Ukrajinske vlasti, uz pomoć Zapada, pokušavaju da optuže Rusiju za ratne zločine. Za groblje u Izjumu, na kojem je svaki grob propisno obeležen i ima krst, tvrde da je masovna grobnica sa 443 tela prethodno mučenih civila
Ukrajinske vlasti uz pomoć Zapada pokušavaju da ratno groblje u Izjumu u Harkovskoj oblasti svetu predstave kao masovnu grobnicu i Rusiju optuže za ratne zločine. Kijev tvrdi da se u "masovnoj grobnici" nalaze 443 tela, uglavnom civila, čija je ekshumacija u toku, međutim, na fotografijama koje su objavljene jasno se vidi da su u pitanju propisno obeleženi grobovi sa postavljenim krstovima.
Poštena Amerika
Izveštaji o masovnoj grobnici u Izjumu deo su užasne priče o ruskoj brutalnosti u Ukrajini
Entoni Blinken
Sve je jasno
Navodna masovna grobnica nalazi se odmah pored groblja u Izjumu. Svaki grob ima drveni krst sa brojem, a neki čak i sa punim imenom i prezimenom preminulog i godinom njegovog rođenja i smrti.
Foto: Reauters
Iako je više nego očigledno da je u pitanju ratno groblje, na kojem su privremeno sahranjeni preminuli i stradali u borbama, te da su sva tela uredno popisana kako bi kasnije mogla da budu ekshumirana i prebačena na drugo mesto, režim u Kijevu iskoristio je priliku da optuži Rusiju za ratne zločine.
Guverner Harkovske oblasti Oleg Sinegubov izjavio je da su na 99 odsto od oko 40 tela koja su dosad ekshumirana pronađeni znaci nasilne smrti. On je rekao da među sahranjenima ima i dece, te da je pronađeno nekoliko tela sa rukama vezanim iza leđa i jedna osoba sa omčom oko vrata.
Foto: Reauters
- Očigledno je da su ti ljudi bili mučeni i pogubljeni - rekao je Sinegubov.
Kako je naglasio, svaka smrt će biti istražena i predstavljaće "dokaz za ratne zločine Rusije pred međunarodnim sudovima".
- Ovo je krvav, brutalan teror - ocenio je Sinegubov.
Iako očigledno nije u pitanju masovna grobnica, već je pre moguće da su sahranjeni civili bili zapravo žrtve ukrajinskih granatiranja, budući da je Izjum bio pod kontrolom Rusije, niko nije doveo u pitanje tvrdnje Kijeva. Zapadni mediji već danima vode propagandnu kampanju za optužbu Rusije za ratne zločine, i to baš pred zasedanje Generalne skupštine UN ove nedelje. Uprkos fotografijama, koje prikazuju groblje, a ne masovnu grobnicu, evropski i američki političari utrkuju se u tome ko će pre optužiti Moskvu.
Foto: Reauters
EU traži međunarodni sud za Rusiju
Češka, koja trenutno predsedava EU, pozvala je na osnivanje specijalnog međunarodnog suda za ratne zločine Rusije.
- Rusija je iza sebe ostavila masovne grobnice stotina streljanih i mučenih ljudi u oblasti Izjuma. U 21. veku ovakvi napadi na civilno stanovništvo su nezamislivi i gnusni. Ne smemo to prevideti - rekao je češki ministar spoljnih poslova Jan Lipavski.
Moskva i dalje ćuti
Tako je američki državni sekretar Entoni Blinken kazao da su izveštaji o masovnoj grobnici deo "ruske brutalnosti" u Ukrajini i poručio da je potrebno prikupiti dokaze i "dokumentovati počinjene zločine".
- Izveštaji o masovnoj grobnici u Izjumu deo su užasne kontinuirane priče, koja je u toku, o ruskoj brutalnosti u Ukrajini. U mnogim slučajevima ovo će predstavljati ratne zločine - rekao je Blinken.
Foto: AP/Photo
S druge strane, Moskva se zvanično nije oglasila povodom najnovijih optužbi, ali je ranije upozorila da Kijev sprema nameštaljku sličnu onoj iz Buče. U tom mestu pored Kijeva ukrajinska vojska je, posle ruskog povlačenja u aprilu, takođe našla navodnu masovnu grobnicu i tela civila po ulicama.
Ispostavilo se da su mrtvi dovoženi iz svih delova Ukrajine u Buču, te da su njihova tela postavljena po ulicama za fotografisanje. To je bio prvi pokušaj Kijeva da optuži Rusiju za ratne zločine.
Zbivanja tokom prethodna tri dana na „harkovskom frontu“ osokolila su Kijev i njegove zapadne nalogodavce i sponzore i otvorila prostor i za pitanja tipa – da li je ruska vojska pred svojim prvim značajnijim porazom?
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Perica
pre 3 godine
K'o šiptari naređaju lutke pa tvrde da je počinjen zločin. Ove bitange treba spržiti! Sve više i više mi se gade! Samo je najveća tragedija što se radi o pravoslavnom narodu ali fašisti rade li rade!
Kad amerikanci i njihovi saučesnici otvore usta znam da će da slažu, jedno pitanje imam stalno na umu oružije za masovno ubijanje u Iraku hoće li ikad neki sram da odgovara za sve ove laži
Zbivanja tokom prethodna tri dana na „harkovskom frontu“ osokolila su Kijev i njegove zapadne nalogodavce i sponzore i otvorila prostor i za pitanja tipa – da li je ruska vojska pred svojim prvim značajnijim porazom?
Gledalačko-obaveštajna služba Informera (GOSI) došla je do novog šok snimka sa blokaderskog plenuma u Nišu iz kog saznajemo kako funkcioniše blokaderska "demokratija" i kako su mažnjavane prljave zgubidanske pare.
U Frankfurtu je danas održan skup ProGlasa, tokom kojeg je došlo do incidenta u kojem je napadnut novinar Zoran Vicelarević. U publici je bila i Ana Drakulović, koja je nakon incidenta napustila skup.
Srbi širom Kosova i Metohije od ranih jutarnjih sati masovno su izlazili na izbore, a prizori iz srpskih sredina svedočili su o velikom odzivu građana koji žele da ostvare svoje biračko pravo i izaberu svoje istinske predstavnike u parlamentu u Prištini.
Profesor Filozofskog fakulteta Čedomir Antić bez dlake na jeziku komentarisao je predsednika Crne Gore Jakova Milatovića, iznoseći niz oštrih kritika na njegov račun i dovodeći u pitanje doslednost njegovih političkih stavova.
Blokaderski glumac Dragan Bjelogrlić, jedan od vođa antisrpskog Proglasa, zaputio se juče u Frankfurt. On je otišao u Nemačku gde je održana tribina Proglasa.
Organizator ProGlasovskih aktivnosti Dragan Vasiljević snimljen je pijan u Frankfurtu nakon što je u tom gradu na tribini ProGlasa napadnut novinar Zoran Vicelarević, kada je pokušao da postavi pitanje predstavnicima ProGlasa.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Spektakularni prizori iz Amerike! Tradicionalni "SerbFest" okupio hiljade naših ljudi, a slika sa Nacionalnog mola u glavnom gradu SAD obišla je planetu.
Dok cene na moru divljaju, na Tenerifima je moguć brutalan popust! Pogledajte šta je ovaj turista dobio za manje od 5 evra tik uz obalu i sa pogledom na more.
Više od tri godine nakon masakra u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", jedno pitanje i dalje ne prestaje da zanima javnost - šta će biti sa Kostom K. kada napuni 18 godina, i da li će jednog dana napustiti ustanovu u kojoj se nalazi?
Američki glumac Džejms Hendi poznat po ulogama u filmovima Top Gan: Maverik i Džumandži, izboden je na smrt u vlastitom domu u Los Anđelesu, saopštila je policija.
Pozorište lutaka "Pinokio" sa ponosom najavljuje premijeru predstave "Luna Luna Park", u režiji Fabricija Montekija, koja će se održati u subotu 6.juna u 19:00 časova.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
U sred leta paradajz je u najintenzivnijoj fazi razvoja, pa zahteva posebnu pažnju. Zbog toga se mnogi baštovani okreću prirodnim đubrivima koja mogu da obezbede neophodne hranljive materije za zdrav rast paradajza.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar