Angela Merkel otvoreno priznala da je Zapad insistirao na minskim mirovnim sporazumima između Moskve i Kijeva da bi kupio vreme kako bi se Ukrajina što bolje spremila za rat sa Rusijom. To je razlog za otvaranje posebnog tribunala, kaže Marija Zaharov
Rusija bi mogla da sudi zapadnim liderima, među kojima su bivša nemačka kancelarka Angela Merkel i nekadašnji francuski predsednik Fransoa Oland, zbog uloge u sklapanju propalih minskih sporazuma 2014. i 2015. između Moskve i Kijeva.
Portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izjavila je da nedavno priznanje Merkelove da Zapad nikad nije imao nameru da ispoštuje minske sporazume već da su oni služili samo da kupe vreme Ukrajini kako bi se bolje spremila za rat s Moskvom predstavlja osnov za uspostavljanje tribunala za te političare.
Podsticanje sukoba
Merkelova i Oland su, naime, u dogovoru sa ostalim zvaničnicima EU, bili inicijatori potpisivanja mirovnih sporazuma između Rusije i Ukrajine u Minsku, nakon puča 2014. u Kijevu i izbijanja oružanog sukoba na istoku zemlje. Zapadni lideri su te sporazume predstavili kao mapu puta za smirivanje tenzija i trajni mir između dve zemlje.
Međutim, Merkelova je u intervju nemačkom listu "Cajt" tokom vikenda izjavila da to uopšte nije bio cilj, te da namera nije ni bila da ti sporazumi budu primenjeni. Rekla je da je prava svrha potpisanih mirovnih dokumenata bila da zapravo da kupi vreme Kijevu ne bi li se što bolje spremio i naoružao za rat sa Rusijom.
Foto: AP PHOTO
Vladimir Putin, Fransoa Oland, Angela Merkel i Petro Porošenko u Minsku 2015.
Merkelova: Hladni rat nikad nije završen
Angela Merkel je u intervjuu "Cajtu" rekla da hladni rat zapravo nikad nije završen.
- To se nije dogodilo jer Rusija u suštini nije prihvatila mir - kazala je Merkelova, dodajući da je NATO trebalo da reaguje brže na "rusku agresiju" 2014, odnosno na pripajanje Krima.
To se praktično i dogodilo. NATO je od 2014. dobro naoružao Kijev, a Moskva, koja je sve vreme upozoravala na nepoštovanje minskih sporazuma, na kraju je bila primorana da pokrene specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini i tako zaštiti rusko stanovništvo u toj zemlji.
Zaharova je sada izjavila da to što je urađeno zaslužuje poseban tribunal.
- Oni mnogo pričaju o pravnim osnovama za sve što se dešava oko Ukrajine, o određenim tribunalima i tome slično, i to na sve moguće načine. Međutim, ono što je Merkelova priznala jeste vrlo određen razlog za uspostavljanje tribunala - kazala je Zaharova.
Ona je dodala da su izjave Merkelove ništa drugo do svedočenje osobe koja je otvoreno priznala podsticanje oružanog sukoba između Rusije i Ukrajine.
- Priznala je da je sve što je urađeno između 2014. i 2015. imalo za cilj da skrene pažnju međunarodne zajednice sa pravih problema, da je to bila samo predstava za kupovinu vremena, pumpanje kijevskog režima oružjem i eskalaciju postojeće situacije u još veći konflikt - istakla je Zaharova.
Prema njenim rečima, izjave Merkelove "užasavajuće" otkrivaju da Zapad koristi "falsifikovanje kao metod delovanja" i oslanja se na "mahinacije, manipulacije i izvrtanje istine, svih zakona i prava koji se mogu zamisliti".
- Zapad je dobro znao te 2015, kad je provodio sate u pregovorima za Drugi minski sporazum, da nikad neće ni pokušati da ispuni bilo koji deo dogovorenog i da će umesto toga snabdeti Ukrajinu oružjem. Nije im nikoga bilo žao: žena, dece, civilne populacije Donbasa ili cele Ukrajine. Bio im je potreban konflikt i bili su za njega spremni još te 2015 - naglasila je portparolka ruskog ministarstva.
Traže tribunal za Ruse
Zaharova je govorila o uspostavljanju tribunala za zapadne političare nakon što su oni početkom meseca pozvali na otvaranje specijalnog suda pod okriljem UN kako bi navodno bili istraženi svi ratni zločini Rusije tokom rata u Ukrajini. U pitanju bi bio tribunal poput onoga u Hagu nastalog za osudu Srba.
Kremlj je ranije saopštio da Zapad nema ni pravnu ni moralnu osnovu za uspostavljanje bilo kakvih sudova koji bi istraživali i procesuirali Rusiju tokom sukoba u Ukrajini, budući da su SAD i njeni saveznici taj konflikt i isprovocirali.
U najnovijem obraćanju usred izbornog dana glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević, u emisiji "Kolegijum", porušio je najprljavije opozicione spinove, laži i pritiske kojima blokaderi pokušavaju da unesu paniku i uzdrmaju izborni proces.
Tokom glasanja za parlamentarne izbore blokaderi su krenuli da sprovode nasilje u Lazarevcu. Oni su zapalili jedan transparent, ali tu se nasilje nije zaustavilo, već je usledio napad na policiju.
Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević oglasio se večeras iz prostorija Srpske napredne stranke (SNS) na Novom Beogradu i tom prilikom uputio moćnu poruku građanima Srbije.
Slobodan Prvanović, blokaderski profesor oglasio se nakon izbora i uputio oštre kritike na račun tzv. studenata, poručujući da su svojim potezima naneli veliku političku štetu opoziciji.
Nakon što su tajkunski mediji i blokaderi tokom celog dana pokušavali da izmisle afere i stvore paniku, jedan od najžešćih kritičara vlasti i Aleksandra Vučića, Slobodan Georgiev, javno je potvrdio istinu i pokopao sve opozicione spinere.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Prednje maglenke nekada su bile standardni deo opreme automobila, ali ih danas sve više proizvođača izostavlja iz ponude. Razlozi za ovaj trend su brojni, od napretka tehnologije osvetljenja do smanjenja troškova proizvodnje i promena u dizajnu vozila.
Ovde nije bilo važno ni ko gde radi, ni koliko ima godina, ni ko za koga glasa, nego ume li da spremi sarmu! Na vašarištu u Bačkoj Topoli na tradicionalnoj Sarmijadi bilo je više od 150 ekipa koji su spremali ovo jelo, a mnogo više onih koji su čekali da ih kusaju.
Službenici Sektora granične policije Crne Gore su u dve odvojene akcije, u Tuzima i Bijelom Polju, otkrili falsifikovane registarske tablice na dva vozila i procesuirali osumnjičene vozače.
Glumica Ivana Žigon ćerka je Steva i Jelene Žigon, a publika je najbolje pamti po ulozi u filmu "Hajde da se volimo 3" gde je kadar delila sa Lepom Brenom.
Japanski pisac Rju Murakami, poznat po romanu "Plavo, gotovo prozirno", za koji je 1976. godine dobio nagradu Akutagava, preminuo je u 75. godini, saopštio je danas izvor iz izdavačke industrije.
Pariski muzeji Luvr, Orse i Pikaso, kao i izložbeni prostor Gran pale biće u subotu, 24. oktobra, vanredno zatvoreni zbog najavljenih demonstracija u francuskoj prestonici, saopštilo je sinoć Ministarstvo kulture.
Muzička zvezda Jelena Karleuša pojavila se na Dedinju kako bi glasala na parlamentarnim izborima koji se danas održavaju u Srbiji, a modnim izdanjem odmah je privukla pažnju prisutnih.
Pevačica Zorica Erić šokirala je javnost kada je progovorila o svekrvi koja je nakon pada i preloma kuka gotovo dve godine provela u krevetu, a način na koji ju je opisala izazvao je brojne reakcije.
Pevačica Zorana Mićanović ostala je bez naočara nakon što ih je njen gitarista izgubio, a na beogradskom aerodromu otkrila je kako je došlo do ovog peha.
Pevač Miki Mećava otkrio je da ga je bivša supruga Milica pozvala među prvima nakon što je saznala da je u 64. godini dobio ćerkicu Mašu sa partnerkom Katarinom, a njena reakcija ga je oduševila.
Voditeljka Sanja Kužet otkrila je da ju je pokojni kreativni direktor Granda Saša Popović godinama štitio, pružao joj podršku i omogućio joj da bezbrižno gradi karijeru i podiže svoja tri sina.
Komentari