Francuska i Nemačka podeljene su oko reformi pravila o potrošnji unutar EU, što znači da je dogovor do kraja ove godine sve manje verovatan, izveštava "Politiko". Hrvati stali uz Berlin, Italija podržava Pariz!
Revizija Pakta o stabilnosti i rastu Evropske komisije, koja se udaljava od standardizovanih zahteva za ograničenje duga ka srednjoročnim ciljevima, specifičnim za svaku zemlju, daje državama članicama više vremena i omogućava "veću fleksibilnost". Međutim, sada se revizija suočava sa protivljenjem velike grupe država, koju predvodi Berlin.
Dok EU pokušava da ponovo uvede pravila za smanjenje deficita, koja su suspendovana tokom pandemije, ova reforma ponovo otvara stare istorijske podele unutar bloka: podelu između severa i juga, odnosno između fiskalno konzervativnih zemalja i onih koje se zadužuju. Decenijama se Francuska i Nemačka nalaze na čelu dva suprotstavljena tabora.
- Potrebna su nam zajednička pravila, jednaka za sve - rekao je u petak nemački ministar finansija Kristijan Lindner, pre sastanka sa kolegama iz EU u Luksemburgu. "Potreban nam je pouzdan put ka smanjenju deficita i nižem nivou duga."
On je dodao da Nemačka nije jedina zabrinuta zbog predloga Komisije, za koje Berlin veruje da bi državama članicama i Komisiji dali previše slobode.
Nemačka želi jedinstvena pravila za smanjenje duga.
Ekonomska i politička greška
Stav Francuske je sušta suprotnost stavu Nemačke, a to "stvara problem", piše "Politiko", jer sve zemlje EU zahtevaju konsenzus pre nego što sa Evropskim parlamentom započnu pregovore o reformama.
- Prava tačka neslaganja je oko toga treba li da postoje jedinstvena pravila u Paktu za stabilnost i rast - izjavio je pre sastanka francuski ministar finansija Bruno Le Mer. "Naš odgovor je očigledno ne, jer smatramo da bi to bila i ekonomska i politička greška."
Neuobičajeno je da se Lindner i Le Mer ne slažu, budući da obojica potiču iz sličnih, liberalnih partija. Do sada su njih dvojica bili odlično usklađen tandem, koji je često priređivao predstavu francusko-nemačkog jedinstva.
Foto: Reuters
Makron i Šolc za evropskui javnost deluju kao uigran tandem, ali u pozadini bukti žestok rat
Međutim, što se tiče pravila koja regulišu javnu potrošnju, Nemačka i Francuska su podeljene.
Francuska ima dug od preko 110 odsto BDP-a i očekuje se da će premašiti prag deficita EU od tri odsto.
Nemačka, čiji je dug premašio 60 odsto BDP-a 2020. godine, planira da se ove godine vrati na "kočnicu duga", što predstavlja zahtev za uravnoteženim budžetom, koji je sadržan i u njenom ustavu.
Dva žestoko suprotstavljena tabora
Druge zemlje članice EU uglavnom spadaju u jedan od dva oštro suprotstavljena tabora.
Zajedno sa Nemačkom, ministri finansija Austrije, Bugarske, Hrvatske, Češke, Danske, Estonije, Litvanije, Letonije, Luksemburga i Slovenije ove nedelje su potpisali dokument o zajedničkim kvantitativnim ciljevima za smanjenje duga. Takođe, Finska, Irska, Holandija, Slovačka i Švedska podržavaju ideju o "pristupu zasnovanom na pravilima."
S druge strane, Italija podržava stav Francuske, koja se oštro protivi "univerzalnim pravilima."
- Važno je da posvetimo dovoljno pažnje javnim investicijama", izjavio je italijanski ministar finansija Đankarlo Đorđeti, dodajući da njegova zemlja želi da se "posebna pažnja posveti zelenim i digitalnim investicijama - koje se ostvaruju kroz fond EU za oporavak posle pandemije. Italija je njihov najveći korisnik.
Španija, Grčka i Portugal podržavaju predlog Komisije i verovatno će se odupreti pozivima za stroža fiskalna ograničenja. Ministri finansija su sami sebi zadali rok da završe ovaj posao do kraja godine, ali francusko-nemački raskol znači da je to sada nemoguće.
- Ovo bi uverilo finansijska tržišta da postoje kredibilna pravila za očuvanje održivosti javnih finansija, ali bi, takođe, ubedilo naše građane da to ne znači slepu štednju, već srednjoročno planiranje, koje bi omogućilo preko potrebne investicije i reforme - rekao je evropski komesar za ekonomiju Paolo Đentiloni ministrima finansija i dodao: "Vreme nije beskonačno."
OKO 3.000 aktivista je danas, uprkos zabrani, demonstriralo protiv izgradnje pruge Lion-Torino u Francuskoj. Oni tvrde da je izgradnja pruge "štetna" po životnu sredinu. Autoput A43 je na kratko bio blokiran.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Maki
pre 2 godine
Naravno dasu stali zu Berlin vecitosu i bili nemacke sluge.
OKO 3.000 aktivista je danas, uprkos zabrani, demonstriralo protiv izgradnje pruge Lion-Torino u Francuskoj. Oni tvrde da je izgradnja pruge "štetna" po životnu sredinu. Autoput A43 je na kratko bio blokiran.
Gledalačko-obaveštajna služba Informera (GOSI) došla je do novog šok snimka sa blokaderskog plenuma u Nišu iz kog saznajemo kako funkcioniše blokaderska "demokratija" i kako su mažnjavane prljave zgubidanske pare.
U Frankfurtu je danas održan skup ProGlasa, tokom kojeg je došlo do incidenta u kojem je napadnut novinar Zoran Vicelarević. U publici je bila i Ana Drakulović, koja je nakon incidenta napustila skup.
Srbi širom Kosova i Metohije od ranih jutarnjih sati masovno su izlazili na izbore, a prizori iz srpskih sredina svedočili su o velikom odzivu građana koji žele da ostvare svoje biračko pravo i izaberu svoje istinske predstavnike u parlamentu u Prištini.
Profesor Filozofskog fakulteta Čedomir Antić bez dlake na jeziku komentarisao je predsednika Crne Gore Jakova Milatovića, iznoseći niz oštrih kritika na njegov račun i dovodeći u pitanje doslednost njegovih političkih stavova.
Blokaderski glumac Dragan Bjelogrlić, jedan od vođa antisrpskog Proglasa, zaputio se juče u Frankfurt. On je otišao u Nemačku gde je održana tribina Proglasa.
Organizator ProGlasovskih aktivnosti Dragan Vasiljević snimljen je pijan u Frankfurtu nakon što je u tom gradu na tribini ProGlasa napadnut novinar Zoran Vicelarević, kada je pokušao da postavi pitanje predstavnicima ProGlasa.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Ivica Dačić na RTS-u otvorio je dušu o borbi za život. Iz petodnevne indukovane kome, kaže, spasili su ga jastuk iz manastira Tumane, a kasnije i Pojas Presvete Bogorodice!
Spektakularni prizori iz Amerike! Tradicionalni "SerbFest" okupio hiljade naših ljudi, a slika sa Nacionalnog mola u glavnom gradu SAD obišla je planetu.
Dok cene na moru divljaju, na Tenerifima je moguć brutalan popust! Pogledajte šta je ovaj turista dobio za manje od 5 evra tik uz obalu i sa pogledom na more.
Više od tri godine nakon masakra u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", jedno pitanje i dalje ne prestaje da zanima javnost - šta će biti sa Kostom K. kada napuni 18 godina, i da li će jednog dana napustiti ustanovu u kojoj se nalazi?
Američki glumac Džejms Hendi poznat po ulogama u filmovima Top Gan: Maverik i Džumandži, izboden je na smrt u vlastitom domu u Los Anđelesu, saopštila je policija.
Pozorište lutaka "Pinokio" sa ponosom najavljuje premijeru predstave "Luna Luna Park", u režiji Fabricija Montekija, koja će se održati u subotu 6.juna u 19:00 časova.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
U sred leta paradajz je u najintenzivnijoj fazi razvoja, pa zahteva posebnu pažnju. Zbog toga se mnogi baštovani okreću prirodnim đubrivima koja mogu da obezbede neophodne hranljive materije za zdrav rast paradajza.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar