NAREDNE NEDELJE KLJUČNE ZA UKRAJINU, POSLE TOGA NEĆE BITI NADE... Brutalna analiza Adama Smita, šefa Komiteta za oružane snage Predstavničkog doma SAD!
Ukrajini bi moglo ostati još samo nekoliko nedelja ako se nada da povrati teritorije pod kontrolom Rusije, rekao je za "Politiko" predsedavajući Komiteta za oružane snage Predstavničkog doma SAD Adam Smit.
Ukrajinskim snagama će biti potrebno oružje većeg dometa poput taktičkih projektila i udarnih dronova da bi promenile tok bitke, rekao je on posle posete Kijevu.
Zima koja se približava pretvorila bi tekući sukob između Moskve i Kijeva u rat iscrpljivanja koji bi samo koristio Rusiji, navodi se članku, dodajući da je Kijev zatražio od delegacije američkog Kongresa da ubedi Vašington da hitno pošalje pomoć.
- Pomozite im sada što je više moguće. Sledećih tri do šest nedelja su ključne - rekao je Smit. Prema rečima kongresmena, ukrajinska vlada je voljna da postigne mirovni sporazum sa Moskvom, ali i dalje želi da joj se vrate teritorije, posebno one na jugu.
Ruske trupe preuzele su kontrolu nad južnim ukrajinskim regionom Hersonom i većinom susedne Zaporoške oblasti ubrzo nakon početka vojne operacije u februaru. Lokalni zvaničnici u dva regiona od tada razmatraju održavanje referenduma o pridruživanju Rusiji.
Kijev je više puta saopštio da je njegov cilj da povrati sve svoje teritorije. Ranije u julu, ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitrij Kuleba rekao je da je cilj u sukobu „obnavljanje našeg teritorijalnog integriteta i punog suvereniteta na istoku i jugu Ukrajine".
Ovo nije prvi put da je Kijev nagovestio da želi da vidi kraj sukoba pre nego što dođe do niskih temperatura. Krajem juna, predsednik Vladimir Zelenski je na samitu G7 rekao da želi da se sukob okonča do početka zime.
Smit veruje da bi ukrajinskim snagama bilo potrebno teže naoružanje za postizanje ovog cilja.
- Himars sistemi sa svojim dometom... od 30 do 50 kilometara su zaista od pomoći. Videli smo uticaj već u poslednjih mesec dana. Ali da su imali veći domet, Rusima bi bilo teže da sakriju svoju tehniku - rekao je Smit za RSE u subotu dok je još bio u Kijevu.
Vašington je do sada Kijevu isporučio 12 višecevnih raketnih sistema "Himars". Prošle nedelje, Pentagon je najavio da će Ukrajina dobiti još četiri ova sistema, čime bi njihov ukupan broj na bojnom polju bio 16.
Smit, međutim, očigledno veruje da to nije dovoljno, jer je rekao da je njegov cilj bio da u Ukrajinu pošalje čak 30 takvih sistema što je pre moguće. Kijev je ranije zatražio najmanje 50 ovih sistema. Drugo oružje na kongresmenovoj listi mogućih nabavki su dronovi i sistemi za elektronsko ratovanje.
Međutim, Smit je priznao da obezbeđivanje Ukrajine američkim borbenim avionima u ovom trenutku nije izvodljivo. Vašington je do sada Ukrajini pružio pomoć od 8,2 milijarde dolara od početka ruske vojne operacije, ali se do sada uzdržavao od snabdevanja Kijeva nekog od oružja većeg dometa kao što je taktički raketni sistem "ATACMS sa dometom od oko 300 kilometara.
Administracija američkog predsednika Džoa Bajdena zabrinuta je zbog moguće eskalacije sukoba ako se ukrajinske snage dočepaju oružja sposobnog da gađa rusku teritoriju. Smit, međutim, veruje da bi Vašington mogao da promeni mišljenje.
- Administracija u ovom trenutku nije spremna da to uradi, ali postoje dobri argumenti. To bi se u nekom trenutku moglo promeniti - rekao je on. Drugi kongresmen, Majk Valc, otišao je još dalje nakon što je predložio slanje američkih vojnih savetnika da pomognu Kijevu oko planiranja i logistike.
Vojni ekspert Ministarstva odbrane Austrije Markus Rajzner poručuje da se Vojna pomoć sa Zapada ne može se blagovremeno dostaviti na liniju fronta, kao i da Kijev ima sve manje vremena zbog napredovanja snaga Rusije, DNR i LNR. Istovremeno, Ukrajinska komanda nastoji da spreči da kritike na račun zapadne vojne opreme budu puštene u javnost
Moskva i Moskovska oblast u Rusiji našle su se tokom noći pod jednim od najmasovnijih napada ukrajinskih bespilotnih letelica u poslednje vreme. Među pogođenim objektima našla se naftna baza "Volodarskaja", najveća u Moskovskoj oblasti.
Predsednik Francuske Emanuel Makron otvoreno je priznao da je jedan od ključnih temelja evropske industrijske konkurentnosti bio veoma jeftin gas iz Rusije, dok je drugi veliki oslonac - ogromno kinesko tržište za evropski izvoz - takođe nestao.
Ruski strateški sistem „Posejdon“ predstavlja potpuno drugačiju vrstu nuklearnog oružja: umesto da bojevu glavu do cilja prenosi kroz atmosferu poput interkontinentalne rakete, ovaj aparat putuje hiljadama kilometara ispod površine okeana, pogonjen sopstvenim nuklearnim reaktorom.
Zapadne države koje u Ujedinjenim nacijama govore o humanitarnoj katastrofi u Aljoškom zapravo ne znaju ni gde se taj grad nalazi niti šta se tamo događa, izjavio je ruski diplomata Rodion Mirošnik.
Estonija, članica NATO, trajno premešta svoje ključne borbene jedinice sa zapada zemlje na položaje bliže ruskoj granici i prelazi na novu strategiju "aktivne odbrane", prema kojoj bi vojska u slučaju sukoba trebalo da uđe u borbu odmah na istočnoj granici.
Rusija je razvila novu mlaznu verziju udarnog drona „Garpija“, a prvi javno dostupni snimci pokazuju da je uz letelicu razvijena i mobilna lansirna platforma koja omogućava dejstvo bez oslanjanja na stalne aerodrome ili specijalizovane baze.
Kijev je jutros upao u ozbiljan saobraćajni kolaps posle višednevnih ruskih udara na mostove preko Dnjepra, a najteže je preći sa leve na desnu obalu grada.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski zapretio je Rusiji odgovorom ukoliko nastavi napade na mostove preko Dnjepra u Kijevu, poručivši da će posledice eskalacije osetiti i stanovništvo na ruskoj strani.
Ruska policija privela je oko 60 ljudi na odobrenom skupu Komunističke partije Ruske Federacije u Moskvi, nakon što su okupljeni počeli da uzvikuju parole „Dole car!“, „Za poštene izbore“ i „Sloboda političkim zatvorenicima“.
Američki predsednik Donald Tramp do 18. oktobra treba da odluči o primeni novih drastičnih ekonomskih mera prema Rusiji i najvećim kupcima ruskih energenata, dok američki ministar energetike Kris Rajt potvrđuje da Bela kuća trenutno procenjuje posledice takvog poteza.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Vojni ekspert Ministarstva odbrane Austrije Markus Rajzner poručuje da se Vojna pomoć sa Zapada ne može se blagovremeno dostaviti na liniju fronta, kao i da Kijev ima sve manje vremena zbog napredovanja snaga Rusije, DNR i LNR. Istovremeno, Ukrajinska komanda nastoji da spreči da kritike na račun zapadne vojne opreme budu puštene u javnost
Ruska vojska uništila je uporište kolumbijskih plaćenika u Harkovskoj oblasti gde se, paralelno sa ekonomskim pritiskom Rusije, napadima na crnomorske gradove i Kijev, zahuktava ofanziva Moskve u nameri da se izoluju ključne tačke zemlje.
Raša Nedeljkov iz organizacije CRTA priznao je da ta organizacija nema nikakve dokaze o navodnom izbornom inžinjeringu za glasanje u inostranstvu, što danima unazad blokaderi ponavljaju kao papagaji.
Predsednik SNS Miloš Vučević istakao je da najave o otkazivanju Ekspo 2027 od strane opozicije odražavaju odsustvo vizije i politiku blokiranja razvoja zemlje.
Ustaški političar i ideolog blokadera Nikola Bartulica oštro je napao film „Djeca Kozare - Zlatni rez" Lordana Zafranovića, koji se bavi stradanjem srpskog naroda i dece tokom Drugog svetskog rata, nazivajući ga velikosrpskom propagandom.
U večerašnjoj epizodi rijalitija Exatlon Srbija Crveni tim odneo je pobedu rezultatom 8:6, dok je takmičenje zasenio fizički sukob Mensura Ajdarpašića i Veljka Milićevića.
U 18. epizodi Exatlona Srbija došlo je do fizičkog kontakta među takmičarima, kada je Mensur Ajdarpašić udario protivnika iz Crvenog tima Veljka Milićevića.
U Srbiji će biti pretežno sunčano i toplo uz slab do umeren razvoj dnevne oblačnosti, dok se uveče na severu Vojvodine, a u toku noći i u zapadnim, jugozapadnim i centralnim krajevima očekuje naoblačenje, mestimično sa kišom, ponegde i sa pljuskovima.
Opštinsko krivično tužilaštvo u Zagrebu podiglo je optužnicu protiv R. H. (20) i V. J. P. (24) zbog sumnje da su početkom 2024. godine serijski pljačkali vežbače po popularnim teretanama u Zagrebu.
Budvanska policija juče je ponovo, treći put u proteklih mesec dana, uhapsila Budvanina I. Z. (32) zbog saobraćajnih prekršaja, zbog kojih mu je ukupno izrečeno 15 dana zatvora i 3.200 evra novčanih kazni.
Nakon odbeglih vođa "kavačkog klana" Radoja Zvicera i Milana Vujotića za koje je Specijalno državno tužilaštvo Crne Gore tražilo trajno oduzimanje imovine sad su još trojica visokopozicioniranih članova tog klana Slobodan Kašćelan, Igor Božović i Dragan Knežević došla na red da im se konfiskuje imovina, za koju se veruje da su je stekli bavljenjem kriminalom.
U stravičnoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u mestu Crkvina, na putu Šamac - Modriča, teško je povređen Vedran Čakarević, novoizabrani poslanik Pokreta "Sigurna Srpska".
Turski glumac Fejaz Duman, poznat domaćoj publici po ulozi u seriji "Žena" i reditelj Tunč Davut bili su gosti manifestacije Dani turskog filma u Jugoslovenskoj kinoteci sa ostvarenjem "Posečeno drvo”, kandidatom za Oskara za najbolji međunarodni film.
Holivudska glumica Konstans Zimer, zvezda popularnih serija "Svita", "Nerealno" i projekta "Ljubavna priča", šokirala je javnost i fanove širom sveta priznanjem da se u potpunoj tajnosti, poslednjih sedam meseci, borila sa rakom dojke.
Orasnice su onaj stari, provereni slatkiš koji nas uz samo nekoliko jednostavnih sastojaka i bogat ukus oraha u jednom zalogaju vraća u bezbrižno detinjstvo i mirise bakine kuhinje.
Jaja su jedan od najčešćih izbora za doručak, ali dugo ih je pratio loš glas zbog holesterola koji se nalazi u žumancetu. Interventni kardiolog dr Kreg Basman je otkrio dva načina na koja ih treba spremati za zdravo srce.
Pojedine rase pasa deluju kao da su stigle sa druge planete. Od živih "dredova" i prirodnih tepiha do pasa koji više liče na likove iz crtaća, portal Outside izdvojio je najneobičnije ljubimce čija će vam pojava u sekundi izmamiti osmeh na lice.
Frontmen "Magla benda" Vladan Savić ponovo je u centru pažnje zbog svog privatnog života - kako je danas objavljeno, pevač se razveo i od druge supruge Marije, a evo ko je njegova prva vanbračna supruga!
Pevačica Zlata Petrović odrasla je u selu Grabovac kod Obrenovca, a iako već dugo ne živi tamo komšije je i dalje dobro pamte i ističu da svoj rodni kraj nije zaboravila.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.