Ako Donald Tramp pobedi na američkim predsedničkim izborima, nateraće Ukrajince da okončaju rat ili će im uskratiti svu pomoć, što će izazvati egzistencijalnu krizu za NATO i EU, smatra šef organizacije za procenu rizika "Evroazijska grupa" Ijan Bremer.
On je u intervjuu za RTS ocenio da su SAD veoma moćna država ekonomski i vojno, ali da je američki politički sistem u krizi, pojašnjavajući da postoji sukob između republikanaca i demokrata, Trampa i Bajdena, rekavši za obojicu da su nepopularni kandidati.
- Ako Tramp pobedi na izborima, Bajden i njegovi saradnici očekuju da će politizovati pravosuđe, poresku upravu, Federalni istražni biro i da će krenuti u obračun sa njima, da će se suočiti sa istragama i zatvorom. A ako Tramp izgubi, završiće u zatvoru - kaže Bremer.
Po njegovom mišljenju, globalne posledice Trampove pobede biće to da će on primorati Ukrajinu da prihvati kraj rata po uslovima neprihvatljivim za Ukrajince, a ako to odbiju, uskratiće im svu pomoć.
- To će značiti egzistencijalnu krizu za NATO, za Evropsku uniju u kojoj su Poljaci, Baltik, a koji se snažno protive Trampu i snažno podržavaju Ukrajinu. Drugi, poput Mađara mogu da kažu hajde da prekinemo veze sa Putinom i da sarađujemo sa Trampom - rekao je Bremer.
Govoreći o situaciji na Bliskom istoku, izneo je mišljenje da će Tramp, ako postane predsednik, nastojati da pokrene napade na Iran, kao i da će cene nafte rasti.
On u intervjuu za RTS nije govorio o globalnim posledicama, ako Bajden ponovo postane predsednik.
Takođe, osvrnuo se i na odluku bez presedana, kako ju je nazvao, u Koloradu i Mejnu da Tramp ne može da bude na glasačkom listiću za unutarstranačke izbore.
- Neko bi mogao da pomisli - u redu, sistem tako funkcioniše, ali realnost je da ako bilo koji predsednik u demokratskom sistemu pokuša da poništi izbore, pa se opet kandiduje, to je problem u bilo kojoj funkcionalnoj demokratiji, a u Sjedinjenim Državama nije i to je ogolilo krizu američke demokratije - ističe Bremer.
Naveo je da smatra i da smo sve bliži sukobu Izraela sa Hezbolahom u Libanu i da nije moguće da će se rat koji se sada vodi zadržati samo na Gazi.
- Amerikanci i Britanci bombarduju Hute u Jemenu, što je značajna eskalacija. Takođe, izraelski ratni kabinet vidi ovaj rat kao priliku da degradira Hezbolah, da ga odvrati od granice. Tu su svi iranski proksiji, ne samo Hezbolah već i šiitske militantne grupe u Iraku i Siriji, a takođe imate i milione muslimana u regionu i širom sveta, mnogi od njih su radikalizovani i mogu da pribegnu nasilju, zbog nasilja koje gledamo na Bliskom istoku. Zbog svega toga, veoma je verovatno da će situacija na Bliskom istoku nastaviti da eskalira - smatra Bremer.
Osvrnuo se na još jedan sukob, onaj u Ukrajini, navodeći da ne želi da Ukrajina bude podeljena jer misli da to nije fer.
- Ali ne vidim da Ukrajinci imaju vojne kapacitete da vrate teritorije. Rusi su spremniji da nastave ofanzivu tokom naredne godine, možda dve. Ukrajinci to neće prihvatiti, jer Ukrajina podeljena na dva dela za njih nije prihvatljiv ishod, a to znači da će delovati iz očaja, prema Rusiji naročito, što vodi većem riziku - kaže Bremer.
On je dodao i da Ukrajina više nije prioritet za Ameriku i njene saveznike, kao i da politika u vezi sa sukobom u ovoj zemlji postaje sve komplikovanija, što je rezultat podela u SAD i EU i nespremnosti da se troši više novca.
- Nadam se da će Ukrajinci moći da nastave ka EU, da će moći da se oslone na snažne bezbednosne garancije Amerike i Zapada, ali to sada ide sporo i nejasno je da li će SAD i njeni saveznici moći tako nešto da ponude, pre nego što političke podele postanu prevelike - ističe Bremer.
Do pre samo nekoliko meseci, predsednik Bajden je govorio da će podržavati Ukrajinu svim sredstvima, koliko god bude bilo potrebno, dodaje on, ističući da samo nekoliko meseci kasnije više nije siguran da li može da nabavi novac.
- To nije baš dobra poruka za evropske saveznike. To nije dobra poruka za NATO saveznike. I to je izazov - napominje Bremer.
Komentarišući to što ove godine glasa više od dve trećine birača u svetu, sagovornik RTS-a je ocenio da su izbori manje-više stabilni svuda osim u Americi. I dodao da su ove godine, paradoksalno, manje šanse za sukob Kine i Amerike, jer to ne odgovara ni jednoj ni drugo strani.
- Povodi za trvenja između Kine i Amerike ostaju, ne samo Tajvan, nego i kontrola izvoza u domenu visoke tehnologije, pitanje Južnog kineskog mora, to će sve ostati i u 2024. Ali namere da se upravlja tim pitanjima su prisutnije nego što su bile prethodnih godina - kaže Bremer.
Oružane snage Ukrajine mogu izgubiti mostobran u oblasti Krinkija zbog napada ruske vojske dronovima, piše nemački novinar Julijan Repke na društvenoj mreži Iks.
Vašington želi da Kijev promeni strategiju i sa ofanzive pređe u odbranu, a takvu poruku savetnik američkog predsednika za nacionalnu bezbednost Džejk Salivan namerava da prenese ukrajinskom predsedniku Volodimiru Zelenskom tokom razgovora na Svetskom ekonomskom forumu u Davosu, piše novinar Blumberga Andreas Klut.
U napadu ukrajinskih dronova na Voronjež povređena je maloletna devojčica, kojoj je lekarska pomoć ukazana na licu mesta, napisao je guverner Aleksandar Gusev na svom Telegram kanalu.
Ruske snage u nizu pravaca u Ukrajini počele su tepih bombardovanje ukrajinskih položaja pomoću specijalnih dronova Inferno, prenosi RIA saopštenje iz kompanije Rustehnodron.
Lider francuske partije Patrioti Florijan Filipo izneo je mišljenje da Nemačka treba da počne vojnu akciju protiv Rusije kako bi unela strah u svoj narod i izbegla društvenu eksploziju.
Uništavanje objekata vojno-industrijskog kompleksa u Ukrajini raketama Kindžal ozbiljno će pogoršati situaciju sa municijom za ukrajinske oružane snage, piše američki časopis Military Watch.
Ruski predsednik Vladimir Putin već dugi niz godina razmišlja o tome da počne da sprovodi takozvano „levo skretanje“, izjavio je poznati ruski ekonomista Mihail Hazin, gostujući na „Jutjub“ kanalu „Moskva govori“.
Rusija ima ukupan javni dug od svega 17,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je u Italiji zaduženost dostigla gotovo 140 odsto, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin, optuživši evropske vlasti da su sopstvenim ekonomskim odlukama dovele države u ozbiljne probleme.
Evropske kompanije nisu želele da napuste rusko tržište, ali su mnoge bile primorane da to učine pod pritiskom svojih vlada, izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin.
Predsednik Finske Aleksander Stub jedan je od glavnih kandidata za predstavnika Evrope u mogućim mirovnim pregovorima sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, piše nemački Berliner cajtung.
Ruski predsednik Vladimir Putin poručio je da teritorije koje je Ukrajina izgubila tokom rata ne pripadaju Kijevu, već predstavljaju istorijske ruske zemlje.
Sjedinjene Američke Države pripremaju novi pokušaj okončanja rata u Ukrajini, a mirovni plan koji se razmatra predviđa demilitarizovanu zonu u Donbasu, odustajanje Kijeva od članstva u NATO-u i obnovu velikih ekonomskih veza između Vašingtona i Moskve.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je Ilon Mask, vlasnik kompanije Spejs eks, ponovo omogućio Ukrajini pristup satelitskom sistemu Starlink, čije je ograničavanje ozbiljno otežalo komunikaciju ukrajinskih snaga i upotrebu borbenih dronova, prenosi Rojters.
Evropski lideri mogli bi uskoro da započnu direktne pregovore sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i ponude mu dva moguća rešenja za završetak rata u Ukrajini.
Američki izaslanik Stiv Vitkof predao je ruskom predsedniku Vladimiru Putinu paket predloga za okončanje rata u Ukrajini, koji uključuje bezbednosne garancije po uzoru na član 5 NATO, delimično energetsko primirje i obustavu borbenih dejstava u Crnom moru.
Ruski predsednik Vladimir Putin uputio je posebnu zahvalnost prvoj dami Sjedinjenih Američkih Država Melaniji Tramp zbog njenog angažovanja na ponovnom spajanju dece sa porodicama razdvojenim tokom rata u Ukrajini.
Ruski predsednik Vladimir Putin lično je naredio intenziviranje sabotaža i tajnih operacija protiv zemalja NATO, tvrdi američki Volstrit žurnal, pozivajući se na obaveštajne podatke SAD.
Oružane snage Ukrajine mogu izgubiti mostobran u oblasti Krinkija zbog napada ruske vojske dronovima, piše nemački novinar Julijan Repke na društvenoj mreži Iks.
U najnovijem obraćanju usred izbornog dana glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević, u emisiji "Kolegijum", porušio je najprljavije opozicione spinove, laži i pritiske kojima blokaderi pokušavaju da unesu paniku i uzdrmaju izborni proces.
Tokom glasanja za parlamentarne izbore blokaderi su krenuli da sprovode nasilje u Lazarevcu. Oni su zapalili jedan transparent, ali tu se nasilje nije zaustavilo, već je usledio napad na policiju.
Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević oglasio se večeras iz prostorija Srpske napredne stranke (SNS) na Novom Beogradu i tom prilikom uputio moćnu poruku građanima Srbije.
Slobodan Prvanović, blokaderski profesor oglasio se nakon izbora i uputio oštre kritike na račun tzv. studenata, poručujući da su svojim potezima naneli veliku političku štetu opoziciji.
Nakon što su tajkunski mediji i blokaderi tokom celog dana pokušavali da izmisle afere i stvore paniku, jedan od najžešćih kritičara vlasti i Aleksandra Vučića, Slobodan Georgiev, javno je potvrdio istinu i pokopao sve opozicione spinere.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Prednje maglenke nekada su bile standardni deo opreme automobila, ali ih danas sve više proizvođača izostavlja iz ponude. Razlozi za ovaj trend su brojni, od napretka tehnologije osvetljenja do smanjenja troškova proizvodnje i promena u dizajnu vozila.
Ovde nije bilo važno ni ko gde radi, ni koliko ima godina, ni ko za koga glasa, nego ume li da spremi sarmu! Na vašarištu u Bačkoj Topoli na tradicionalnoj Sarmijadi bilo je više od 150 ekipa koji su spremali ovo jelo, a mnogo više onih koji su čekali da ih kusaju.
Službenici Sektora granične policije Crne Gore su u dve odvojene akcije, u Tuzima i Bijelom Polju, otkrili falsifikovane registarske tablice na dva vozila i procesuirali osumnjičene vozače.
Glumica Ivana Žigon ćerka je Steva i Jelene Žigon, a publika je najbolje pamti po ulozi u filmu "Hajde da se volimo 3" gde je kadar delila sa Lepom Brenom.
Japanski pisac Rju Murakami, poznat po romanu "Plavo, gotovo prozirno", za koji je 1976. godine dobio nagradu Akutagava, preminuo je u 75. godini, saopštio je danas izvor iz izdavačke industrije.
Pariski muzeji Luvr, Orse i Pikaso, kao i izložbeni prostor Gran pale biće u subotu, 24. oktobra, vanredno zatvoreni zbog najavljenih demonstracija u francuskoj prestonici, saopštilo je sinoć Ministarstvo kulture.
Muzička zvezda Jelena Karleuša pojavila se na Dedinju kako bi glasala na parlamentarnim izborima koji se danas održavaju u Srbiji, a modnim izdanjem odmah je privukla pažnju prisutnih.
Ćerka Lune Đogani i Marka Miljkovića, malena Mia, oduševila je pratioce na društvenim mrežama novom frizurom, a ponosna mama odmah se pohvalila njenim šik izgledom.
Pevačica Zorica Erić šokirala je javnost kada je progovorila o svekrvi koja je nakon pada i preloma kuka gotovo dve godine provela u krevetu, a način na koji ju je opisala izazvao je brojne reakcije.
Pevačica Zorana Mićanović ostala je bez naočara nakon što ih je njen gitarista izgubio, a na beogradskom aerodromu otkrila je kako je došlo do ovog peha.
Pevač Miki Mećava otkrio je da ga je bivša supruga Milica pozvala među prvima nakon što je saznala da je u 64. godini dobio ćerkicu Mašu sa partnerkom Katarinom, a njena reakcija ga je oduševila.
Komentari