RUSKA CRKVA IZBAČENA IZ SVOJE NAJVEĆE SVETINJE! Vlasti u Kijevu proteruju monahe iz Kijevsko-pečerske lavre!
Podeli vest
Monasi kanonske Ukrajinske pravoslavne crkve koja je pod jurisdikcijom Ruske pravoslavne crkve, moraju da napuste zdanje Kijevsko-pečerske lavre do 29. marta, navodi se u obaveštenju v.d. direktora lavre Aleksandra Rudnika objavljenom na sajtu.
Zabrana se odnosi na prostorije takozvanog donjeg dela pećinskog manastira "Pečerska lavra", u kome se nalaze ulazi u pećine koje su u srednjem veku uredili monasi. Istorijski manastirski kompleks je državna svojina i nalazi se na Uneskovoj listi svetske baštine. Kijevsko-pečerska lavra je jedan od najznačajnijih spomenika pravoslavne vere za Ruse i Ukrajince.
Služba je održana uprkos činjenici da je Kijevsko-pečerska lavra juče saopštila da raskolnička crkva nema dozvolu za njenu organizaciju
07.01.2023
19:14
Manastir je sagrađen za vreme Kijevske Rusije na mestu gde je 1015. bio manastir u pečeri (pešteri tj. pećini). Manastir se nalazi na južnim padinama Kijeva u Ukrajini i danas je Lavra jedna od sedam čuda Ukrajine.
Odluka o proterivanju oslanja se na dekret koji je u decembru prošle godine potpisao Volodimir Zelenski, a odnosi se na proveru delovanja verskih zajednica u zemlji nakon ruske invazije.
Zelenski veruje da je crkva navodno prožeta ruskim špijunima, mada nikada nije pružio dokaze koji potvrđuju njegove navode, piše Špigl. Pre ruske invazije bila je po uzoru na Patrijaršiju u Moskvi.
Foto: Reuters
Kijevsko-pečerska lavra
U Ukrajini postoje tri verske zajednice koje su konkurencija jedna drugoj. Sadašnja Ukrajinska pravoslavna crkva se otcepila od Moskve u maju prošle godine, ali je do tada bila potčinjena Ruskoj pravoslavnoj crkvi i patrijarhu Kirilu Prvom, čvrstom pristalici Putina.
Patrijaršija RPC u Moskvi oštro je osudila proterivanje u Ukrajini.
- Ovo je vrhunac bezakonja. Bezakonja koje se godinama odvija protiv miliona vernika u Ukrajini - rekao je portparol moskovske crkve Vladimir Legoida.
Od sredine novembra 2022. godine Služba bezbednosti Ukrajine vrši pretrese u crkvama UPC i eparhijama širom zemlje. Nekoliko arhijereja optuženo je za veleizdaju, subverzivne delatnosti i „širenje propagandnih teza među parohijanima“. Zelenski je 1. decembra 2022. godine stavio na snagu odluku Saveta za nacionalnu bezbednost i odbranu Ukrajine, čiji je cilj, u suštini, zabrana UPC. Ukazom je, konkretno, naloženo da se parlamentu podnese predlog zakona o zabrani verskih organizacija „povezanih sa centrima uticaja u Rusiji“ i da se obezbedi da se Povelja UPC ispita na prisustvo crkveno-kanonske veze sa moskovskom patrijaršijom.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Vernik
pre 6 meseci
Prošle godine proglasio Ukrajinsku pravoslavnu crkvu a sada i otima svetinje ... Prosto se trude da dokažu da su Putinove tvrdnje da su na vlasti u Ukrajini najgori fašisti i samo dodaju nove razloge da ih Rusija spusti na zemlju (ili pod zemlju)
Meštanin Donje Budrige Stanimir Maksimović, u kom su ispisani grafiti "UČK“ na dva mesta, kaže da se u ovom pretežno srpskom selu neretko dešavaju provokacije.
Zaoštravanje situacije na KiM, koje je dovelo do krvoprolića, posledica je politike „premijera“ samoproglašene republike Aljbina Kurtija koja ima za cilj da rasplamsa sukob i očisti teritoriju pokrajine od Srba, izjavila je zvanična predstavnica Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova.
Još jedna u nizu mantra i navodna briga za srpski narod na KiM i to od Dragana Đilasa lidera SSP-a. Moje je pitanje koliko puta si bio na KiM i na koji način si brigu za srpski narod pokazao kada si bio na vlasti - pita Danijela Vujičić, poslanica SNS.
NATO lobista i glavni ideolog prozapadnih protesta u Beogradu Čedomir Stojković glavna je zvezda prištinskih medija koji se nalaze pod palicom teroriste i takozvanog premijera laže države Aljbina Kurtija.
Predsednik stranke Zajedno i opozicioni poslanik Nebojša Zelenović poručio je da tzv. Kosovo i Albanija mogu da se ujedine ako se slože Zajednica srpski opština i Srbija.
Košarkaškaški reprezentativac Srbije i igrač Majami Hita Nikola Jović u opširnom intervjuu za "Majami Herald" govorio je o svojoj karijeri, Mundobasketu, a rekao je i da je konačno završio srednju školu.
Voditeljka Ana Radulović ugostila je bivšeg zadrugara, Stefana Karića u novom izdanju emisije "Pitam za druga", a on je bez dlake na jeziku komentarisao aktuelna dešavanja u rijalitiju.
Nevreme praćeno gradom koje je sinoć zahvatilo opštinu Topola veliku štetu nanelo je selima Vinča, Plaskovac i Blaznava. U ova tri sela najveći broj domaćinstava se bavi voćarstvom ali je retko koja voćka ostala netaknuta.
U Kladovu su napadi pasa lutalica toliko učestali, da je skoro svaki 60-ti meštanin u toku poslednjih godinu dana prijavio nadležima ujed ili agresivno ponašanje. Psi su se osilili, napadaju i stare i mlade, a meštani za sve to krive one sugrađane koji su ih izbacili na ulicu.
Svi objekti od vitalnog značaja za funkcionisanje opštine Šid od jutros imaju električnu energiju, zahvaljujući instaliranim agregatima koji su u Šid dopremljeni iz čitave Srbije, rekla je ministraka energetike Dubravka Đedović Handanović posle obilska terena.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.