Iza fantazije ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog da se okupiraju ruski gradovi i digne u vazduh naftovod „Družba“ krije se želja Kijeva da uceni Rusiju i postigne neke svoje ciljeve, nanese štetu Moskvi i određenim državama Evrope, kao i da zadobije naklonost svojih gospodara na Zapadu, tvrde ruski vojni stručnjaci.
Međutim, eksperti ne isključuju mogućnost da iza ovog predloga ukrajinskog predsednika ne stoje ni manje ni više nego Sjedinjene Američke Države.
Kako piše „Vašington post“, pozivajući se na dokumenta Pentagona koja su procurela na internetu, predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski predlagao je da se rakete dugog dometa koriste protiv ciljeva u Rusiji, kao i da se okupiraju ruski gradovi. Pored toga, Zelenski je izneo ideju o dizanju u vazduh naftovoda „Družba“, koji se proteže od Rusije do Evrope i doprema, između ostalog, naftu Mađarskoj.
Ovi dokumenti koji su postali javno dostupni opisuju internu komunikaciju ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog sa visokorangiranim pomoćnicima i komandantima vojske.
Želja za ucenjivanjem Rusije i nanošenjem štete Evropi
Ruski vojni ekspert Viktor Litovkin smatra da se iza predloga ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog da se okupiraju ruski gradovi i digne u vazduh naftovod „Družba“, krije želja za ucenjivanjem Moskve i nanošenjem štete Rusiji i Evropi.
- Zauzimanjem ruskih gradova, predsednik Ukrajine Vladimir Zelenski pokušao bi da uceni Rusiju i postigne neke svoje ciljeve. A što se tiče dizanja u vazduh naftovoda „Družba“, Ukrajina bi ovim potezom nanela mnogo štete onim državama Evropske unije koje ne podržavaju ovu zemlju. Među njima je, na primer, Mađarska. Takođe, Kijev bi ovim pokušao i da spreči Rusiju da zarađuje na ovoj nafti - objašnjava on.
Foto: epa
- Zbog toga i predlaže okupaciju ruskih gradova. I nije isključeno da pod tom okupacijom ukrajinski predsednik nije mislio na zauzimanje Krima, Belgorodske, Rostovske i Kurske oblasti, kao i četiri regiona koji su ušli u sastav Rusije. Ovaj čovek predlaže inicijative koje bi mogle da nanesu maksimalnu štetu našoj zemlji. Pored toga, on nastavlja da se bori sa ruskom državom da bi ispunio želje svojih gospodara. Jednostavno rečeno, ukrajinski predsednik je jedna obična marioneta koja u ovom sukobu nikoga ne štedi, uključujući i Ukrajince - konstatuje Litovkin.
Ruski politikolog Jurij Svetov smatra da Zelenski ima ovakve predloge jer želi da pokuša da nanese maksimalnu štetu Rusiji i pobedi ovu zemlju u sukobu.
- Generalno, san ukrajinskog predsednika, kao i onih koji stoje iza njega je izazivanje napetosti među stanovništvom Rusije. Pored toga, oni žele da izazovu i unutrašnje proteste u ovoj zemlji. SAD imaju želju da naša zemlja bude na njihovoj strani..Da bude njihova marioneta, kao što je sada Ukrajina - objašnjava sagovornik Sputnjika.
Zelenski ispunjava zahteve svojih gospodara
S druge strane, ruski senator Konstantin Dolgov smatra da publikacija „Vašington posta“, u stvari otkriva prave ambicije Sjedinjenih Američkih Država.
- Ne potcenjujte ovakve poruke. Nije tajna da Zelenski ispunjava zahtev Vašingtona. On je spreman da deluje na bilo koji način.... Napadom na ruske teritorije i dizanjem u vazduh naftovoda, SAD bi verovatno pokušale da oslabe ili, kako kažu, strateški „poraze“ Rusiju - objašnjava Dolgov.
Foto: Reuters
Pored toga, ruski senator ne isključuje mogućnost da je ovaj predlog „neka vrsta pokušaja vršenja psihološkog pritiska na Rusiju iz razloga što se protiv nas vodi otvoreni informacioni rat“.
Međutim, Viktor Litovkin ipak ne isključuje mogućnost da je ukrajinskom predsedniku samom pala na pamet ideja o dizanju u vazduh naftovoda „Družba“ i zauzimanju ruskih gradova.
- Ali, nije isključeno da ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog nije savetovao neko iz Sjedinjenih Američkih Država ili Velike Britanije - ističe stručnjak.
Rusija ne sedi skrštenih ruku
Na pitanje da li postoji mogućnost da ukrajinske Oružane snage pokušaju da okupiraju ruske gradove i probaju da dignu u vazduh naftovod „Družba“, Litovkin kaže da se od njih svašta može očekivati.
- U principu, oni čak mogu da pokušaju da uđu u te pogranične gradove i ubiju civile. Ne moraju čak ni da ih zauzmu. Njima je najvažnije da izazovu strah kod ljudi. Međutim, naša zemlja sve radi da ih zaštiti - objašnjava sagovornik Sputnjika.
Aleksej Leonkov naglašava da ruske pogranične gradove čuvaju Oružane snage Rusije.
- Tamo se nalazi linija odbrane, kao i sistemi PVO - ističe on.
Foto: Reuters
Podsetimo, krajem januara, ukrajinski predsednik predložio je „da se izvode napadi na Rusiju“ i „zauzimaju neimenovani ruski pogranični gradovi“. Prema mišljenju Zelenskog, to bi Kijevu dalo „polugu uticaja“ u pregovorima.
Pored toga, ukrajinski lider je izrazio žaljenje što nemaju rakete dugog dometa u Oružanim snagama Ukrajine koje bi mogle da dosegnu do baza na ruskoj teritoriji. Umesto raketa, on je predložio korišćenje dronova protiv ciljeva u Rostovskoj oblasti.
Kremlj je u januaru nazvao izuzetno opasnom čak i diskusiju o mogućnosti isporuka oružja Ukrajini koje bi joj omogućile da udari po ruskoj teritoriji. Portparol predsednika Dmitrij Peskov je napomenuo da bi to „značilo dovođenje sukoba na novi kvalitativni nivo“.
Bivši zamenik vrhovnog komandanta NATO-a doveo je u pitanje brzinu kojom zapadne zemlje naoružavaju Ukrajinu – i naveo da bi zbog takve „hitnosti” Zapada rat u Ukrajini mogao da traje godinama.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski priznao je da ukrajinska vojska u februaru 2022. godine nije bila spremna za ruski prodor iz Belorusije prema Kijevu, jer na tom pravcu nije imala dovoljno snažne jedinice.
Dva ruska reaktivna drona „geran“ su pogodila viseći most u Zaporožju, gradu pod kontrolom ukrajinskih snaga, a prema prvim informacijama sa vojnih kanala za praćenje sukoba, konstrukcija je oštećena i na mestu udara izbio je požar.
Ukrajinska protivvazdušna odbrana nije prijavila obaranje nijedne ruske balističke ili protivbrodske rakete tokom masovnog napada izvedenog u noći između 21. i 22. oktobra.
Ruski predsednik Vladimir Putin naložio je vladi da usvoji i sprovede poseban program obnove trgovinske i logističke infrastrukture oštećene u napadima koje Moskva označava kao terorističke, uz obavezu da prvi izveštaj o realizaciji dostavi najkasnije do 1. novembra 2026. godine, saopštio je Kremlj.
U ukrajinskoj Volinjskoj oblasti proglašena je uzbuna zbog opasnosti od oslobađanja amonijaka nakon ruskog napada dronovima na industrijsko postrojenje u mestu Maneviči, gde je jedna osoba poginula, osmoro je povređeno, a izbio je i veliki požar, saopštile su lokalne vlasti.
Ukrajinski napadi na data-centre kompanije Jandeks otkrili su ozbiljnu slabost ruske digitalne infrastrukture, koja bi u slučaju novih udara mogla da izazove poremećaje u gotovo čitavoj ekonomiji zemlje.
Ruska vojska izvela je snažan termobarički napad na koncentraciju ukrajinskih vojnika u području Krasnog Limana, koristeći teški raketni sistem TOS-1 „Solncepek“, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Ruska protivvazdušna odbrana oborila je čak 146 ukrajinskih bespilotnih letelica koje su tokom noći između 13. i 14. oktobra pokušale da napadnu Moskvu, saopštio je gradonačelnik prestonice Sergej Sobjanjin.
Crnomorski pomorski pravci uz obale članica NATO pretvorili su se u zonu razornih napada u kojima je za samo devet dana stradalo pet trgovačkih brodova, od kojih su tri potonula.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Bivši zamenik vrhovnog komandanta NATO-a doveo je u pitanje brzinu kojom zapadne zemlje naoružavaju Ukrajinu – i naveo da bi zbog takve „hitnosti” Zapada rat u Ukrajini mogao da traje godinama.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević oglasio se povodom skandaloznog kršenja izborne tišine od strane tajkunskog glasila Nova S, koji je jutros u 09:12 objavio sramotan tekst usmeren protiv SNS-a.
Regulatorno telo za elektronske medije (REM) oglasilo se zvaničnim saopštenjem i potvrdilo da su na tajkunskim televizijama N1 i Nova S uočeni programski sadržaji koji direktno krše zakonske obaveze tokom predizborne tišine, o čemu je Informer pisao.
Asocijacija novinara Srbije (ANS) najoštrije reaguje povodom navoda da je Nova S prekršila izbornu tišinu i zahteva hitnu, nedvosmislenu i javnu reakciju nadležnih institucija.
Centar za slobodne izbore i demokratiju (CeSID) i IPSOS Srbija najavili su da će u nedelju, tokom izbornog dana, objavljivati procene izlaznosti u pet termina, na osnovu preseka podataka i to u 9.00, 11.00, 14.00, 17.00 i 19.00 časova.
Dragan J. Vučićević, glavni urednik Informera pozvao je u uživo u "Kolegijumu 1" Republičku izbornu komisiju (RIK), kako bi prijavio najstrašnije kršenje predizborne tišine na Novoj S i N1.
Nemilosrdna kampanja usmerena protiv vlasti ne prestaje ni u trenucima kada bi izborna pravila morala da obezbede mir, red i jednakost za sve učesnike izbornog procesa.
U Kalendaru Javnog zdravlja oktobar je obeležen i kao mesec pravilne ishrane. Cilj je da se skrene pažnja na pravilne navike u ishrani. Doktorka Dragana Milošević ističe važnost prevencije gojaznosti kod dece i apeluje na veće uključivanje roditelja.
Ekspo 2027 u Beogradu procenjuje se kao jedan od najvećih državnih i ekonomskih projekata, uz cilj da BDP Srbije sledeće godine dostigne 100 milijardi evra.
Manastir Davidovica nalazi se u dolini Lima, nedaleko od Brodareva, i predstavlja značajnu srpsku srednjovekovnu svetinju. Podigao ga je Dimitrije Nemanjić u 13. veku, a njegova prošlost povezuje se sa dinastijom Nemanjića, pravoslavnom tradicijom i narodnim predanjima.
Kompanija NIS, osamnaestu godinu zaredom, nastavlja da podržava projekte od značaja za kvalitet života građana i razvoj lokalnih zajednica širom Srbije kroz program društvene odgovornosti "Zajednici zajedno".
Policija u Sokobanji, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Aleksincu, uhapsila je S. V. (55) iz Niške Banje, zbog sumnje da je izvršio krivično delo proganjanje.
Pripadnici Policijske uprave Doboj uhapsili su muškarca inicijala Z. Š. sa područja Teslića zbog sumnje da je počinio krivično delo "izazivanje opšte opasnosti".
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Pančevu, po nalogu Višeg javnog tužilaštva u ovom gradu, uhapsili su V. P. (47) iz Kragujevca, zbog sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Glumica Ivana Žigon ćerka je Steva i Jelene Žigon, a publika je najbolje pamti po ulozi u filmu "Hajde da se volimo 3" gde je kadar delila sa Lepom Brenom.
Japanski pisac Rju Murakami, poznat po romanu "Plavo, gotovo prozirno", za koji je 1976. godine dobio nagradu Akutagava, preminuo je u 75. godini, saopštio je danas izvor iz izdavačke industrije.
Pariski muzeji Luvr, Orse i Pikaso, kao i izložbeni prostor Gran pale biće u subotu, 24. oktobra, vanredno zatvoreni zbog najavljenih demonstracija u francuskoj prestonici, saopštilo je sinoć Ministarstvo kulture.
Ćerka folk pevačice Jane Todorović, Kristina, privukla je pažnju na društvenim mrežama svojim atraktivnim izdanjem, a mnogi su na mrežama prokomentarisali koliko njih dve liče - pogotovo ako se Kristinine fotke uporede sa Janinim iz mlađih dana!
Denser Gagi Đogani i pevačica Anabela Atijas nastavljaju sa nastupima na koncertima devedesetih kao grupa "Fanki Dži", ali supružnici posle brojnih nesuglasica sada imaju novi problem - oko odabira pesama.
Pevača Samira Ramovića pre devet meseci napustila je supruga Ivana i od tada ne želi da čuje ni za njega ni za njihovo dvoje dece, kojima je dijagnostikovan autizam.
Pevačica Marina Visković podelila je sa pratiocima na društvenim mrežama fotografije iz detinjstva i pokazala kako je izgledala kada je bila mala, a mnogi bi se složili da je i tada bila preslatka.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.