10. maja 2024. godine, saopštilo je Ministarstvo prosvete.

19.04.2024

16:43

TV

JOŠ TV VESTI

Hronika

Sport

Zabava

JOŠ Zabava VESTI

Magazin

Džet set

Srbija