Dekret ruskog predsednika Vladimira Putina od 1. decembra verovatno je formalno priznanje trenutne krajnje snage ruske vojske, a ne naredba da se odmah poveća broj ruskog vojnog osoblja, jer se to već čini metodom kriptomobilizacije, navodi se u izveštaju vašingtonskog Instituta za proučavanje rata (ISW).
Putin je 1. decembra potpisao dekret kojim se zvanična krajnja snaga ruske vojske povećava sa 2,039 miliona na 2,209 miliona i ukupna ruska borbena snaga sa 1,15 miliona na 1,32 miliona, navodi se u izveštaju.
Ruska vlada je u septembru 2022. objavila da će mobilisati 300.000 ljudi prema Putinovom dekretu o delimičnoj mobilizaciji.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je 29. novembra da su ruske snage pretrpele preko 300.000 žrtava (ubijenih i ranjenih) u Ukrajini od početka ruskog napada na Ukrajinu, podseća se u izveštaju objavljenom na zvaničnom sajtu ISW.
Eksperti ISW veruju da tekući napori za kriptomobilizaciju (prikrivenu mobilizaciju), broj ruskog osoblja koje je završilo vojnu službu i ruske žrtve u Ukrajini verovatno predstavljaju neto povećanje od 170.000 borbenog osoblja između 25. avgusta 2022. i 1. decembra 2023.
Prema ekspertima, Putinov dekret od 1. decembra verovatno uspostavlja 2,209 miliona osoblja kao novu zvaničnu krajnju snagu, a ne naređuje značajno novo povećanje ukupne veličine ruske vojske.
Pokrivanje ukrajinske protivvazdušne odbrane duž linije fronta navodno podstiče ruske snage da se više oslanjaju na daljinske udare klizećim bombama.
U noći 2. i 3. decembra ruske strane su izvele seriju raketnih i dronova, stoji u izveštaju.
Ruska vlada verovatno nastavlja sa pokušajima da cenzuriše rođake mobilisanog ruskog vojnog osoblja na društvenim mrežama zbog zabrinutosti zbog mogućeg negativnog uticaja njihovih protesta na još uvek nenajavljenu predsedničku kampanju ruskog predsednika Vladimira Putina 2024.
Istaknuti ruski vojni bloger je saoopštio da je održao stručnu obuku za novinare i osoblje za komunikacije u ruskom državnom odbrambenom konglomeratu Rostec, verovatno kao podršku naporima koji omogućavaju ruskoj vladi da normalizuje rat bez direktnog uključivanja Kremlja, tvrdi ISW.
Ova obuka predstavlja put kojim Kremlj može imati dodatne koristi od vojnih blogera i pokazuje kako bi mogući finansijski podsticaji mogli ublažiti njihove kritike na račun ruskog rukovodstva, zaključuje se u izveštaju ISW.
Predsednik Bugarske Rumen Radev vratio je u parlament radi daljeg razmatranja zakon o ratifikaciji sporazuma o besplatnom transferu sto rashodovani oklopnih transportera Ukrajini, navodi se na sajtu predsednika.
Ukrajinci se žale na velike gubitke u ukrajinskim Oružanim snagama i teške uslove na liniji fronta, rekao je reporter Dejli Mejla Jan Birel, koji je posetio Kijev.
Ako Bugarska nastavi da bude satelit Sjedinjenih Država i odluči, pod njihovim uticajem, da započne sukob sa Rusijom, deliće sudbinu Ukrajine, rekao je bivši američki obaveštajac Skot Riter u intervjuu bugarskom novinaru Martinu Karbovskom.
Rusija bi mogla da uzme sve teritorije Ukrajine do Dnjepra ako se sukob ne okonča, rekao je profesor Univerziteta Kork Džefri Roberts u intervjuu za Jutjub kanal Dialogue Vorks.
Nemačka planira da smanji pomoć Ukrajini, to jest da umanji iznos koji je trebalo da izdvoji za Evropski mirovni fond (EPF) težak 20 milijardi evra, otkrio je tajni dokument do kojeg je došao britanski list "Dejli telegraf".
Kijev proglašava uspehe Oružanih snaga Ukrajine na frontu, ali u stvari situacija za Ukrajinu je složena i uskoro može da se još više pogorša, piše kolumnista poljskog portala Vnp Vlodek Kaleta.
Zapad je dugo predskazivao Rusiji ekonomsku propast, ali se te prognoze nisu obistinile. Rusija je danas jaka i stabilna kao nikad ranije, piše nemački „Cajt“.
Rusija ima ukupan javni dug od svega 17,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je u Italiji zaduženost dostigla gotovo 140 odsto, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin, optuživši evropske vlasti da su sopstvenim ekonomskim odlukama dovele države u ozbiljne probleme.
Evropske kompanije nisu želele da napuste rusko tržište, ali su mnoge bile primorane da to učine pod pritiskom svojih vlada, izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin.
Predsednik Finske Aleksander Stub jedan je od glavnih kandidata za predstavnika Evrope u mogućim mirovnim pregovorima sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, piše nemački Berliner cajtung.
Ruski predsednik Vladimir Putin poručio je da teritorije koje je Ukrajina izgubila tokom rata ne pripadaju Kijevu, već predstavljaju istorijske ruske zemlje.
Sjedinjene Američke Države pripremaju novi pokušaj okončanja rata u Ukrajini, a mirovni plan koji se razmatra predviđa demilitarizovanu zonu u Donbasu, odustajanje Kijeva od članstva u NATO-u i obnovu velikih ekonomskih veza između Vašingtona i Moskve.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je Ilon Mask, vlasnik kompanije Spejs eks, ponovo omogućio Ukrajini pristup satelitskom sistemu Starlink, čije je ograničavanje ozbiljno otežalo komunikaciju ukrajinskih snaga i upotrebu borbenih dronova, prenosi Rojters.
Nemačka bi mogla da bude sledeća velika žrtva geopolitičkog sukoba koji je počeo u Ukrajini, dok Bliskom istoku preti rat koji bi mogao da preraste u svetski, upozoravao je nekadašnji lider Liberalno-demokratske partije Rusije Vladimir Žirinovski.
Evropski lideri mogli bi uskoro da započnu direktne pregovore sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i ponude mu dva moguća rešenja za završetak rata u Ukrajini.
Američki izaslanik Stiv Vitkof predao je ruskom predsedniku Vladimiru Putinu paket predloga za okončanje rata u Ukrajini, koji uključuje bezbednosne garancije po uzoru na član 5 NATO, delimično energetsko primirje i obustavu borbenih dejstava u Crnom moru.
Ruski predsednik Vladimir Putin uputio je posebnu zahvalnost prvoj dami Sjedinjenih Američkih Država Melaniji Tramp zbog njenog angažovanja na ponovnom spajanju dece sa porodicama razdvojenim tokom rata u Ukrajini.
Predsednik Bugarske Rumen Radev vratio je u parlament radi daljeg razmatranja zakon o ratifikaciji sporazuma o besplatnom transferu sto rashodovani oklopnih transportera Ukrajini, navodi se na sajtu predsednika.
U najnovijem obraćanju usred izbornog dana glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević, u emisiji "Kolegijum", porušio je najprljavije opozicione spinove, laži i pritiske kojima blokaderi pokušavaju da unesu paniku i uzdrmaju izborni proces.
U Srbiji su danas održani vanredni izbori za poslanike Skupštine Srbije, a građani su se opredeljivali za jednu od 18 izbornih lista na kojima je bilo predloženo 2.418 kandidata za 250 mesta u parlamentu.
Tokom glasanja za parlamentarne izbore blokaderi su krenuli da sprovode nasilje u Lazarevcu. Oni su zapalili jedan transparent, ali tu se nasilje nije zaustavilo, već je usledio napad na policiju.
Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević oglasio se večeras iz prostorija Srpske napredne stranke (SNS) na Novom Beogradu i tom prilikom uputio moćnu poruku građanima Srbije.
Slobodan Prvanović, blokaderski profesor oglasio se nakon izbora i uputio oštre kritike na račun tzv. studenata, poručujući da su svojim potezima naneli veliku političku štetu opoziciji.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Prednje maglenke nekada su bile standardni deo opreme automobila, ali ih danas sve više proizvođača izostavlja iz ponude. Razlozi za ovaj trend su brojni, od napretka tehnologije osvetljenja do smanjenja troškova proizvodnje i promena u dizajnu vozila.
Ovde nije bilo važno ni ko gde radi, ni koliko ima godina, ni ko za koga glasa, nego ume li da spremi sarmu! Na vašarištu u Bačkoj Topoli na tradicionalnoj Sarmijadi bilo je više od 150 ekipa koji su spremali ovo jelo, a mnogo više onih koji su čekali da ih kusaju.
Službenici Sektora granične policije Crne Gore su u dve odvojene akcije, u Tuzima i Bijelom Polju, otkrili falsifikovane registarske tablice na dva vozila i procesuirali osumnjičene vozače.
Glumica Ivana Žigon ćerka je Steva i Jelene Žigon, a publika je najbolje pamti po ulozi u filmu "Hajde da se volimo 3" gde je kadar delila sa Lepom Brenom.
Japanski pisac Rju Murakami, poznat po romanu "Plavo, gotovo prozirno", za koji je 1976. godine dobio nagradu Akutagava, preminuo je u 75. godini, saopštio je danas izvor iz izdavačke industrije.
Pariski muzeji Luvr, Orse i Pikaso, kao i izložbeni prostor Gran pale biće u subotu, 24. oktobra, vanredno zatvoreni zbog najavljenih demonstracija u francuskoj prestonici, saopštilo je sinoć Ministarstvo kulture.
Muzička zvezda Jelena Karleuša pojavila se na Dedinju kako bi glasala na parlamentarnim izborima koji se danas održavaju u Srbiji, a modnim izdanjem odmah je privukla pažnju prisutnih.
Pevačica Zorica Erić šokirala je javnost kada je progovorila o svekrvi koja je nakon pada i preloma kuka gotovo dve godine provela u krevetu, a način na koji ju je opisala izazvao je brojne reakcije.
Pevačica Zorana Mićanović ostala je bez naočara nakon što ih je njen gitarista izgubio, a na beogradskom aerodromu otkrila je kako je došlo do ovog peha.
Pevač Miki Mećava otkrio je da ga je bivša supruga Milica pozvala među prvima nakon što je saznala da je u 64. godini dobio ćerkicu Mašu sa partnerkom Katarinom, a njena reakcija ga je oduševila.
Voditeljka Sanja Kužet otkrila je da ju je pokojni kreativni direktor Granda Saša Popović godinama štitio, pružao joj podršku i omogućio joj da bezbrižno gradi karijeru i podiže svoja tri sina.
Komentari