Ruska raketna pretnja Sjedinjenim Državama drastično je evoluirala od kraja Hladnog rata, rekao je za Njuzvik direktor Instituta za ruske pomorske studije (RMSI).
Majkl Petersen, osnivač RMSI-ja i profesor na američkom Vojnom koledžu za mornaricu, pravio je poređenja između tipova ruskih podmornica koje smo videli sada i nekoliko decenija pre, tokom Hladnog rata.
Ruska mornarica je podvrgnuta velikom remontu i modernizaciji od raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine kada je bila primorana da napusti mnoge nove brodove.
Prema neprofitnoj Inicijativi za nuklearnu pretnju, Rusija komanduje jednom od najvećih podmorničkih flota na svetu sa oko 58 plovila, uključujući 11 podmornica sa balističkim raketama na nuklearni pogon, koje smatra sastavnim delom svog strateškog odvraćanja.
Pretnja po SAD sada je prešla sa pretnje balističkim projektilima na pretnju krstarećim projektilima, rekao je Petersen za Njuzvik. On je primetio da je tokom perioda Hladnog rata, počevši od 1960-ih i do sredine do kasnih 1980-ih, Sovjetski Savez redovno slao podmornice sa balističkim projektilima na nuklearni pogon da patroliraju sa istočne i zapadne obale Sjedinjenih Država. Te patrolne lokacije su se zatim pomerale tokom vremena kako se tehnologija podvodnog ratovanja poboljšavala i kako se tehnologija podmornica poboljšavala.
Razlika između Sovjetskog Saveza i Rusije
Petersen smatra da je glavna u tome što Rusija danas ne raspoređuje podmornice sa balističkim projektilima kod obala Sjedinjenih Država.
- To je pomak i to je odraz tehnologije koja se poboljšava - kaže on.
Petersen je rekao da je do kraja Hladnog rata većina podmornica sa balističkim projektilima bila raspoređena u bastione u Barencovom moru i drugde na Arktiku.
Foto: Reuters
- Dakle, to se nije promenilo. Zato što je tehnologija omogućila Rusiji da održi strateške snage balističkih raketa koje imaju dovoljan domet i dovoljno preciznosti za udar sa ovih bastiona - rekao je Peterson.
Ono što se promenilo, objasnio je Petersen, jeste da ruska mornarica sada ima dugotrajne podmornice na nuklearni pogon koje mogu da ispaljuju visoko precizne, konvencionalne krstareće rakete sa nuklearnom bojevom glavom.
- Dakle, prešli smo od pretnje balističkim projektilima na pretnju krstarećim projektilima. To ne znači da pretnja balističkim projektilima ne postoji, ona je još uvek tu. Samo je na drugoj lokaciji - rekao je on.
Putinov plan za 2030. godinu
Rusija je preduzela više obimnih projekata za proširenje svoje podmorničke flote od raspada Sovjetskog Saveza. Tokom proteklih nekoliko godina, Moskva je proizvodila seriju podmornica koje imaju sposobnost da dostignu najkritičnije ciljeve u SAD ili kontinentalnoj Evropi.
Foto: AP/Tanjug
U dokumentu Kremlja koji je Putin potpisao 2017. godine, kao prioriteti su navedeni poboljšanje sposobnosti ruske mornarice, njena razvojna stratešku i operativna uloga i njene buduće ambicije. Takođe, navodi se da nacija „mora da poseduje moćne balansirane flote u svim strateškim oblastima“ do 2030. godine, uključujući brodove namenjene za izvršavanje misija u bližim i daljim morskim zonama i okeanskim područjima, kao i pomorske avijacije i obalskih snaga opremljenih efikasnim visoko preciznim udarnim oružjem i naprednim sistemom baziranja i snabdevanja.
Peterson napominje da je najhitniji prioritet u tom dokumentu i odvraćanje i kažnjavanje spoljne agresije. Američka mornarica takođe prolazi kroz akciju modernizacije i počela je da gradi svoju najveću i najnapredniju podmornicu sa balističkim projektilima klase Kolumbija (SSBN) u junu 2022.
Procenjuje se da ima 64 podmornice u svojoj floti, uključujući podmornice sa balističkim projektilima, navođene rakete podmornice i jurišne podmornice.
Rusija ima najveći i najmoćniji nuklearni arsenal na svetu, koji nastavlja da povećava i modernizuje, navodi se u godišnjem izveštaju američke obaveštajne zajednice „O globalnim pretnjama“ SAD.
Rusija i Sjedinjene Američke Države već razgovaraju o mogućim zajedničkim energetskim projektima koji bi mogli da budu pokrenuti posle završetka sukoba u Ukrajini, dok Moskva i Vašington paralelno traže put ka političkom dogovoru, objavio je Rojters.
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa razmatra sklapanje ekonomskih poslova sa Rusijom još pre završetka rata u Ukrajini, što bi predstavljalo ozbiljnu promenu dosadašnjeg pristupa Vašingtona prema Moskvi.
Demokrate u Predstavničkom domu SAD pokušale su da uz novi paket teških sankcija protiv Rusije otvore Ukrajini još 15 milijardi dolara za kupovinu oružja i vojnih usluga, ali njihov amandman za sada nije dobio prolaz ka glasanju u punom sastavu Predstavničkog doma.
Američki predsednik Donald Tramp do 18. oktobra treba da odluči o primeni novih drastičnih ekonomskih mera prema Rusiji i najvećim kupcima ruskih energenata, dok američki ministar energetike Kris Rajt potvrđuje da Bela kuća trenutno procenjuje posledice takvog poteza.
Nemački kancelar Fridrih Merc se tokom posete Kijevu obratio ruskom predsedniku Vladimiru Putinu i izjavio spremnost za mirovne pregovore o Ukrajini, izveštava list Taz.de.
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev upozorio je Sjedinjene Američke Države da bi pokušaj uništavanja ruske satelitske mreže „Rasvet“ mogao da izazove otvoreni rat u svemiru.
Rusija sada ima retku priliku da nastavi pritisak na Ukrajinu i nema razlog da pristane na primirje, moratorijum na udare ili zamrzavanje sadašnje linije fronta, ocenio je ruski vojni komentator i penzionisani pukovnik Mihail Hodarjonok.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski najavio je danas da će Ukrajina intenzivirati napade na ruske rafinerije nafte kao odgovor na novu politiku Moskve da sprovodi vazdušne napade sa ciljem da primora stanovništvo da napusti Kijev i druge gradove, ali da neće da napada civile.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija ima najveći i najmoćniji nuklearni arsenal na svetu, koji nastavlja da povećava i modernizuje, navodi se u godišnjem izveštaju američke obaveštajne zajednice „O globalnim pretnjama“ SAD.
Bivši mađarski premijer Viktor Orban čestitao je Miloradu Dodiku i SNSD-u izborni rezultat u Bosni i Hercegovini, poručivši da je stranka dobila snažan mandat da nastavi borbu za interese i prava Republike Srpske.
Dok se u javnosti ne stišava bura oko ostvarenja Lordana Zafranovića "Zlatni rez 42: Djeca Kozare", hrvatski glumac Rene Bitorajac rešio je da se oglasi video-porukom na Instagramu i pokuša da opere ruke od sopstvene uloge u ovom filmu, ali i od prozivki sa kojima se suočava.
Aleksandar Vučić, prvi na listi "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" istakao je prilikom gostovanja u emisiji "Ćirilica", da je deset godina verno služio kao predsednik države svom narodu.
Takmičar Crvenog tima, Vuk Džudović, je u emisiji "Druga strana Exatlona" naveo da voli kada njegova devojka igra video igre, kao i kada ih igraju zajedno.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u tehničkom mandatu Dragan Glamočić izjavio je da je šest osoba uhapšeno zbog izazivanja požara paljenjem strnjika.
Noćas oko 1 sati iza ponoći, dogodila se teška saobraćajna nesreća u selu Cerovac kod Šapca, u kojoj je jedan mladić izgubio život, a drugi je teško povređen.
Teška saobraćajna nesreća dogodila se večeras oko 19.30 časova na Mokroluškom brdu, u smeru ka Beogradu, kada je automobil udario pešaka, koji je tom prilikom stradao.
Palestinac je uhapšen sinoć zbog sumnje da je počinio krivično delo ugrožavanje sigurnosti nakon što je u jednom hotelu u Skadarskoj ulici u Beogradu, kako se sumnja, napao radnicu recepcije i pretio da će ubiti nju i policajce.
Film "Diger", u kojem Tom Kruz igra moćnog naftnog tajkuna suočenog sa ekološkom katastrofom gigantskih razmera, doživelo je strahovit debakl na bioskopskim blagajnama, preteći da postane jedan od najvećih promašaja u istoriji sedme umetnosti.
Dubravka Mijtović kaže da je najviše filozofiranja i mlataranja rukama doživela od prosečnih i nekvalitetnih ljudi, ali ne i kod ostvarenih ličnosti poput Milene Dravić.
Dok se u javnosti ne stišava bura oko ostvarenja Lordana Zafranovića "Zlatni rez 42: Djeca Kozare", hrvatski glumac Rene Bitorajac rešio je da se oglasi video-porukom na Instagramu i pokuša da opere ruke od sopstvene uloge u ovom filmu, ali i od prozivki sa kojima se suočava.
Sijera je ponosno prošetala svoj sve veći trudnički stomak u providnoj crnoj čipkastoj haljini na prestižnom gala događaju BoF 500 u Parizu, i to samo nekoliko sati nakon iznenađujućeg pojavljivanja na modnoj pisti.
Problemi sa spavanjem nisu samo izvor umora, već mogu biti povezani sa većim rizikom od moždanog udara, hospitalizacije i drugih problema sa zdravljem mozga.
Sofija Vergara zapalila je Nedelju mode u Parizu pojavivši se na ekskluzivnoj zabavi magazina 72 Magazine u smeloj haljini koja je istakla njene obline i još jednom potvrdila njen status modne ikone.
Američka pevačica i reperka Rubi Rose postavila je fotografiju sa sličnom haljinom i istom tortom, koju je za punoletstvo imala ćerka Jelene Karleuše, mlada i zanosna Atina Tošić.
Folk diva Svetlana Ceca Ražnatović pojavila se na snimanju nove epizode muzičkog takmičenja, a svojim modnim izdanjem još jednom je privukla veliku pažnju.
Ćerka Saše Popovića i pevačice Suzane Jaovanović važi za jednu od najskromnijih devojaka među decom poznatih ličnosti, ona je odustala od fakulteta i posvetila se zanatima.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.