UKRAJINCI ČEKAJU SVOJU ŠANSU, AKO SE OVO DOGODI... Kijev rešen da zada strašan udarac Rusima i SRUŠI KRIMSKI MOST! Moskva uposlila masivne PVO sisteme da ga danonoćno štite!
Aleksej Danilov, sekretar Saveta za nacionalnu odbranu i bezbednost Ukrajine, rekao je da su "ruski okupatori" počeli veoma pažljivo da čuvaju Krimski most, ali da oni neće propustiti šansu da ga sruše čim se ukaže prilika
- Sada su napeti zbog Krimskog mosta. On se veoma pažljivo čuva. Tu se obuka odvija skoro svakodnevno. Broj sistema PVO koji su angažovani da zaštite ovu strukturu je sulud. To nam govori da oružje koje naše trupe već imaju shvataju prilično ozbiljno. Verovali su da nemamo vojsku, da nemamo volje i da se nećemo truditi da odbranimo svoju zemlju. To je bila percepcija sa kojom su došli ovamo 24. februara - izjavio je Danilov gostujući na Radio NV.
Danilov je istakao da su Rusi pojačali protivraketnu i protivvazdušnu odbranu i bezbednost oko Krimskog mosta kako bi odbili mogući napad Oružanih snaga Ukrajine.
Američki HIMARS-i prave ogroman logistički problem Rusima?
Amerika je dopremila Ukrajini obećanih osam savremenih artiljerijskih raketnih sistema HIMARS koji omogućavaju ukrajinskoj vojsci napad na ruske pozicije duboko iza ruske linije.
Bi-Bi-Si na ruskom jeziku su prenele da su ukrajinske trupe, koristeći HIMARS i još četiri raketna bacača koje su dobili iz Velike Britanije, u junu uništile 14 skladišta municije i zaliha.
Ovi napredni raketni sistemi se odlikuju po ogromnom dometu i neverovatnom preciznošću, što ukrajinske snage sada mogu i da demonstriraju. Domet HIMARS-a je 300 kilometara, ali je Vašington nakon upozorenja Rusije dostavio Ukrajini raketne sisteme sa ograničenim dometom, tj. do 80 kilometara.
Foto: wikipedia.org
HIMARS
Postoje glasine da je Vašington izigrao Moskvu, i da HIMARS-i koji su već u rukama Ukrajinaca imaju maksimalni domet od 300 kilometara, ali ne i dozvolu odnosno projektile za tu udaljenost.
Aleksandra Ustinova, članica ukrajinskog parlamenta, istakla je da se ruske trupe prostiru u dubini od 200 kilometara na njihovoj teritoriji i zahtevala od Zapada da počnu da ih snadbevaju raketama većeg dometa.
- Da bi smo ih gađali, potrebne su nam rakete dugog dometa koje ćemo koristiti na našoj teritoriji, ovako se sukob sveo na "ping pong" artiljerijsku igru - tvrdi Ustinova.
Ukoliko Ukrajina zaista dođe u posed raketa kojim bi mogli da gađaju Krimski most, oni tu šansu neće propustiti.
Amerika će ipak Ukrajini dostaviti rakete velikog dometa?
Ministar odbrane Ukrajine Aleksej Reznikov je u intervjuu britanskom listu „Fajnenšnal tajms“ izneo tvrdnje da će njegova zemlja dobiti od SAD veći broj višecevnih bacača raketa „Himars“, između ostalog i rakete koje imaju radijus 300 kilometara.
- Reznikov je rekao da je uveren da će Ukrajini biti isporučeno više sistema sa velikim dometom, između ostalog i američke višecevne bacače raketa ‘Himars’. SAD nisu želele da šalju ‘Himars’koji ima domet 80 kilometara i municiju koja ima GPS navođenje, strahujući da bi takav potez mogao da dovede do eskalacije rata. Reznikov je izjavio da je uveren da će partneri poslati više, uključujući i verziju sa dometom od 300 kilometara - navodi se u tekstu britanskog lista.
Ranije je američki predsednik Džozef Bajden saopštio je da će Ukrajini biti upućen novi paket vojne pomoći koji će obuhvatiti i višecevne bacače raketa „Himars“. Kako je navedeno, Kijevu će biti isporučena četiri ova sistema. U Vašingtonu su istakli da su ih ukrajinske vlasti uverile da neće koristiti to oružje za napade na objekte na teritoriji Rusije.
Zašto je Krimski most važan?
Među mnogim strateškim i simboličnim lokacijama u sukobu između Rusije i Ukrajine postoji jedna posebno osetljiva koju Rusi naporno pokušavaju da zaštite od potencijalnog kontranapada. To je Kerčki most, poznat i kao "Krimski most" preko Kerčkog moreuza koji spaja grad Kerč i Krimsko poluostrvo sa kontinentalnim delom zemlje. Deo mosta prolazi preko ostrva Tuzle i Tuzlanske kose. To je železnička veza koju su nacisti uništili 1944-45, a Putin je trijumfalno obnovio 2018. kao automobilski prelaz, a sledeće godine ponovo udvostručen sa železničkom deonicom.
Vode oko mosta su pod prismotrom Rusa od početka vojne operacije u Ukrajini, a poslednjih dana uzbuna je dostigla najviše nivoe. Mnogi ratni brodovi i sistemi radio-kontrole su stacionirani oko mosta da bi se branili od bilo koje pretnje.
Foto: Reuters
Krimski most
Tehničke karakteristike strukture su se pojavile u štampi od 2017. godine, tokom izgradnje, a sada Kijev objavljuje sve detalje kako bi motivisao ukrajinske snage stavljajući im do znanja da je rušenje Krimskog mosta i dalje jedan od ciljeva.
Ovaj most služi i kao glavna linija snadbevanja, a samo jedan pogled na mapu je dovoljan da se primeti da upravo odatle Ruske snage najviše i napreduju.
Aleksej Danilov nedavno je priznao da trenutno Ukrajina nije u poziciji da izvede napad na Krimski most.
- Čim se ukaže i najmanja šansa da srušimo most, nećemo dozvoliti da nam promakne - tvrdi Danilov.
Ukrajinska taktika napada na ruska vojna skladišta i depoe sa municijom nastavljena je i u subotu uveče, ali i raketiranje kompletnih naselja u Donbasu koja su se našla na udaru raketa dugog dometa
Ukrajinska vojska upotrebila je devet krstarećih raketa evropske proizvodnje tokom razornog napada na Krimski most, a sedam projektila pogodilo je cilj, potvrdila je holandska odbrambena kompanija Destinus.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski otvoreno je zapretio ruskom predsedniku Vladimiru Putinu potpunim uništenjem Krimskog mosta, poručivši da ova strateška saobraćajnica neće opstati i da će Kijev nastaviti napade na nju.
Rusiji bi mogle da budu potrebne najmanje dve godine da obnovi drumski deo Krimskog mosta, koji je teško oštećen tokom ukrajinskih napada, a taj rok važi samo pod uslovom da noseći stubovi nisu ozbiljno oštećeni i da ne bude novih udara.
Ruski vojni blogeri upozoravaju da Moskva više nema dovoljno sredstava da zaštiti Krimski most od ukrajinskih napada i da bi novo razaranje njegove konstrukcije moglo biti samo pitanje vremena.
Rusija bi mogla da odgovori na ukrajinske napade na Krimski most udarima bez presedana po strateški važnim mostovima na teritoriji Ukrajine, upozorio je ruski vojni stručnjak Andrej Maročko.
Ukrajinska vojska namerno je tempirala razoran napad na Krimski most neposredno pred sastanak predsednika Rusije Vladimira Putina, američkog predsednika Donalda Trampa i kineskog lidera Si Đinpinga, kako bi ruskog predsednika dovela u neprijatan položaj i pokazala njegovu slabost pred dvojicom najmoćnijih svetskih lidera.
Ukrajina je za napad na Krimski most angažovala čak 11 različitih vrsta raketa, bespilotnih letelica i drugih vojnih sistema, otkrio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski preuzeo je odgovornost za napad na Krimski most i objavio snimke udara, otkrivši da je rušenje delova ove strateške saobraćajnice rezultat velike vojne operacije koja je trajala nekoliko nedelja.
Predsednik Rusije Vladimir Putin obavešten je o posledicama dva uzastopna ukrajinska napada na Krimski most, čija je konstrukcija oštećena, dok je Moskva najavila hitnu izradu plana obnove ove strateški važne saobraćajnice.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajinska taktika napada na ruska vojna skladišta i depoe sa municijom nastavljena je i u subotu uveče, ali i raketiranje kompletnih naselja u Donbasu koja su se našla na udaru raketa dugog dometa
Ocena lidera opozicije Aleksandra Vučića da Studentska lista, koja je osvojila većinu u Skupštini Srbije, svesno odugovlači da formira novu vladu pokazala se tačnom ako se u vidu ima istorijsko iskustvo i paralela sa 5. oktobrom 2000.
Poverenica Gradskog odbora Srpske napredne stranke i poslanica u Skupštini Srbije Ana Brnabić, posetila je Opštinske odbore SNS Čukarica i Palilula, gde je sa članovima razgovarala o dosadašnjem radu, izazovima i planovima za naredni period.
Ni pet dana od proglašenja vanredne situacije, a deset od hapšenja gradonačelnice i direktora javnog komunalnog preduzeća zbog odlaganja smeća na nelegalnoj deponiji, u Smederevu se ne nazire rešenje problema.
Branislava J. Kostić, profesor jugoslovenske i opšte književnosti u penziji, po sopstvenom priznanju simpatizer studentskog pokreta, žestoko je razočarana nastupom poslanika Studentske liste na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine.
Nemanja Makuljević i Ivan Markioli bili su gosti u emisiji "Srbija zove Dominikanu", gde su sumirali utiske nakon ispadanja iz popularnog sportskog takmičenja "Exatlon".
Čak 80 vlasnika "Tesle" u Južnoj Koreji prijavljeno je tužilaštvu krajem oktobra zbog sumnje da su nelegalno aktivirali "Full Self-Driving sistem", uz pretnju kaznom do dve godine zatvora.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušan je muškarac L. P. (41), osumnjičen da je 21. novembra 2026. silovao ženu na naročito svirep način, uz upotrebu sile, pri čemu je žrtva zadobila teške telesne povrede.
Na parkingu tržnog centra Galerija u Beogradu, dogodio se napad u kojem je, prema prvim informacijama, muškarac nožem povredio svoju bivšu emotivnu partnerku, ubovši je u gornji deo tela.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Torbe od veštačkog krzna postale su jedan od najzapaženijih trendova zime 2026, a zahvaljujući pufnastoj teksturi i neobičnom izgledu, čak i najjednostavniju kombinaciju pretvaraju u upečatljiv autfit.
Riba se više neće lepiti za pleh niti raspadati ako ga obložite papirom za pečenje i premažete uljem ili ribu pripremite u zatvorenom paketiću od papira, koji čuva njenu sočnost i mekoću.
"Muški grip" je godinama predmet šala, ali novo naučno istraživanje pokazuje da muškarci zaista mogu teže da podnose pojedine virusne infekcije, a razlog bi mogao bude način na koji njihov imunski sistem reaguje.
Pevačica Seka Aleksić otkrila je kako je uspela da smrša čak 20 kilograma, ali je njeno objašnjenje o korišćenju leka Vegovi (Wegovy) izazvalo burne reakcije na društvenim mrežama.
Pevačica Vesna Đogani prokomentarisala je otkazivanje sve većeg broja koncerata na gradskim trgovima zbog previsokih honorara izvođača, a posebno se osvrnula na slučaj Dina Merlina, čiji je nastup za doček Nove godine u Splitu otkazan zbog cene koja je dostizala čak 160.000 evra.
Diva Jelena Karleuša našla se u veoma neprijatnoj situaciji, nakon što su počeli da joj stižu pozivi od ljudi sa kojima uopšte nije pokušavala da stupi u kontakt.
Pevačica Mia Borisavljević je progovorila o aktuelnostima na estradi, te se osvrnula na sve ređe klupske nastupe, ali je dala svoj sud i o kolegama koji na koncertima izvode tuđe pesme.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.