NEMCI SU UKAPIRALI, PET RAZLOGA ZAŠTO RUSIJA POBEĐUJE! Die Welt: Da će Rusi propasti i izgubiti rat...To su mogli da samo SANJAJU SAD I BRISEL!
Podeli vest
Kad je u februaru 2022. izbio rusko-ukrajinski rat, bio sam ubeđen, kao i skoro svi zapadni posmatrači, da će Rusi propasti u svojim ciljevima i izgubiti rat. Ako ostavimo po strani detalje, ovo očekivanje počivalo je na tri jaka stuba
Kao prvo, od 1945. godine mnoge vladine armije su podbacile u pobunama, nemirima, gerilskom ratu, teroru, asimetričnom ratu i sličnim oblicima vojne konfrontacije. Razmislite o Maleziji - da, o Maleziji, koja se tako često pogrešno reklamira kao britanska pobeda. Pomislite na Alžir, na Vijetnam, na Irak, na desetine sličnih sukoba u Aziji i Africi. Gotovo bez izuzetka, okupatori su izgubili a okupirani su pobedili.
Nemačka nije u stanju da Kijevu snabdeva oružjem sličnim tempom kao Sjedinjene Države jer su njeni resursi ograničeniji, objasnio je nemački kancelar Olaf Šolc, odgovarajući na navode da njegova zemlja „previše obećava i ne ispunjava" kada je reč o Ukrajini.
04.07.2022
20:12
Kao drugo, ogromna teritorija i brojno stanovništvo Ukrajine naveli su mene i druge da pretpostavimo da je Rusija zagrizla više nego što može da proguta. Posledica ovoga biće dugotrajan, krajnje krvav i krajnje destruktivan sukob, koji će se rešavati ne toliko na bojnom polju, koliko demoralisanjem i ruskih snaga i ruskog stanovništva, kao što je to bilo u periodu od 1981. do 1988. godine, kada je Sovjetski Savez izvršio invaziju na Avganistan i učestvovao u borbi protiv tamošnjeg ustanka, a kao rezultat došlo je ne samo do vojnog poraza na terenu, već i do raspada Sovjetskog Saveza. U prilog ovakvom scenariju išle su ekstremne teškoće sa kojima su se Rusi suočili pre nego što su konačno uspeli da pokore mnogo manju Čečeniju.
Kao treće, navika da se poželjno uzme kao realno - jeste ono što sam imao na umu, kao i većina zapadnih posmatrača. Uključujući šefove država, ministre, vojsku, obaveštajne agencije i medije.
Od tada su prošla četiri meseca veoma bogata događajima. Sledeći faktori su me naterali da preispitam situaciju:
Nema gerilskog rata.
Ukrajinci ne vode gerilski rat. Umesto toga, kao što pokazuje lista naoružanja koje su tražili od Zapada, oni pokušavaju da vode konvencionalni rat: tenk protiv tenka, top protiv topa, avion protiv aviona. Sve ovo izgleda u nadi da će ne samo zaustaviti ruske snage, već ih i isterati iz zemlje. S obzirom da na jedan ukrajinski plotun dolazi deset ruskih, takva strategija može biti samo recept za poraz.
Rusija je promenila taktiku.
U početku potcenjujući svog protivnika, Rusi su započeli rat pokušajem da zauzmu centar ukrajinske moći u Kijevu borbom prsa u prsa. Kad to nije uspelo, trebalo im je vremena da donesu odluku; možda su čak smenili neke od svojih generala. Tada je, međutim, došlo do pregrupisavanja, i novog kursa sistematskog slabljenja ukrajinskih gradova i naselja - nešto uporedivo sa akcijama Staljina i njegovih generala u Finskoj 1939/40.
Problemi sa snabdevanjem.
Zapadna vojna oprema, posebno sistemi protivvazdušne odbrane, oklopno oružje i bespilotne letelice, sve to može biti izvanredno. Ali ograničene količine, godine i godine preterane štedljivosti, uverenje da je rat u Evropi postao nemoguć i potreba za obučavanjem ukrajinskih snaga dovode do toga da ovo oružje sporo i nedovoljno stiže tamo gde je najpotrebnije. Pritom važnu ulogu igra i to što se Rusi bore na svom pragu, a NATO linije komunikacije se protežu stotinama kilometara, sve od granica Ukrajine do Poljske, Slovačke i Rumunije na zapadu, do Donbasa na istoku. Skoro ceo teren između njih je ravan, pruža malo zaštite i retko je naseljen. Odnosno, pogodan je za upotrebu vazduhoplovstva - upravo za vrstu naoružanja u kojoj je superiornost Rusije posebno očigledna.
Ekonomska održivost Rusije.
Stroga cenzura u Rusiji otežava pouzdanu procenu efikasnosti zapadnih ekonomskih sankcija protiv ruskog stanovništva. Ako se nešto i dešava među stanovništvom, sve informacije se energično potiskuju. U međuvremenu, makroekonomske analize pokazuju da je Rusija mnogo otpornija nego što je Zapad očekivao. Zalihe zlata rastu, omogućavajući Putinu da svoju valutu vezuje za zlato - Rusija je prva zemlja koja je to učinila otkako je Švajcarska krenula suprotnim putem 1999. godine.
Foto: Ap/Fotoilustracija
Ekonomske sankcije Zapada nisu slomile Rusiju - Štaviše
Čini se da se u svakodnevnom životu Rusa malo šta promenilo. Jedan od razloga: lokalne kompanije su naučile lekciju iz prethodnih kriza. Rublja, koja je nakon početka rata bila na ivici kolapsa, dostigla je sedmogodišnji maksimum u odnosu na dolar, i trend raste. Zahvaljujući smanjenom uvozu i ogromnom rastu cena energenata, u rusku kasu se sliva više novca nego ikada ranije. Većina ovog novca dolazi od prodaje energije, hrane i sirovina zemljama poput Kine i Indije. Zauzvrat, Kina je sad industrijska sila broj jedan; ako samo prebrodi svoje probleme sa Kovid-19, ona će biti u stanju da snabde Rusiju svim potrebnim industrijskim dobrima - a to zadugo.
Posledice rata na Zapadu.
Ekonomske posledice rata za Zapad su mnogo ozbiljnije nego što se očekivalo. Spasiti Ukrajinu iz kandži Rusije je mnogo teže nego misija u Avganistanu. Na obe strane Atlantika, inflacija je viša nego u bilo kom trenutku od 1980. Posebno u pogledu snabdevanja energentima, koje Rusija sve više uskraćuje Evropi, to preti ne samo rastućom neizvesnošću, već i realnim siromaštvom.
Ako se tako nastavi, kao što gotovo sigurno hoće, porašće nezadovoljstvo među stanovništvom koje će sve više zahtevati manje učešće svojih zemalja ili čak potpuni odustanak. Čak i ako bi to značilo napuštanje Ukrajine i prepuštanje Putina volji sudbine.
Konačno: od prosvetiteljstva, Evropa je nameravala da postane tvrđava slobode, vladavine prava i pravde. Sada ponovna javna konfiskacija imovine takozvanih oligarha mnoge tera na razmišljanje. Pre svega: niko ne zna šta je to „oligarh". Zatim: to što su neki „oligarsi" već dugi niz godina u manje-više bliskom kontaktu sa Putinom ne čini ih automatski zločincima. Na kraju: i pod pretpostavkom da su zločinci, nije jasno zašto su tako dugo tolerisani i sad ih progone, tek nakon početka rata. Da li možda Zapad tako podriva osnove da bude zaštitnik pravde?
Da pojasnim: sve ovo još nije formalizovano. Međutim, sudeći po sve brojnijim glasovima koji ukazuju da će ovaj rat biti dug, sada se radi o tome ko najdublje diše i najduže izdržava. A što se toga tiče, šanse Rusije nisu loše.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Dijalog i pregovori predstavljaju ključ za rešavanje ukrajinske krize, izjavio je predsednik Kine Si Đinping tokom susreta sa nemačkim kancelarom Fridrihom Mercom u Pekingu, naglašavajući potrebu za političkim rešenjem sukoba.
Savet Ruske Federacije uputiće zahtev nemačkom Bundestagu da pokrene parlamentarnu istragu o navodnim planovima za transfer nuklearnog naoružanja ili nuklearne tehnologije Ukrajini, izjavio je zamenik predsednika Saveta Ruske Federacije Konstantin Kosačov na konferenciji za novinare.
Nemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful izjavio je da je Berlin načelno otvoren za razgovore sa Moskvom o održivom miru u Ukrajini, ali je jasno poručio da Nemačka neće praviti dodatne ustupke Rusiji u procesu eventualnog mirovnog sporazuma.
Nemačka nije u stanju da Kijevu snabdeva oružjem sličnim tempom kao Sjedinjene Države jer su njeni resursi ograničeniji, objasnio je nemački kancelar Olaf Šolc, odgovarajući na navode da njegova zemlja „previše obećava i ne ispunjava" kada je reč o Ukrajini.
Šef separatističkih blokadera Dinko Gruhonjić, antisrbin sa dna kace, naredio je svojim poslušnicima da "vojvođansko pitanje" ubace u program blokadera.
Zamislite, srpska služba zvala - srpske tužioce… i to je problem?! Američka, britanska, nemačka, francuska služba zovu ih svakodnevno već 26 godina… to je ok?! Vrhovna tužiteljka registrovani agent MI6, i to je okej?
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević naručio je pesmu "Luda po tebe" za Elicu Erski, simpatičnu Bugarku i nekadašnju osvajačicu olimpijske bronzane medalje.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam u čemu uživa glumac Mima Karadžić, šta "merka" muzičar Dženan Lončarević, kako izgleda "modni pohod" glumice Vesne Trivalić, na koji način se biznismen Toplica Spasojević odmara od posla, za čime traga fotograf i režiser Dejan Milićević, kuda žuri perjanica Đilasove stranke Branko Miljuš, zašto je poličar u pokušaju Srđan Milivojević teški licemer...
Od 3. marta u 22 časa na Informer TV stiže nova emisija "Dobro veče, Srbadijo", autorski projekat koji podseća na to ko smo, odakle smo i šta ne smemo da zaboravimo.
Prošle sedmice u Informerovoj popularnoj emisiji "Na merama" otkrili smo vam sa kim sedi okoreli blokader Jovo Bakić, šta kupuje voditeljka Marija Veljković, kakve su reakcije prolaznika na fudbalera Marka Arnautovića, kako glumica blokaderka Svetlana Bojković glumata u privatnom životu, na koji način se opušta advokat Toma Fila...
Profesor doktor Vladan Petrov, predsednik Ustavnog suda gostujući u Prvim info komentarisao je situaciju u državi i način na koji mediji plasiraju informacije.
Ministarstvo spoljnih poslova Srbije saopštilo je da je u toku proces evakuacije srpskih državljana iz Izraela koji će, kako se navodi, biti transportovani u Egipat, a potom avionom prevezeni za Beograd.
Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević izjavila je danas na Kopaonik biznis formu da bi putnički saobraćaj od Beograda do Budimpešte trebalo da počne 27. marta, a cena karte biće 25 evra.
Kompanija Eekspo 2027 d.o.o. Beograd će od maja pokrenuti poslovnu digitalnu aplikaciju namenjenu privrednicima iz Srbije kako bi se povezali sa stranim kompanijama, ostvarile saradnju i kako bi se na taj način otvorila globalna vrata srpskoj privredi.
Srđan Jezdimir (45), jedan od najpoznatijih narko-bosova, poznat i kao Srpski Eskobar, koji je osuđen u Južnoj Americi, a sudi mu se i u Srbiji, a čija grupa je danas "pala" u Beogradu, sumnjiči se da je u periodu između 2019. i 2021. godine prošvercovao iz Ekvadora u Evropu 10 tona kokaina.
Policija u Nikšiću uhapsila je A.B. (25) zbog sumnje da je nakon verbalnog i fizičkog sukoba nožem naneo teške povrede dvojici muškaraca. Incident se dogodio 24. februara oko 22.40 časova, a osumnjičeni će biti priveden Višem državnom tužilaštvu u Podgorici.
Igrani film "Žetva", inspirisan istinitim događajima opisanim u romanu "Srpsko srce Johanovo" Veselina Dželetovića, u koprodukciji Bandur film-a i TS Media, imaće svoju svečanu premijeru 17. marta u MTS dvorani u Beogradu, nakon čega će krenuti u domaću i međunarodnu bioskopsku distribuciju.
Zahvaljujući posvećenom učešću u programu rehabilitacije za zavisnike od narkotika, ozloglašeni reper Šon Didi Kombs, poznatiji kao Paf Dedi, izaći će na slobodu mesec i po dana ranije nego što je prvobitno planirano.
Srpsko narodno pozorište (SNP) u Novom Sadu saopštilo je danas da su u toku radovi na popravci drenažnog sistema u levom delu nadstrešnice ispred glavnog ulaza u to pozorište i istaklo da nije bilo nikakvog urušavanja niti pada delova nadstrešnice iznad ulaza u to pozorište.
Nakon što je stavio tačku na petogodišnju ljubav sa koleginicom Oliverom Bacić, glumac Miodrag Dragičević spakovao je kofere i sa njihovom ćerkicom Vasilijom otputovao u sunčanu Kaliforniju.
Manekenka Grejsi Bon iz Paname pojavila se na dodeli nagrada "Premio Lo Nuestro" u Majamiju u uskoj zlatnoj haljini, što je na društvenim mrežama izazvalo brojne negativne komentare zbog njenih oblina.
Brižit Makron zabrinula je Francuze kada se nije pojavila na modnoj reviji svoje ćerke u Parizu. Kako je objasnila, imala je operaciju mrežnjače zbog čega ne može da se kreće.
U dokumentarnom filmu "Sale", koji je inspirisan likom i delom estradnog maga Saše Popovića, pevačica Marija Šerifović je priznala da je sigurna da bi Popović, da je živ, bio ljut na nju.
Pevačica Teodora Džehverović oglasila se na Instagramu snažnim i emotivnim porukama povodom dramatične bezbednosne situacije koja potresa Bliski istok, a čije posledice osećaju i stanovnici Dubaija.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar