Korporacija RAND (think tank koji služi američkoj vojsci) objavila je izveštaj o američkoj strategiji eskalacije u konfrontaciji sa Rusijom, koji predstavlja naznaku da se američka vojska ne sprema da zamrzne sukob u Evropi , već da ga zaoštri. Još zanimljivije je način na koji se planira upravljanje ovom eskalacijom, pišu RIA Novosti.
Glavni zadatak Vašingtona u aktuelnoj krizi, kako to formulišu analitičari RAND-a, jeste „kažnjavanje“ i „obuzdavanje“ Rusije. Međutim, to mora da se uradi tako da se Rusiji ne da razlog da koristi svoje nuklearno oružje i da situacija ne sklizne u rat punih razmera između Rusije i NATO-a .
Izveštaj RAND-a najpre za sledeću rundu eskalacije sukoba u Ukrajini prebacuje odgovornost na Rusiju, i u okviru takvog narativa, šta god da Amerikanci urade, je samo odgovor i „odbrana“ sebe i svojih NATO saveznika.
Američki eksperti ne razmatraju mogućnost da će Rusija udariti na teritoriju SAD. Po njihovom mišljenju, scenariji će biti potpuno drugačiji. Mogućnost upotrebe oružja za masovno uništenje Moskve – nuklearnog, biološkog ili hemijskog – takođe je izbačena iz okvira studije.
Foto: printscreen
Autori izveštaja govore o izuzetno ograničenom nenuklearnom udaru ruskih trupa na teritoriju evropskih zemalja koje su članice NATO-a ili na vojne objekte SAD i NATO-a, uključujući i one locirane u svemiru.
Scenario eskalacije uključuje tri čina. Prvi korak je hipotetički napad Rusije na saveznika SAD u NATO-u. Druga je reakcija Vašingtona. I treće je reakcija Moskve na ovu reakciju.
Ključ za Amerikance je, naravno, drugi korak. S jedne strane, Vašington mora da pokaže svojim saveznicima da član 5 Povelje NATO-a funkcioniše i da će Ujka Sem uvek štititi svoje evropske vazale. S druge strane, drugi korak treba preduzeti tako da se Rusija ne isprovocira na dalju eskalaciju.
- Cilj dosadašnje ratne politike SAD bio je da se izbegne rat između NATO-a i Rusije - podsećaju autori izveštaja. „Ograničeni ruski napad na NATO ne negira ovaj cilj“.
Foto: Reuters
Američki vojnici
Razmatrana su četiri scenarija borbe. Prvi počinje tako što Rusija lansira raketni napad na skladište ili prazan aerodrom, recimo, u Poljskoj, dok javno zahteva da Vašington prestane da isporučuje oružje Ukrajini. Kako bi SAD trebalo da reaguju?
NATO saveznik će, naravno, zahtevati tzv. kinetičku akciju - na američkom novogovoru to znači raketne udare i vojne operacije uopšte. Međutim, više nego proporcionalan kinetički udar na rusku teritoriju će gotovo neizbežno dovesti do dalje eskalacije sukoba. Podjednako rizični su i destruktivni sajber napadi na infrastrukturu. Nove ekonomske sankcije donose puno problema ne samo za Rusiju, već i za druge države.
U ovoj opciji analitičari RAND-a razmatraju mogućnost odgovora SAD samo uz pomoć diplomatskog pritiska i ekonomskih mera. Međutim, nezadovoljstvo oštećene zemlje – članice NATO-a i eventualni razlaz među saveznicima je ovde neizbežan. Simetrični ograničeni raketni napad na rusku teritoriju takođe se smatra jednom od „manje eskalirajućih“ mera.
Druga opcija je ciljani napad, kao što je uništavanje američkog satelita u svemiru. Američki napad na platforme sa kojih je izvršen napad na satelite mogao bi dovesti do ljudskih žrtava. Osim toga, otvoreni napad na ciljeve u Rusiji nosi visok rizik dalje eskalacije.
Međutim, stvar je pojednostavljena činjenicom da nema potrebe da se koristi peti član povelje NATO-a i polemiše sa saveznicima. U ovoj opciji sloboda delovanja SAD je mnogo veća nego u prvoj. Analitičari RAND-a smatraju da će se ovde moći ograničiti na širok spektar nekinetičkih (odnosno nevojnih) napada na Rusiju – propagandnu osudu, diplomatski pritisak i ekonomske sankcije.
Treća opcija je ciljani napad. Ovde se pretpostavlja da Rusija izvodi raketne udare na tri vazdušne baze u Poljskoj i Rumuniji , iz kojih se vrši isporuka oružja Ukrajini. Vojnici i civili ginu.
Foto: Tanjug/AP
Ruski vojnici
Ovde će nekinetičke mere (odnosno diplomatija i sankcije) samo pomoći. Glavni akcenat je na kinetičkim dejstvima – odnosno raketnim udarima po teritoriji Rusije. Manje proporcionalni kinetički udar trebalo bi da bude praćen intenzivnim nekinetičkim akcijama, posebno uspostavljanjem diplomatskog dijaloga na temu Ukrajine. SAD treba da objasne Moskvi da je sukob u Ukrajini jedno, a konfrontacija sa NATO sasvim druga tema.
Razmatra se i opcija „proporcionalnijeg“, odnosno superiornog kinetičkog udara na teritoriju Rusije. Istovremeno, potrebno je osigurati da Moskva ne stekne utisak da su ovi udari uvod u veliki rat sa Sjedinjenim Državama i NATO-om: „U tom cilju, Sjedinjene Države treba da izbegavaju ciljanje komande i kontrolne centre, baze bombardera ili radare ranog upozorenja“.
Četvrti scenario opisuje masivan (ili „manje uzdržan“) ruski napad na američke vojne baze u Evropi, uključujući bazu Ramštajn i luku u Roterdamu. Ukupno oko dve stotine žrtava, kako vojnih tako i civilnih.
Ovde će američko rukovodstvo morati da reši težak zadatak – mora svojim delovanjem navesti Moskvu da veruje da je pred izborom između dva poraza. U slučaju dalje eskalacije suočiće se sa porazom u ratu protiv NATO-a. Ako „promaši udarac“ tako što ne uspe da zaustavi isporuku zapadnog naoružanja, izgubiće u Ukrajini.
Foto: Pixabay
Kip slobode u plamenu
Kao odgovor, analitičari RAND-a predlažu udar na nove ruske teritorije pod izgovorom da ih Vašington smatra ukrajinskim. Nedovoljno snažan udar saveznici će doživeti kao dokaz slabosti SAD i nespremnosti da zaštite članice NATO-a. A pri tom, prilikom udara, moramo da se obezbedi i da Moskva sve što se dešava ne doživljava kao rat sa NATO-om, jer to, navodno, nije uvršteno u planove američkih stratega.
SAD su saopštile da ne vide pripreme Rusije za upotrebu nuklearnog oružja. Osim toga, ova strategija je komplikovana činjenicom da Rusija ima nuklearno oružje: „Mogućnost upotrebe (moskovskog) nuklearnog oružja <...> će igrati odlučujuću ulogu u odgovoru na bilo kakvu eskalaciju Rusije.
Povodom ovog plana, RIA Novosti komentarišu da je ceo izveštaj zapravo "pokušaj planiranja američke provokacije na teritoriji neke evropske zemlje koja je članica NATO-a, momentalno okrivljavanja Rusije za to i iskorišćenja to kao izgovora za napad".
To može biti eksplozija na aerodromu ili vojnoj bazi, u luci ili skladištu oružja, navodi RIA Novosti, i zaključuje da je najnoviji izveštaj RAND-a, "u suštini, samo je dobro napisan plan za sprovođenje ovakvih provokacija na teritoriji zemalja članica NATO. Zemlje kao što je Poljska rado će staviti i svoju teritoriju i svoje građane na potpuno raspolaganje američkim gospodarima. Čini se da ih nikakva žrtva ne može zaustaviti".
Američki pregovarači pokrenuli su, nakon poslednje runde mirovnih pregovora sa Rusijom u Abu Dabiju, pitanje mogućeg povlačenja Ukrajine sa teritorije Donbasa, u zamenu za članstvo u NATO-u, izjavio je danas ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev oštro je odbacio mogućnost da Ukrajina postane članica NATO-a u zamenu za prepuštanje preostalih delova Donbasa pod kontrolom Kijeva, nazvavši takav predlog suludim i upozorivši da je upravo širenje Alijanse na Ukrajinu jedan od razloga zbog kojih je izbio rat.
Rusija navodno traži izlazak Finske iz NATO, zabranu vojnih baza Alijanse u Estoniji, Letoniji i Litvaniji, predaju celog Donbasa Moskvi i trajnu vojnu neutralnost Ukrajine.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov optužio je NATO da pokušava da proširi vojni uticaj na Aziju i Pacifik, sa ciljem obuzdavanja Kine i potiskivanja postojećeg sistema regionalne bezbednosti.
Rusija je tokom najnovijih mirovnih pregovora u Abu Dabiju zatražila da se NATO praktično vrati na vojne položaje iz 1997. godine, što bi značilo povlačenje savezničkih trupa i naoružanja iz Poljske, Mađarske, Češke, baltičkih država i drugih zemalja koje su kasnije pristupile Alijansi.
Sjedinjene Američke Države predložile su novi put za ulazak Ukrajine u NATO, što je cilj kojem Kijev teži već godinama, smatrajući članstvo u Alijansi ključnom garancijom bezbednosti i zaštite od Rusije, gotovo pet godina od početka rata.
Evropa bi bila znatno bezbednija da NATO ne postoji, izjavila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, uporedivši Severnoatlantsku alijansu sa bolnim zubom koji iscrpljuje čitav organizam.
Rusija je tokom pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama u Abu Dabiju zatražila da NATO povuče svoje snage i vojnu infrastrukturu na položaje iz 1997. godine, odustane od daljeg proširenja i obustavi vojne aktivnosti u Ukrajini, istočnoj Evropi, na Južnom Kavkazu i u centralnoj Aziji.
Finska je kategorički odbacila mogućnost izlaska iz NATO nakon što je nemački „Bild“ objavio da Rusija u okviru mirovnih pregovora o Ukrajini traži povlačenje te zemlje iz Alijanse.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević otkrio je uživo u programu Informer televizije da je Katarina Šćepanović sa Studentske liste nezadovoljna jer nije dobila nijednu funkciju.
Srpska napredna straka uputila je pismo međunarodnim institucijama u kojem je ukazala na, kako je navedeno, nedemokratsko preuzimanje rukovodećih pozicija u Skupštini Srbije od Studentske liste.
Dijana Hrka uputila je u svom javnom obraćanju oštre kritike i direktna upozorenja novoj studentskoj vlasti u Srbiji, poručivši da raspolaže brojnim informacijama i da će, ukoliko se problemi hitno ne reše, "progovoriti o svemu".
Na društvenim mrežama izbio je žestok sukob među onima koji podržavaju Studentsku listu nakon što je Bekim Sulejmani javno demantovao navode sa naloga "Kreni-Promeni" povodom tragične smrti četrnaestogodišnjeg dečaka, optuživši ih za laži i dezinformacije i zatraživši izvinjenje.
Poslanica SNS-a Ana Brnabić objavila je na društvenoj mreži Iks video poruku nakon obilaska opštinskih odbora te stranke na Zvezdari i Voždovcu, istakavši da se politička borba u Narodnoj skupštini i na terenu nastavlja pod vođstvom šefa poslaničke grupe "Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje", Aleksandra Vučića.
Novo istraživanje iz pustinje u Čadu pokazuje da orlovi uspešno love odrasle pavijane teške i do 26 kilograma. Ovo otkriće menja dosadašnja uverenja i otvara pitanje da li su rani ljudski preci takođe bili mete napada iz vazduha.
Porodice poginulih u požaru u diskoteci "Puls“ u Kočanima 2025. godine strahuju da bi veliki broj svedoka koje je predložila odbrana mogao dodatno da produži suđenje i odloži trenutak kada će dočekati pravdu za svoje najmilije.
Dragan Cvetković, šef kuhinje mnogih poznatih restorana u Beogradu, koji je poginuo u stravičnoj nesreći kod Žabljaka, sahranjen je na Novobežanijskom groblju u Beogradu!
Aleksandar Đorđević zvani Simetrija, osnivač, vlasnik i direktor lanca teretana i sportskog kluba "Ahilej", gostovao je u emisiji "Info dan" na Informer televiziji i govorio o tome ko je odgovoran za paljenje teretana koje su u njegovom vlasništvu, ali i o reketiranju u našoj zemlji.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Najnoviji naslov iz serijala Grand Theft Auto pokazao se kao ogroman hardverski zalogaj za PlayStation 5, pa deo igrača već beleži ozbiljne smetnje tokom igranja.
Jastuke, kućni tekstil, elektroniku sa kablovima, boje, lakove i lepkove ne bi trebalo ostavljati na terasi tokom zime jer ih vlaga i mraz mogu trajno oštetiti.
Legenda narodne muzike Sinan Saki' svojevremeno je oktrio nepoznate detalje o odnosu sa Jelenom Karleušom, te šta je govorio onima koji su je pljuvali pred njim.
Kafanska pevačica i nova kraljica vašara Atina Ferari našla se u centru pažnje nakon što se na društvenim mrežama pojavio snimak sa jednog njenog nastupa, koji se ubrzano deli i privlači brojne reakcije.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.