Huti su naoružana grupa iz podsekte jemenske šiitske muslimanske manjine, Zaidi. Iransko ministarstvo spoljnih poslova osudilo je napad na Jemen kao "očigledno kršenje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Jemena" i kršenje međunarodnih zakon
Napadi "neće imati nikakav drugi rezultat osim podsticanja nesigurnosti i nestabilnosti u regionu“, rekao je portparol ministarstva Naser Kanani u postu na Telegram grupi ministarstva. U međuvremenu, libanska oružana grupa Hezbolah koju podržava Iran takođe je osudila udare na Jemen.
"Američka agresija još jednom potvrđuje da su SAD punopravni partner u tragedijama i masakrima koje je počinio cionistički neprijatelj u Gazi i regionu", saopštila je grupa koju podržava Iran, prenosi Rojters. Napadi dronovima i raketama na teretne brodove u Crvenom moru sada su podstakli SAD i UK da izvedu vazdušne napade na ciljeve u regionu.
Zapadne snage su preduzele akciju nakon što su brodove napali Huti - pobunjenička grupa koju podržava Iran i koja kontroliše veliki deo Jemena. Američki predsednik DŽo Bajden rekao je da su američka i britanska vojska uspešno započele napade rano u petak na ciljeve Huta uz podršku Australije, Bahreina, Kanade i Holandije.
Pogođeno je više od 12 lokacija, uključujući prestonicu, Sanu i Hudajdu, uporište Huta na Crvenom moru. Ciljevi u Jemenu uključivali su logistička čvorišta, sisteme protivvazdušne odbrane i skladišta oružja. Napadi su počeli nakon početka rata između Izraela i Hamasa 7. oktobra.
Huti su izjavili da podržavaju Hamas i rekli da će gađati svaki brod koji putuje u Izrael. Nije jasno da li su svi napadnuti brodovi zapravo išli tamo. U novembru su zaplenili, kako su rekli, izraelski teretni brod. Od tada su napali nekoliko komercijalnih plovila dronovima i balističkim projektilima.
Napadi Huta u Crvenom moru porasli su za 500 odsto između novembra i decembra. Pretnja je postala tolika da su velike brodarske kompanije prestale da plove u regionu, a troškovi osiguranja su porasli 10 puta od početka decembra. Velike brodarske kompanije, uključujući rekle su da preusmeravaju brodove dalje od Crvenog mora.
Strah je da će cene goriva porasti i da će lanci snabdevanja biti oštećeni. Skoro 15 odsto globalne pomorske trgovine prolazi kroz Crveno more, koje je Sueckim kanalom povezano sa Mediteranom i predstavlja najkraći brodski put između Evrope i Azije. Vašington je optužio Iran da je "duboko uključen" u planiranje operacija protiv komercijalnih brodova u Crvenom moru, piše BBC.
Huti su naoružana grupa iz podsekte jemenske šiitske muslimanske manjine, Zaidi. Ime su preuzeli po osnivaču pokreta Huseinu al Hutiju. Formalno poznata kao Ansar Alah grupa je formirana 1990-ih da bi se borila protiv onoga što su oni videli kao korupcije tadašnjeg predsednika Alija Abdulaha Saleha.
Huti od 2014. godine vode građanski rat protiv jemenske vlade. Vladu je protiv Huta podržala koalicija arapskih zemalja koju predvode Saudijska Arabija i UAE. Do početka 2022. godine rat je izazvao oko 377.000 smrtnih slučajeva i raselio četiri miliona ljudi, prema UN.
Huti se izjašnjavaju kao deo iranske "osovine otpora" protiv Izraela, SAD i šireg Zapada - zajedno sa Hamasom i Hezbolahom.
Jemenski grad Taiz, u kojem živi više od milion ljudi, opkoljen je nakon što su Huti (Ansarulah) zauzeli poslednji put koji ga je povezivao sa teritorijom pod kontrolom jemenske vlade, uključujući Aden.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Jemenski grad Taiz, u kojem živi više od milion ljudi, opkoljen je nakon što su Huti (Ansarulah) zauzeli poslednji put koji ga je povezivao sa teritorijom pod kontrolom jemenske vlade, uključujući Aden.
Nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" Aleksandar Vučić pozvao je građane Srbije da dođu na skup Srpske napredne stranke koji će danas biti održan u Kragujevcu.
Poljska je tokom noći između četvrtka i petka podigla vojnu avijaciju zbog napada ruskih dronova „Geran“ na zapadne delove Ukrajine, u blizini granice sa NATO, dok su se istovremeno pojavili izveštaji o vazdušnoj uzbuni i obustavi rada graničnih prelaza između dve zemlje.
Ivan Živkov, sociolog koji je blizak tzv. "studentskoj listi", rekao je da će na izborima da pobedi kandidat SNS Aleksandar Vučić, a blokaderima je poručio da se ne zanose.
Siniša Mali iskoristio je završne sekunde debate da vođi blokadera Dejanu Šoškiću postavi direktno pitanje o njegovom stavu prema Srebrenici, čime je ekonomska rasprava na samom kraju prešla na političku temu.
Siniša Mali direktno je suočio blokadera Dejana Šoškića sa njegovim ranijim izjavama, tvrdeći da je Šoškić u julu govorio da su plate u Srbiji previsoke i da je dinar prejak, što je Mali predstavio kao dokaz kakvu bi ekonomsku politiku Šoškić ponovo vodio.
Sukob Mensura Ajdarpašića i Veljka Milićevića poprilično je uzdrmao sve u Crvenom i Plavom timu, a sada je svoje mišljenje o ovoj situaciji dao Dragomir Radojević.
Sutra, 9. oktobra, Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici slave Svetog apostola i jevanđelistu Jovana Bogoslova, a ovaj dan u narodu prate zanimljivi običaji vezani za žene i devojačke želje za brak.
Danas se navršava tačno 33 godine od jednog od najbrutalnijih i najhladnokrvnijih zločina u istoriji Beograda - trostrukog ubistva u Fruškogorskoj ulici, u kom su zbog svega 460 maraka i dve kožne jakne zverski likvidirani biznismen Nebojša Salatić (37), njegova devojka Slavica Kovačević (24) i njegov sestrić Milan Graoranov (17).
Pripadnici Regionalnog centra granične policije Centar u Crnoj Gori sprečili su krijumčarenje veće količine marihuane na zajedničkom graničnom prelazu Vraćenovići - Deleuša te uhapsili državljanina Bosne i Hercegovine (31).
Prvo osnovno javno tužilaštvo u Beogradu podnelo je optužni predlog protiv A. L. (19) zbog sumnje da je u decembru prošle godine, zajedno sa jednim maloletnikom, namerno zapalio ugostiteljski objekat u Cerskoj ulici na Vračaru.
Policija je tokom pojačanih aktivnosti u zapadnoj regiji Crne Gore, usmerenih prema operativno interesantnim licima, članovima organizovanih kriminalnih grupa i sa njima povezanim osobama, oduzela osam komada oružja, 242 komada municije, oko 80 grama marihuane i jedno vozilo. Jedno lice blisko operativno interesantnim osobama je uhapšeno, saopšteno je iz Uprave policije.
Poznati glumac C. V. Morgan, koji je publici najpoznatiji po ulozi Henka Lumisa, oca Bilija Lumisa u kultnom horor filmu „Vrisak“ iz 1996. godine, preminuo je u 72. godini.
Jakna Majkla Džeksona iz spota za pesmu "Triler" mogla bi, kako se očekuje, da na predstojećoj aukciji u Ujedinjenim Arapskim Emiratima dostigne cenu veću od deset miliona dolara, prenosi list Špigl.
Hrizantema je jedan od cvetova čije se značenje značajno razlikuje od zemlje do zemlje - dok je negde simbol sreće i blagostanja, u drugim kulturama povezuje se sa tugom i sećanjem na preminule.
Alberto Ernandes Kastiljo iz SAD priveden je 4. oktobra na aerodromu u Majamiju, nakon što su carinici primetili ogromno ispupčenje na njegovim pantalonama.
Denser Đole Đogani otkrio je kako je zamerio Lepoj Breni kada ju je pozvao da se pojavi u njenom dokumentarnom filmu, a ona mu na poziv nije ni odgovorila.
Pevačica narodne muzike Zorica Brunclik otvoreno je govorila o zdravstvenim problemima kroz koje je prošla, periodu provedenom u bolnicama, kao i planovima za povratak na scenu nakon finalne lekarske kontrole.
Pevačica Atina Ferari u emisiji “Demanti” otkrila je zanimljive detalje o svom imenu i objasnila zašto je gotovo ceo život svi zovu Atina, iako joj u dokumentima piše Kristina Marković.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.