GDE JE OVDE SRBIJA?! DOŠLO JE DO KRAHA FORMULE KOJA JE NEMAČKOJ DECENIJAMA OBEZBEĐIVALA PROSPERITET! U toku su tektonski potresi i promene, svet neće biti isti...
Podeli vest
Došlo je do kraha formule koja je Nemačkoj decenijama obezbeđivala prosperitet: jeftini ruski energenti, uvek „žedno" kinesko tržište, globalizacija i snažna domaća industrija
Kinesko-američka (za sada samo politička) usijanja oko Tajvana, povodom provokativne posete Nensi Pelosi ovoj ostrvskoj državi, podigla su, dodatno i opasno, temperaturu u ionako užarenoj atmosferi na Starom kontinentu. I izazvala gotovo paničan strah, s epicentrom u Nemačkoj, od novog bureta baruta. Očigledno s razlogom: nijedna evropska zemlja nije toliko ekonomski snažno, gotovo egzistencijalno i sudbinski, vezana za Kinu. Polovina ukupnog evropskog izvoza u ovu zemlju (48,5 odsto) ide iz Nemačke. Četiri puta više nego iz Francuske koja, inače, zauzima drugo mesto na kineskoj listi evropskih trgovinskih partnera.
Fancuska je izgubila poziciju najvecěeg evropskog izvoznika električne energije dok se bori sa produženim prekidima u svojoj nuklearnoj floti
11.08.2022
17:30
Nemačka je, naime, pravovremeno uskočila u kineski voz munjevitog razvoja. I najviše profitirala. Posebno njeno srce ekonomske moći: automobilska industrija. Folksvagen danas, s fabrikom u blizini Šangaja, prodaje u Kini četrdeset odsto proizvedenih automobila. Dajmler je 2019. tamo prodao 700.000 mercedesa. Dvostruko više nego u SAD, do tada najvećem i najunosnijem tržištu luksuznih limuzina. Tako se sklopila magična nemačka formula uspeha: jeftini ruski energenti, ogromno kinesko tržište, globalizacija i jaka domaća industrija. Model koji je decenijama obezbeđivao konkurentnost najsnažnijoj privredi Starog kontinenta, prosperitet i blagostanje.
Sada je sve to, najednom, dovedeno u pitanje. Rat u Ukrajini je, uz virusnu pandemiju, po oceni poznatog ekonomiste Gabrijela Feldermajra, označio definitivno kraj „veličanstvenih trideset godina globalizacije".
Tektonski potresi
U ovom haotičnom času jedino je sigurno i izvesno: iz dramatičnih, tektonskih potresa i promena, koje se upravo zbivaju, s neizvesnim ishodima i nepredvidivim posledicama, i po proceni nemačkih geopolitičkih eksperata, jasno je da na planetarnoj ravni nastaje nov odnos političkih snaga. I, što ih posebno plaši, nastanak novih ekonomskih blokova, što bi, upozoravaju, moglo biti fatalno upravo za profitere globalizacije kao što je Nemačka. Na jednoj strani bi, u tim procenama i projekcijama, mogli da se nađu EU i SAD, a na drugoj Kina, Rusija i Indija.
Spomenuta nemačka formula uspeha, koja je privredu ove zemlje lansirala u sam svetski vrh, i učinila šampionom izvoza, „proizvela" je dve oprečne činjenice: 1. ogroman trgovinski suficit (Nemačka neuporedivo više izvozi nego što uvozi, na štetu njenih partnera) i 2. ekstremnu zavisnost od Rusije i Kine. I konstataciju da se, urgentno, treba osloboditi te opasne zavisnosti.
To je, međutim, lakše reći i politički proklamovati, nego realizovati bez dramatičnih posledica. Institut za svetsku ekonomiju iz Kila napravio je nedavno kompjutersku simulaciju i zaključio: kad bi EU napustila međunarodni lanac isporuke i obustavila (nemoguća misija) uvoz iz Kine, članice evropske familije bi to godišnje koštalo stotine milijardi evra. Ako bi se EU, jednostrano i hazarderski, upustila u takve protekcionističke rezove, njen bruto proizvod bi svake godine bio manji, prema referentnoj vrednosti iz 2019, za (oko) 580 milijardi evra. S neizbežnim kontramerama partnera, gubitak bi narastao na (astronomskih) 870 milijardi. Situacija je i bez toga već dramatična. EU preti recesija. Nemačka privreda stagnira. Privredni rast je tokom proleća zamro. Inflacija decenijama nije bila tako (eksplozivno) visoka. Izveštaj Bundesbanke za juli sumorniji je od procena u junu.
Šta će na kraju biti, i s koliko lošom i teškom situacijom će se uspaničeni Nemci tek suočiti, niko pouzdano ne može reći. Odgovor na to pitanje, kaže glavni ekonomista Komercbanke Jerg Kremer, nalazi se „u rukama gospodara Kremlja" Vladimira Putina. Ako zavrne slavine gasa, neminovno sledi „duboka i dugoročna recesija". Šef najvećeg hemijskog koncerna na svetu, nemačkog BASF-a Martin Brudermiler, odgovarajući na pitanje novinara „Frankfurter algemajne cajtunga" - da li Nemačka uvozom ruske nafte i gasa „finansira Putinov rat" - uzvratio je resko: isporuke ruskog gasa su do sada bile osnov konkurentnosti naše industrije, zaustavljanje tog uvoza razorilo bi naše blagostanje, takvo snabdevanje energentima glavni je element ekonomske moći Nemačke.
Model koji je Nemačkoj decenijama obezbeđivao ekonomski prosperitet a njenim građanima blagostanje, doživljava krah. Udeo u tome ima, nesporno, i sadašnja vladajuća garnitura u Berlinu. „Semafor koalicija", sastavljena od tri stranke različitih političkih i ideoloških opredeljenja - socijaldemokrate, liberali i zeleni - nije imala snage i hrabrosti da se, u rusofobiji koja je zbog rata u Ukrajini prerasla u histeriju, izbori za sopstvene nacionalne, posebno ekonomske, interese.
Vašingtonski diktat
Po vašingtonskom diktatu bespogovorne solidarnosti, u formalno neobjavljenom ratu Zapada s Rusijom „do poslednjeg (nesrećnog) Ukrajinca", Nemačka je prinela zaista najveću žrtvu: kancelar Olaf Šolc se odrekao nove „istočne politike", za koju je u izbornoj areni dobijao aplauze, liberali i zeleni svojih „svetinja". Prvo rigorozne štednje: prihvatili su, makar uz škrgut zuba, enormne, vanredne izdatke, sto milijardi evra za naoružanje. Ovi drugi, ekolozi, svoje zelene agende: okrećući se proskribovanom uglju i nuklearkama...
Ekonomski (ali i politički) gledano najveća žrtva, u energetskoj situaciji, koja je bila dramatična i pre rata u Ukrajini, bilo je dizanje ruku od tek završenog „Severnog toka 2" koji je trebalo da obezbedi milijarde kubika jeftinog ruskog gasa egzistencijalno potrebnog industriji i domaćinstvima. Sada se iščekuje s gotovo paničnim strahom svaka kap kroz preostali (stariji) „Severni tok 1".
Lideri koji su se zalagali, i izborili, ulažući enormne diplomatske napore i energiju, za izgradnju i opstanak „severnih tokova", koji su, dnom Baltičkog mora, zaobilazeći druge, direktno povezivali rusko i nemačko tle, sada su na političkom i medijskom raspeću. Od Gerharda Šredera, u čije vreme je i potpisan sporazum (neposredan dogovor s Vladimirom Putinom) o izgradnji „Severnog toka 1", do Angele Merkel, koja je „muški" odolevala pritiscima i pretnjama iz Vašingtona u dramatičnoj završnici „Severnog toka 2".
Bivša kancelarka je uspela da, prilikom oproštajne posete Beloj kući, nagovori predsednika Bajdena da ne „pusti u opticaj", u Kongresu već izglasane sankcije koje bi zapečatile sudbinu velikog energetskog projekta. Uzalud. Ono što američkoj administraciji nije uspelo, a protiv nemačkih energetskih sporazuma s Rusima bile su sve garniture, od Buša Mlađeg, Baraka Obame, Donalda Trampa do Bajdena, uradio je njen naslednik. Socijaldemokrata Olaf Šolc, čija stranka je, inače, uložila najveći politički kapital u veliki energetski poduhvat, što je nemačku privredu učinio tako moćnom i konjunkturnom. Sam je „začepio" slavine „Severnog toka 2", a sada, na sav glas, zapomaže: Putin nas ucenjuje nepredvidivim isporukama gasa.
Gresi „Putinovog čoveka"
Gerhard Šreder doživljava pravo političko i medijsko raspeće. Odavno je proglašen „Putinovim čovekom", zbog prijateljstva, ne samo političkog, s ruskim predsednikom još iz vremena kada je bio na kancelarskom tronu. Slavili su zajednički rođendane. Pamte se idilične slike iz snegom zavejane Moskve, s kancelarom i jednom od njegovih brojnih supruga (sadašnja mu je četvrta ili peta) u sankama, s bračnim (tada još) parom Putin.
Glavni Šrederov greh, kojim se sada procenjuje i „valorizuje" cela njegova politička, posebno kancelarska karijera: odmah po silasku s vlasti prihvatio je unosno mesto u rukovodstvu ruske naftne kompanije „Rosnjeft". Bilo je planirano da početkom leta bude prvi stranac na jednoj od čelnih pozicija giganta „Gazprom". Sprečio ga je u tome rat u Ukrajini. Proteruju ga iz članstva u upravi sportskih društava, prete mu oduzimanjem počasnih zvanja, ukidanjem povlastica i privilegija koje, po zakonu, ima kao bivši kancelar. Pokrenut je postupak da ga brišu iz članstva Socijaldemokratske partije, na čijem čelu se jedno vreme nalazio. Retki su oni koji podsećaju na činjenicu koja mu je dobrim delom pomogla da uđe u drugi kancelarski mandat: odbio je da se svrsta pod ratni barjak Džordža Buša Mlađeg u Iračkom ratu i građani su nagradili njegovu hrabrost. Mi Gerharda Šredera pamtimo, međutim, kao agresora: Nemačka je, pod njegovim vođstvom, učestvovala u NATO bombardovanju Savezne Republike Jugoslavije 1999. godine.
U toku je, inače, rastakanje političke ostavštine nekad veoma popularne Angele Merkel i kritičko preispitivanje njene duge, šesnaestogodišnje vladavine. Iz današnje vizure i atmosfere stvorene povodom rata u Ukrajini, njena spoljna politika se, u glavnim stavkama, najednom ocenjuje kao promašena i pogrešna: dovela je, eto, zemlju u potpunu, i opasnu, zavisnost od Rusije i Kine. Oslobađanje od te zavisnosti - imperativ sadašnje vlasti u Berlinu - deluje u ovom času kao (gotovo) nemoguća misija i za one koji veruju u vitalnost, i prilagodljivost, nemačke privrede. Teško je, naime, naći novi model koji bi zamenio onu čarobnu formulu nemačkog uspeha: jeftini ruski energenti i nezajaživo kinesko tržište. U svetu u kojem više nema, i neće biti, jeftinog gasa, u kojem već besni novi hladni rat i preti frontalni sudar, s neizbežno fatalnim posledicama, između Sjedinjenih Američkih Država i Kine (do čega, ipak, verujemo ovoga puta neće doći!), ključnih nemačkih (pre svega ekonomskih) partnera Berlina, šanse za stvaranje novog nemačkog privrednog čuda su zaista male.
Zemlje NATO-a treba da zaustave slanje oružja Ukrajini i da se posvete postizanju mira sa Rusijom radi stabilizacije situacije u Evroazijij, jer od toga zavisi opstanak mnogih zemalja Evropske Unije, izjavio je indijski analitičar S. L. Kantan na društvenoj mreži X.
Ministarka spoljnih poslova Nemačke, Analena Berbok, greši kada tvrdi da bi predsednik Rusije, Vladimir Putin, navodno bio zadovoljan padom nemačke vlade, jer ne uzima u obzir nepopularnost vladajuće koalicije u samoj Nemačkoj. Ovakvo mišljenje izneo je senator Aleksej Puškov na svom Telegram kanalu.
Imajući u vidu strukturne probleme s kojima se suočava privreda, preokret u nemačkoj industriji je malo verovatan. Izgleda da je vreme da Nemci počnu da se mire s padom svoje nekad velike ekonomije, piše Politiko.
20.09.2024
08:15
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nema dovoljno Ukrajinaca koji žive u inostranstvu dobrovoljno da prođu vojnu obuku kako bi se vratili kući i borili se za svoju zemlju, rekao je poljski ministar odbrane Vladislav Kosinjak-Kamiš novinarima u petak. Samo oko 300 ljudi je pristalo da se pridruži za skoro tri meseca, rekao je ministar.
Priča o satelitskim snimcima pogodaka iranskih balističkih raketa po vazduhoplovnoj bazi "Nevatim" u Izraelu je "mnogo zanimljivija nego što se čini", piše "Vojna hronika".
Potpredsednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je, povodom zlonamernih i lažnih tumačenja u opozicionim krugovima o predstojećim izmenama krivičnog zakonodavstva, da je više puta ukazivao na licemernost domaćih i stranih političara, koji u svemu traže razlog za napad na Srbiju i predsednika Aleksandra Vučića.
Dvanaestogodišnji Filip Radoman iz Beograda, ponosno će predstavljati Srbiju na Međunarodnom takmičenju za najbolje pismo, koje organizuje Svetski poštanski savez kao specijalizovana agencija Ujedinjenih nacija.
Da jedino sloga kuću gradi na najbolji način pokazuje primer Đorđevića iz sela Božurnja kod Topole. Otac Dejan započeo je posao izrade nameštaja, a potom mu se pridružio i sin. Četiri ruke mogu da urade mnogo više nego dve, tako da je posao procvetao.
Na listi čekanja za transplataciju organa u Srbiji je 2000 ljudi. Kako izgleda život nakon transplatacije organa, a kako dok se čeka donor? Na ovu temu u "Info jutru" govorile su Biljana Vesković, pacijentkinja na listi čekanja i Ivana Jović, iz organizacije "Donorstvo je herojstvo".
Ljudi koji idu od lekara do lekara i traže rešenje za telesne tegobe koje lekari ne mogu da prepoznaju. Ispostavlja se da je u pitanju maskirana depresija. Na ovu temu u "Info jutru" govorili su psiholog Jovana Stojković, pedagog Biserka Jakovljević i Milorad Antić, Forum srednjih stručnih škola.
Ako postoji istorijski momenat kao prekretnica u istoriji jedne države, to je bio 5. oktobar. Slobodan Milošević se putem državne televizije obratio naciji. Nakon 5. oktobra okrenuta je nova stranica politike Srbije. 24 godine kasnije nameće se pitanje da li nam je trebao taj 5. oktobar! Na ovu temu u "Info jutru" govorili su advokat Dragoljub Tomašević, Aleksandar Jerković iz pokreta "Nema nazad, iza je Srbija" i bivši načelnik odeljenja za krvne delikte Žarko Popović.
Vanredna sednica o litijumu mogla je da se odloži da opozicija nije uložila 150 amandmana. Plan opozicije je krvoproliće i štrajkovi! Na ovu temu u "Info jutru" govorili su bivši direktor Instituta za opštu i fizičku hemiju Branislav Simonović i Jelena Trivan, generalni direktor M.tel-a.
Zoran Dimitrov Žuća (30), jedan od viđenijih pripadnika "voždovačkog klana" i blizak prijatelj sa pokojnim Goranom Vukovićem Majmunom, ubijen je pre 28 godina u beogradskom naselju Konjarnik. Ubistvo je izvršio jedan počinilac, koji nikada nije otkriven.
Godinu dana je prošlo od ubistva Andreja Simića, kog je 5. oktobra prošle godine pretukao, a potom i ubio školski drug. Telo mališana pronađeno je tokom prepodneva u improvizovanoj teretani u potkrovlju kuće.
U prepunoj sali Kolarčeve zadužbine u Beogradu, sinoć je predstavljena knjiga "Srbi na Kosovu i Metohiji u 20. i 21. veku" autora prof. Dragoslava Ćetkovića u izdanju Obeležja plus i Fondacije Braća Karić a u prisustvu Njegovog Preosveštenstva Episkopa novobrdskog g. Ilariona, vikara Patrijarha srpskog g. Porfirija, mnogobrojnih uglednih zvanica, predstavnika srpskih kulturnih i javnih institucija, predstavnika medija i znamenitih građana Kosova i Metohije.
Advokat Toni Bazbi, koji planira da pokrene tužbu protiv uhapšenog Šona Didija Kombsa u ime 120 žrtava seksualnog zlostavljanja, tvrdi da je telefonska linija koju je uspostavio ranije ove nedelja bila preplavljena s neverovatnih 12 hiljada poziva za otprilike 24 sata.
Nova studija je otkrila da mnogi proizvodi od tamne čokolade koji se trenutno nalaze na američkom tržištu sadrže zabrinjavajuće nivoe toksičnih teških metala.
Teško da postoji osoba koja ne voli princes krofne. Ipak, mnoge domaćice se libe da ih naprave zbog mišljenja da priprema komplikovana. Ipak, predstavljamo vam starinski recept koji će moći i apsolutni početnici uspešno da ga naprave.
Na ovogodišnjem Sajmu automobila koji se održaava do 6. oktobra, u sporskoj Hali “Čair” kao i ispred nje, uveliko se prodaju automobili a prodat je jedan od najskupljih modela..
Jedna od najvažnijih pravoslavnih monaških zajadnica, posle Svete Gore, su Meteori, ali je srpskoj javnosti malo poznato da je najveći manastir, Velike Meteore, podigao jedan Nemanjić.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.