U vremenu sve većih nestabilnosti i rasplamsavanja novih sukoba širom sveta, svedoci smo procesa koje će dovesti do promena strukture stanovništva, migracije, ratova i neminovnih nestajanja granica, a možda i čitavih država. Iako je nemoguće precizno predvideti budućnost i odrediti koje države bi mogle nestati pod uticajem promena, postoje scenariji koji se baziraju na ekonomskim, političkim, ekološkim, demografskim faktorima i brojnim drugim faktorima.
Pad nataliteta, starenje stanovništva i migracije mogu dovesti do smanjenja broja stanovnika u određenoj državi, što može uticati na njenu stabilnost i održivost. Ništa manje nisu važni ni ekološki faktori kao što su klimatske promene, poplave, suše, podizanje nivoa mora i prirodne katastrofe koje mogu ugroziti teritorijalni integritet država, naročito onih sa niskim nadmorskim visinama.
Unutrašnji sukobi, terorizam, separatistički pokreti ili međunarodni konflikti mogu dovesti do raspada ili podela postojećih država. Invazija ili aneksija pojedinih država danas kada svedočimo ratu u Ukrajini, razrešavanju situacije na Kavkazu i rasplamsavanju sukoba između Izraela i Palestine ne čine se nimalo nemogućim. Velika ekonomska kriza, dugovi i neuspešna ekonomska politika mogu dovesti do političke nestabilnosti, pa čak i kolapsa neke države.
Proces globalizacije ili grupisanje pojedinih država povezanih istorijskim, ideološkim ili ekonomskim faktorima može dovesti do jačanja međunarodnih saveza ili organizacija i smanjenja suvereniteta pojedinih država što može uticati na njihov status. Svi ovi kompleksni i često međusobno povezani faktori mogu dovesti do značajnih promena, nastanka novih ili nestanka postojećih država. Neki od pomenutih scenarija su već vidljivi u određenim delovima sveta, dok su drugi još uvek spekulativni.
Nove države
Najmlađa država na svetu je Južni Sudan koji je proglasio nezavisnost 2011. godine. Velike verske i etničke razlike u dva dela zemlje dovele su do sukoba koji se završio proglašenjem nezavisnosti južnog dela zemlje. Ubrzo, međutim, ovo će se promeniti i status najmlađe države na svetu zauzeće ostrvo Bogenvil čiji su stanovnici na referendumu izglasali odluku po kojoj će 2027. godine proglasiti nezavisnost od Papue Nove Gvineje.
Ukrajina
Nekoliko dana nakon napada Rusije na Ukrajinu i dolaska ruskih trupa nadomak Kijeva, mnogi su se zapitali hoće li ova država biti zbrisana sa mape vojnom intervencijom. Ukrajina je ipak pružila priličan otpor i pokazala se kao žilav protivnik, što i nije iznenađujuće za zemlju sa tolikim prostranstvom i stanovništvom koje je brojalo oko 45 miliona ljudi.
Ubrzo su počele da stižu donacije i naoružanje iz zapadnog sveta, pa je teško očekivati da će Moskva ostvariti svoje ciljeve u Ukrajini kakvi god oni bili, a ono što je trebalo da bude brza vojna intervencija sa osloncem na prorusko stanovništvo, pretvara se u višegodišnji krvavi i iscrpljujući sukob nalik na Avganistan.
Foto: Reuters
Upravo je dugogodišnja vojna kampanja u Avganistanu bila svojevrsni završni čin Sovjetskog Saveza na međunarodnoj pozornici. Sovjetski Savez ubrzo je iscrpljen unutrašnjim političkim razlozima i opterećen stanovništvom čitavog istočnog bloka željnim standarda iz izloga zapadnog sveta proglasio razlaz, a na svojim obodima ostavio nekoliko konfliktnih zona i granica za koje teško možemo reći da će ostati nepromenljive na duži vremenski period.
Tajvan
Tajvan danas funkcioniše kao nezavisna država, a zvanični Peking smatra ga delom Kine. Oslonjen na američku zaštitu i tehnologiju, Tajvan je upravo onaj pomenuti "izlog zapadnog sveta" okrenut prema komunističkim državama.
Foto: Reuters/Google Maps
Standard i visoka tehnološka razvijenost za razliku od kopnenog dela Kine koji je tek poslednjih decenija u usponu dovode do velikih razlika i među samim stanovništvom. Zvanični Peking ističe da će obnoviti svoj suverenitet nad Tajvanom milom ili silom, a poslednjih nekoliko godina praćenih ekonomskim i vojnim usponom Kine sve više se govori i o mogućnosti invazije koja ne bi prošla bez upliva Amerikanaca. Nema sumnje da bi svako ratno rešenje dovelo do stvaranja nove Ukrajine na Pacifiku.
Moldavija
Rumunija i Moldavija važe za dve prilično kulturološki i etnički povezane države razdvajaju pre svega politički i geostrateški interesi. Rumunija je članica NATO i EU dok je Moldavija i sama duboko politički podeljena na prorusku i proevropsku. Pored toga, oblast zvana Pridnjestrovlje funkcioniše kao nezavisna država unutar Moldavije i lojalna je Moskvi. Takođe, ruske trupe raspoređene su na delu teritorije Moldavije.
Belorusija
Nekoliko pokušaja predsednika Belorusije Aleksandra Lukašenka da svoju zemlju učini u potpunosti nezavisnom od bilo koga na svetu završila su se neslavnim flertom sa Zapadom i nekoliko pokušaja obojenih revolucija od čijeg je uticaja ponovo morao da traži zaštitu pod okriljem Rusije. Od tada, sve se više govori o savezu Rusije i Belorusije, a uveliko se pominje i ujedinjenje dve zemlje.
Klimatske promene
Maldivi, Vanuatu, Kiribati, Solomonska ostrva i Tuvalu samo su neki od primera država koje bi mogle nestati usled delovanja klimatskih promena. Povećanjem nivoa mora, malim ostrvskim državama širom Indijskog i Pacifičkog okeana preti fizički nestanak.
Foto: Printskrin
Velika Britanija
Na referendumu održanom 2014. godine Škotska je odlučivala o odvajanju od Velike Britanije. Referendum je završen neuspešno, ali priča o raspadu Velike Britanije je uvek prisutna, posebno u već, na katolike i protestante podeljenoj, Severnoj Irskoj gde terorizam i ulični neredi nisu bili ništa neuobičajeno. Ipak, imajući u vidu da je London centar iz koga se kontrolišu mnogi meridijani na planeti, teško je poverovati da će prestonica globalnih struktura moći dozvoliti sebi takav udarac na domaćem terenu. To bi prenelo veoma lošu sliku ostatku sveta i označilo da u nekadašnjoj "Imperiji u kojoj sunce nikad ne zalazi" ipak nadolazi suton.
Španija
Španija je jedna od država sa najistaknutijim separatističkim pokretima u svetu. Katalonija je svakako najpoznatija, a ujedno je i najbogatiji region Španije. Nekoliko puta su podnosili inicijative za odvajanje od Španije, a najpoznatiji je bio referendum 2017. godine koji je vlada u Madridu proglasila nelegalnim.
Na referendumu je gotovo jednoglasno izglasana nezavisnost Katalonije, ali je vlada u Madridu imala nešto jače argumente u vidu pendreka, suzavca i naoružanih formacija, a morate priznati da je teško odoleti argumentima čoveka sa pištoljem. Tadašnji lider Katalonaca Karles Pućdemon završio je u političkom izgnanstvu u Briselu, a političke snage koje su ostale u zemlji prihvatile su pregovore kojima je sve vraćeno na prethodno stanje.
Pored ovog, Španija se suočava sa još nekoliko veoma ozbiljnih separatističkih pokreta. Baskija takođe važi za jednu od najrazvijenijih oblasti u Španiji. Stanovnici ove pokrajine sebe ne smatraju Špancima, imaju svoj jezik, istoriju i autentično poreklo, a uz to važe za jedan od najobrazovanijih naroda u Evropi. Baski su, pored intelektualnog, pokazali i spremnost da svojim životima plate nezavisnost, pa je vlada u Madridu nekoliko decenija imala problem da pacifikuje organizaciju ETA. Danas je situacija nešto mirnija, ali baskijski plamen nesumnjivo i dalje tinja ispod površine. Španska provincija Galicija takođe je jedan od regiona ove države u kome se sve više govori o separatizmu.
Belgija
Država koja se sastoji od dve pokrajine Flandrije i Valonije duboko je podeljena između stanovništva koje je povezano sa Holandijom na jednoj i Francuskom na drugoj strani. U Belgiji postoji priličan broj stanovnika koji se otvoreno zalaže za podelu zemlje na flamaski i valonski deo i okončanje zajedničkog suživota.
Bosna i Hercegovina
BiH bi mogla da prestane da postoji ukoliko bi Republika Srpska proglasila nezavisnost. Dejtonskim sporazumom skrojena država nikada nije u potpunosti profunkcionisala, a strani namesnici su, po svemu sudeći, jedini faktor koji uspešno funkcioniše u BiH od završetka rata. Konstantni pokušaju da se nametne dominacija Bošnjaka i centralizuje federativna država dovele su do potpune nefunkcionalnosti. Srbi iz Republike Srpske ne žele da se o njihovoj sudbini odlučuje iz Sarajeva, a Bošnjaci su upornim insisitiranjem na centralizaciji, uz pomoć stranih namesnika, okrenuli protiv sebe čak i Hrvate sa kojima dele Federaciju BiH.
Palestina
Rat Izraela i Palestine ponovo je postao glavna vest u svim svetskim medijima nakon terorističkog napada Hamas i žestokog odgovora Izraelaca koji su se mobilisali za veliku vojnu kampanju i neselektivni obračun sa Palestincima. Ono što je jedna od karakteristika sukoba Izraela i Palestine je da su civilne žrtve gotovo redovna pojava, a često i legitimne mete i jednih i drugih.
Foto: Reuters
Palestina je od kraja Drugog svetskog rata, početka naseljavanja Jevreja na tu teritoriju i stvaranja države Izrael, iz godine u godinu gubila sve više teritorije. Tome su doprineli i ratovi koje je Izrael vodio sa arapskim zemljama uz gotovo konstantne sukobe sa Palestincima. Ipak, Izrael je iz svakog rata izlazio sa sve više osvojene teritorije koju bi potom revnosno naseljavali. Danas je Palestina podeljena na Zapadnu obalu i Pojas Gaze koje su praktično enklave opasane izraelskim zidovima, vojskom i sve većim brojem naseljenih stanovnika.
Nagorno Karabah
Nagorno Karabah je oblast koja je proglasila nezavisnost kada se raspao Sovjetski Savez. Jermensko stanovništo koje Nagorno Karabah smatra svojom prapostojbinom uspešno je odolevalo svakoj vrsti integracije u Azerbejdžan i praktično je ova teritorija funkcionisala kao nezavisna država, iako međunarodno nepriznata, sve do nedavno kada je brzom vojnom intervencijom Azerbejdžan za 24 časa preuzeo kontrolu nad ovom teritorijom, a kolone jermenskih izgnanika uputilo se prema Jermeniji. Predsednik Nagorno Karabaha potpisao je, nakon predaje, ukaz kojim će ova država zvanično prestati da postoji od 1. januara 2024. godine.
Koreja
Nakon završetka Drugog svetskog rata, Koreja je podeljena na Severnu i Južnu. Severna Koreja je bila pod uticajem Sovjestkog Saveza, a Južna Koreja pod uticajem SAD. Dve zemlje ušle su u rat 1950. godine, a ni kraj oružanih sukoba nije okončao tenzije na ovom poluostrvu. Naizgled nepomirljive razlike između diktatorskog, komunističkog i nuklernim raketama naoružanog severa pod Kim Džong Unom i demokratskog, kapitalističkog i tehnološki razvijenog juga često deluju kao bure baruta koje bi svakog trenutka moglo da eksplodira i izazove sukob širih razmera.
Nasuprot tenzijama po kojima su poznate bilo je i više inicijativa da se Severna i Južna Koreja ujedine. Ukoliko bi se izveo takav poduhvat, takva zemlja bi sasvim sigurno postala vojni, ekonomski i politički gigant.
Beneluks
Ekonomski savez Holandije, Belgije i Luksemburga praćen je inicijativom koja bi ove zemlje odvela korak dalje i ujedinila ih u jednu državu imena u kome se spaja skraćeni naziv sve tri Beneluks.
Holandija
Holandija je jedna od evropskih zemalja koja bi mogla nestati pod uticajem ekoloških faktora. Veći deo teritorije Holandije nalazi se nekoliko metara ispod nivoa mora koje zapljuskuje njene obale. Veliki nasipi i brane su jedino što sprečava katastrofu.
Rusija
Rusija je federativna država koja se sastoji iz 24 republike, 9 pokrajina, 48 oblasti, 3 grada federalnog značaja, 1 autonomne oblasti i 4 autonomna okruga. Ovde se ne ubraja Krim koji su Rusi anektirali od Ukrajine efikasnom vojnom intervencijom pre više od decenije.
Foto: Shutterstock
Rusiju naseljava je više od 200 nacionalnih i etničkih skupina. Iako oko 80 odsto stanovništva čine Rusi, oni nisu podjednako naseljeni, pa ih u pojedini oblastima Rusije ima manje od 2 odsto.
Početak rata u Ukrajini na Zapadu su sve aktuelnije priče o raspradu Rusije kako navode zbog unutrašnjih prilika, ali i zbog same želje bivših kolonijalnih sila da se takav scenario dogodi. Nije tajna ni da su neki od kreatora američke politike, otvoreno pisali o podeli Rusije na više država i raspodeli njenih prirodnih bogatstava.
Kipar
Kipar je još jedan od primer država koje su stvorene međunarodnom intervencijom od dva međusobno suprotstavljena entiteta. Većinski naseljen grčkim stanovništvom priznat je međunarodno kao celovit iako vlada u Nikoziji ne kontroliše severni deo zemlje.
Turska je preuzela kontrolu nad severom Kipra na kojem su većinski Turci proglasili svoju državu Severni Kipar. Priznali su ih samo Turska, Pakistan i nepriznata Abhazija. Većinsko grčko stanovništvo ne krije želju da se pridruži matici.
Tokom ove i prethodne nedelje, majvažnije vesti sa ukrajinskog ratišta uglavnom su o bici za Avdejevku. Bitka je počela 12. oktobra sa ruskom namerom da opkoli grad prodiranjem sa severa i juga i primora ukrajinske snage na povlačenje ili predaju. Do sada je rusko napredovanje bilo veoma ograničeno, ali su zato gubici ogromni.
Pripadnici Gardijske vazdušno-desantne jedinice Ivanovo uništili su pešadiju Oružanih snaga Ukrajine na prilazima Bahmutu iz bacača granata AGS-17, rečeno je RIA Novostima u Ministarstvu odbrane.
Kako piše „The National Interest“, danas se sve kreće ka onome što se moglo postići za samo nekoliko nedelja – ali sa još većim teritorijalnim gubicima Ukrajine i monstruoznim ljudskim žrtvama.
Oružane snage Ukrajine nisu uspele u "kratkom ratu" protiv Rusije, izjavio je komandant 3. jurišne brigade i prvi komandant bataljona Azov Andrej Bilecki.
Ruska delegacija na čelu sa Putinom stigla je u Kinu 17. oktobra. U iščekivanju sastanaka i događaja, kineski novinari su zabeležili važne goste iz Rusije koji su na njih ostavili snažan utisak, prenosi kineski NetEase. Lični kuvar i vozni park samo su deo impresivnog prtljaga ruskog predsednika.
Poseta ruskog predsednika Vladimira Putina Kini ispunila je očekivanja mnogih, a eksperti smatraju da se šef ruske države ne vraća u Moskvu praznih ruku.
Bivši šef izraelske službe „Nativ“ Jakov Kedmi ocenio je da ishod rata u Ukrajini neće prvenstveno odrediti brzina ruskog napredovanja na frontu, već sposobnost ukrajinske energetike, železnice, luka i sistema snabdevanja da izdrže sve intenzivnije ruske udare.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Tokom ove i prethodne nedelje, majvažnije vesti sa ukrajinskog ratišta uglavnom su o bici za Avdejevku. Bitka je počela 12. oktobra sa ruskom namerom da opkoli grad prodiranjem sa severa i juga i primora ukrajinske snage na povlačenje ili predaju. Do sada je rusko napredovanje bilo veoma ograničeno, ali su zato gubici ogromni.
Nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", Aleksandar Vučić, brutalno je razmontirao potpunu histeriju blokadera koji danima beže od svake vrste dijaloga i televizijskih debata.
Aljbin Kurti preko svog sluge Nenada Rašića svakog dana pruža podršku studentima-blokaderima, a sada je ponovo direktno pozvao da se glasa za tzv. "Studentsku listu".
Na gradskom trgu u Ubu danas je, u periodu od 16 do 20 časova, uspešno održan skup u okviru razgovora sa građanima, koji organizuje lista "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija".
Potpredsednik Glavnog odbora Srpske napredne stranke Siniša Mali posetio je danas domaćinstvo i vinograd predsednice Srpske stranke Zavetnici Milice Đurđević Stamenkovski u Kaluđerici, nakon čega su zajedno sa građanima tog beogradskog naselja razgovarali o budućim infrastrukturnim projektima.
Lider SNS Miloš Vučević osudio je napad blokadera na voditeljku Informera Tanju Zdravković i Ninu Kuburović, kandidatkinju na listi "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija".
Exatlon 2 dobio je novu takmičarku Crvenog tima Millu Ivanovski koja je veoma aktivna na društvenim mrežama gde se može videti da je prava lepotica u sjajnoj formi.
Takmičar Plavog tima Boris Stanojević otkrio je kako je uživao u prednostima koje bolji smeštaj u Exatlonu Srbija donosi i da se osećao kao da je kod kuće.
Nosilac liste "Aleksandar Vučić- Ujedinjena Srbija" Aleksandar Vučić rekao je danas na predizbornom skupu u Valjevu da će ukoliko dobije poverenje građana u rekontrukciju valjevske bolnice biti uloženo 35 miliona evra i da će se nastaviti sa ulaganjem u putnu infrastrukturu još više.
Sekretarijat za javni prevoz Grada Beograda saopštio je će zbog izvođenja radova na redovnom održavanju ulica doći do izmena režima rada gradskog prevoza na Zvezdari, i to od sutra do 20. oktobra.
Policijski službenici Uprave za organizovani i teški kriminalitet i Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske uhapsili su u Doboju u Bosni i Hercegovini V. B., državljanina Crne Gore. Proverama je utvrđeno da je za njim Nemačka raspisala međunarodnu Interpolovu crvenu poternicu.
Večeras se u mestu Lovreć u Splitsko - dalmatinskoj županiji u Hrvatskoj dogodila teška saobraćajna nesreća u kojoj je jedna osoba poginula, a druga je lakše povređena.
U Tuzli u Bosni i Hercegovini je 3. oktobra u ulici Maršala Tita prijavljen slučaj pokušaja samoubistva, potvrđeno je iz Operativnog centra MUP-a Tuzlanskog kantona.
Turski glumac Fejaz Duman, poznat domaćoj publici po ulozi u seriji "Žena" i reditelj Tunč Davut bili su gosti manifestacije Dani turskog filma u Jugoslovenskoj kinoteci sa ostvarenjem "Posečeno drvo”, kandidatom za Oskara za najbolji međunarodni film.
Holivudska glumica Konstans Zimer, zvezda popularnih serija "Svita", "Nerealno" i projekta "Ljubavna priča", šokirala je javnost i fanove širom sveta priznanjem da se u potpunoj tajnosti, poslednjih sedam meseci, borila sa rakom dojke.
Međunarodni beogradski sajam knjiga biće održan od 23. do 31. oktobra, pod sloganom "Reči grade svet", u halama Beogradskog sajma, najavili su danas organizatori.
Novi domaći film „Ruka pravde“, u režiji Nemanje Ćeranića i produkciji TS Media i Tracktor Production, biće premijerno prikazan 10. oktobra 2026. godine na 53. Međunarodnom filmskom festivalu FEST, u okviru prestižnog Gala programa.
Slavni holivudski glumac Majkl Daglas (82) uzdrmao je javnost novim autobiografskim zapisima pod nazivom "One Helluva Ride", u kojima je bez cenzure progovorio o turbulencijama u braku sa 25 godina mlađom koleginicom Ketrin Zita-Džouns.
Ako volite domaće piroške, ali vam se ne čeka da kvasac odradi svoj posao, postoji mnogo brža varijanta. U ovom receptu kvasac nije potreban, jer se testo pravi uz pomoć kefira i malo sode bikarbone.
Korisnici besplatne i osnovne verzije Geminija uskoro će biti ograničeni na jednostavniji model, dok će napredni modeli biti dostupni samo uz skuplje pretplate.
Pevačica Jelena Kostov iskritikovala je ljude koji konstantno kukaju kako nemaju vremena za određene stvari, pa je otkrila da ne voli da izlazi i da je njen muž srećan zbog toga.
Pevačica Slađana Dragaš Alegro, pojavila se na rođendanu frizera Cece Ražnatović, Stevana Radivojevića, u ležernom izdanju, pa je spomenula svoju mezimicu Milu.
Bivši rijaliti učesnik Predrad Peca Lazić iznenadio je svoje pratioce kada je na društvenim mrežama pokazao devojku i podelio njihovu zajedničku fotografiju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.