NATO će mobilisati oko 90.000 vojnika za manevre koji počinju u februaru i trajaće oko 4 meseca. Vojna vežba pod nazivom „Steadfast Defender" biće najveći manevri NATO u poslednjih nekoliko decenija, izjavio je general SAD Kristofer Kavoli, posle sastanka Vojnog odbora NATO 17. i 18. januara u Briselu.
Prema rečima glavnog komandanta NATO u Evropi, pripreme bi trebalo da počnu već sledeće sedmice.
Konkretno, od februara do maja će se vežbati uzbunjivanje i premeštanje nacionalnih i multinacionalnih kopnenih snaga, kako je Kavoli dalje objasnio:
- Premeštanjem trupa SAD, NATO će pokazati svoju sposobnost da ojača evroatlantski prostor.
Vežba će biti jasna demonstracija kohezije, snage i odlučnosti NATO saveza za uzajamnu zaštitu, rekao je Kavoli.
Vežba se sukob sa Rusijom i teroristima
Ova najava dolazi samo nešto više od četiri nedelje pre druge godišnjice ruske invazije na Ukrajinu 24. februara.
- Spremamo se za sukob sa Rusijom i terorističkim grupama. Ako nas napadnu, moramo biti spremni - rekao je predsedavajući vojnog odbora NATO, holandski admiral Rob Bauer, posle dvodnevnog razmatranja u sedištu NATO u Briselu.
Prema informacijama agencije dpa, scenario vojnih vežbi je ruski napad na teritoriju NATO, odnosno neke od članica - što dovodi do aktiviranja člana 5 ugovora NATO - kojim se reguliše obaveza pružanja pomoći članica i koji kaže da se oružani napad na jednu ili više država članica, posmatra kao napad na sve.
Nemačka učestvuje sa 12.000 vojnika
U vojnoj vežbi učestvuje svih 31 članica NATO i država kandidat Švedska.
Bundesver će, prema sopstvenim informacijama, u „Steadfast Defenderu” između ostalog učestvovati i četvorostepenim manevrom pod nazivom „Kvadriga 2024”.
Očekuje se da će do kraja maja u akciji biti više od 12.000 nemačkih vojnika koji će naročito vežbati brzo raspoređivanje snaga na istočnom krilu NATO.
Na primer, Deseta oklopna divizija će od sredine maja, koristiti različite rute za prebecivanje vojnika sa borbenim vozilima u Litvaniju, i tamo manevrima pokazati borbenu sposobnost.
Ova država na Baltiku je jedna od zemalja koje se zbog svog položaja osećaju posebno ugroženim od Rusije.
Manevri od Norveške do Rumunije
Područje na kojem će odvijati vojne vežbe „Steadfast Defender" proteže se od Norveške pa do zemalja kao što je Rumunija.
Prema Bundesveru, postojaće i komponenta pomorske vežbe sa premeštanjem snaga iz Severne Amerike u Evropu.
Očekuje se da će u vežbi, pored oko 90.000 vojnika, učestvovati više od 1.000 borbenih vozila i desetine borbenih aviona i mornaričkih jedinica.
Nemačka vojska, između ostalog, konkretno imenuje tenkove, nosače aviona i avione F-35.
Pored Nemačke, Velika Britanija će takođe dati veliki broj vojnika za manevre.
Ministarstvo odbrane u Londonu je nedavno saopštilo da će učestvovati oko 20.000 britanskih vojnika iz pomorskih, vazdušnih i kopnenih snaga.
Prošle godine - najveći manevar vazduhoplovnih snaga
U junu 2023, NATO je već održao veliki manevar vazdušnih snaga „Air Defender” iznad nemačkog vazdušnog prostora.
Bila je to najveća vežba premeštanja vazduhoplovnih snaga od osnivanja NATO.
Učestvovalo je 250 aviona i oko 10.000 vojnika iz 25 zemalja.
Nemačka vlada i Bundesver su tada izvukli pozitivan bilans.
Najveća vežba NATO od kraja Hladnog rata do sada, organizovana je 2018. sa fokusom na Norvešku.
Učestvovalo je oko 51.000 vojnika.
Poslednji NATO manevri koji su bili veći od sada planiranih odigrali su se pre raspada Sovjetskog Saveza 1991. Tada je, između ostalog, obavljena i serija manevara „Return of Forces to Germany" (Povratak snaga u Nemačku). Samo 1988. na primer, bilo je uključeno oko 125.000 vojnika.
75 godina NATO
North Atlantic Treaty Organization ili NATO, na francuskom Organisation du traité de l'Atlantique nord ili OTAN - je vojni savez osnovan 4. aprila 1949. u Vašingtonu. Prilikom osnivanja imao je 12 članica. Nemačka je postala članica 6. maja 1955.
Poslednje proširenje NATO je bilo prošlog 4. aprila, kada je kao 31. članica u NATO ušla Finska. Ovog 4. aprila NATO radno obeležava 75 godina postojanja - najvećim manevrima od kraja Hladnog rata, odnosno raspada SSSR-a
Kijev se plaši da skladišti velike zalihe raketa za sisteme protivvazdušne odbrane i flotu zapadnih lovaca F-16 na svojoj teritoriji, jer se mogu naći na meti ruske vojske, rekao je savetnik komande ukrajinskog Ratnog vazduhoplovstva Jurij Ignat u intervjuu za ukrajinski portal "Fokus".
Treći svetski rat dolazi, a Britanija će se verovatno u roku od pet godina boriti u višestranom sukobu protiv Rusije, Irana, Kine i Severne Koreje. Edvard Lukas, britanski novinar, stručnjak na polju bezbednosti i autor nekoliko knjiga, podigao je "radnu temperaturu" u Velikoj Britaniji svojim autorskim tekstom u tabloidu "Dejli mejl".
Slovački premijer Robert Fico izjavio je da je ustupanje dela ukrajinske teritorije Rusiji jedini način da se okonča rat sa Rusijom i ponovio je da se protivi članstvu Ukrajine u NATO, prenosi portal Politiko.
Francuski dobrovoljci iz organizacije SOS Donbas dali su RIA Novostima spisak od 13 plaćenika iz Francuske koji su bili u Harkovu tokom ruskog napada na tačku razmeštaja; njihova sudbina - živih ili mrtvih - se rasvetljava.
Ukrajina ne treba da se stidi „agresije“ na Rusiju, čak i ako se radi o uništavanju stanovništva, ovu izjavu dao je bivši načelnik štaba vojne misije NATO-a u Moskvi, penzionisani kapetan prvog ranga američke mornarice Hari Tabah, u intervjuu za ukrajinski Jutjub kanal „Vishka“.
Ukrajinski napad na Donjeck, u kome je stradalo 25 osoba, a 20 ranjeno, biće u fokusu sastanka Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija na zahtev Rusije koja se održava danas, najavio je prvi zamenik stalnog predstavnika Rusije pri Ujedinjenim nacijama Dmitrij Poljanski.
Zapadne zemlje odlažu i teško da će poslati Kijevu borbene avione F-16, jer ne veruju u uspeh Ukrajine u konfrontaciji protiv Rusije, a takođe ne žele da uzalud troše vojne resurse, izjavio je u intervjuu Sputnjiku Skot Riter, bivši obaveštajac američkog marinskog korpusa i vojni analitičar.
Sjedinjene Američke Države pripremaju novi pokušaj okončanja rata u Ukrajini, a mirovni plan koji se razmatra predviđa demilitarizovanu zonu u Donbasu, odustajanje Kijeva od članstva u NATO-u i obnovu velikih ekonomskih veza između Vašingtona i Moskve.
Ruski predsednik Vladimir Putin lično je naredio intenziviranje sabotaža i tajnih operacija protiv zemalja NATO, tvrdi američki Volstrit žurnal, pozivajući se na obaveštajne podatke SAD.
Francuska vojska mora da se pripremi za mogućnost velikog oružanog sukoba sa Rusijom, izjavila je ministarka odbrane Katrin Votren tokom rasprave o vojnom budžetu za 2027. godinu u Narodnoj skupštini Francuske.
Generalni sekretar NATO Mark Rute označio je predsednika Rusije Vladimira Putina kao „dugoročnu pretnju NATO“, tvrdeći da je upravo promena politike Moskve srušila uverenje Zapada da je posle Hladnog rata završena era velikih sukoba.
Rusija ima ukupan javni dug od svega 17,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je u Italiji zaduženost dostigla gotovo 140 odsto, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin, optuživši evropske vlasti da su sopstvenim ekonomskim odlukama dovele države u ozbiljne probleme.
Evropske kompanije nisu želele da napuste rusko tržište, ali su mnoge bile primorane da to učine pod pritiskom svojih vlada, izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin.
Predsednik Finske Aleksander Stub jedan je od glavnih kandidata za predstavnika Evrope u mogućim mirovnim pregovorima sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, piše nemački Berliner cajtung.
Rumunija je donela odluku o hitnom jačanju vojne odbrane u Crnom moru nakon serije napada na trgovačke brodove, u kojima je najmanje 30 pomoraca poginulo ili nestalo.
Ruski predsednik Vladimir Putin poručio je da teritorije koje je Ukrajina izgubila tokom rata ne pripadaju Kijevu, već predstavljaju istorijske ruske zemlje.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je Ilon Mask, vlasnik kompanije Spejs eks, ponovo omogućio Ukrajini pristup satelitskom sistemu Starlink, čije je ograničavanje ozbiljno otežalo komunikaciju ukrajinskih snaga i upotrebu borbenih dronova, prenosi Rojters.
Kijev se plaši da skladišti velike zalihe raketa za sisteme protivvazdušne odbrane i flotu zapadnih lovaca F-16 na svojoj teritoriji, jer se mogu naći na meti ruske vojske, rekao je savetnik komande ukrajinskog Ratnog vazduhoplovstva Jurij Ignat u intervjuu za ukrajinski portal "Fokus".
U najnovijem obraćanju usred izbornog dana glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević, u emisiji "Kolegijum", porušio je najprljavije opozicione spinove, laži i pritiske kojima blokaderi pokušavaju da unesu paniku i uzdrmaju izborni proces.
Tokom glasanja za parlamentarne izbore blokaderi su krenuli da sprovode nasilje u Lazarevcu. Oni su zapalili jedan transparent, ali tu se nasilje nije zaustavilo, već je usledio napad na policiju.
Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević oglasio se večeras iz prostorija Srpske napredne stranke (SNS) na Novom Beogradu i tom prilikom uputio moćnu poruku građanima Srbije.
Slobodan Prvanović, blokaderski profesor oglasio se nakon izbora i uputio oštre kritike na račun tzv. studenata, poručujući da su svojim potezima naneli veliku političku štetu opoziciji.
Nakon što su tajkunski mediji i blokaderi tokom celog dana pokušavali da izmisle afere i stvore paniku, jedan od najžešćih kritičara vlasti i Aleksandra Vučića, Slobodan Georgiev, javno je potvrdio istinu i pokopao sve opozicione spinere.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Prednje maglenke nekada su bile standardni deo opreme automobila, ali ih danas sve više proizvođača izostavlja iz ponude. Razlozi za ovaj trend su brojni, od napretka tehnologije osvetljenja do smanjenja troškova proizvodnje i promena u dizajnu vozila.
Ovde nije bilo važno ni ko gde radi, ni koliko ima godina, ni ko za koga glasa, nego ume li da spremi sarmu! Na vašarištu u Bačkoj Topoli na tradicionalnoj Sarmijadi bilo je više od 150 ekipa koji su spremali ovo jelo, a mnogo više onih koji su čekali da ih kusaju.
Službenici Sektora granične policije Crne Gore su u dve odvojene akcije, u Tuzima i Bijelom Polju, otkrili falsifikovane registarske tablice na dva vozila i procesuirali osumnjičene vozače.
Glumica Ivana Žigon ćerka je Steva i Jelene Žigon, a publika je najbolje pamti po ulozi u filmu "Hajde da se volimo 3" gde je kadar delila sa Lepom Brenom.
Japanski pisac Rju Murakami, poznat po romanu "Plavo, gotovo prozirno", za koji je 1976. godine dobio nagradu Akutagava, preminuo je u 75. godini, saopštio je danas izvor iz izdavačke industrije.
Pariski muzeji Luvr, Orse i Pikaso, kao i izložbeni prostor Gran pale biće u subotu, 24. oktobra, vanredno zatvoreni zbog najavljenih demonstracija u francuskoj prestonici, saopštilo je sinoć Ministarstvo kulture.
Muzička zvezda Jelena Karleuša pojavila se na Dedinju kako bi glasala na parlamentarnim izborima koji se danas održavaju u Srbiji, a modnim izdanjem odmah je privukla pažnju prisutnih.
Ćerka Lune Đogani i Marka Miljkovića, malena Mia, oduševila je pratioce na društvenim mrežama novom frizurom, a ponosna mama odmah se pohvalila njenim šik izgledom.
Pevačica Zorica Erić šokirala je javnost kada je progovorila o svekrvi koja je nakon pada i preloma kuka gotovo dve godine provela u krevetu, a način na koji ju je opisala izazvao je brojne reakcije.
Pevačica Zorana Mićanović ostala je bez naočara nakon što ih je njen gitarista izgubio, a na beogradskom aerodromu otkrila je kako je došlo do ovog peha.
Pevač Miki Mećava otkrio je da ga je bivša supruga Milica pozvala među prvima nakon što je saznala da je u 64. godini dobio ćerkicu Mašu sa partnerkom Katarinom, a njena reakcija ga je oduševila.
Komentari