Pogibija američkih vojnika zagrejala je situaciju na Bliskom istoku, a sa njom i cene nafte. Eskalacija sukoba od strane Sjedinjenih Država preti da izazove naftnu krizu i time nenamerno pomogne da se popuni ruski budžet.
Kakve bi bile posledice eventualnog sukoba Irana i SAD analiyirali su ruski vojni stručnjaci i geopolitičari.
Podrška SAD Izraelu u sukobu sa Pojasom Gaze učinila je vode oko Arapskog poluostrva smrtonosnim za zapadne trgovačke flote. Dok Iran kontroliše Ormuški moreuz, preko kojeg arapske zemlje izvoze svoju naftu, Huti iz Jemena naklonjeni Teheranu napadaju brodove koji putuju kroz Crveno more do Sueckog kanala. Eskalacija sukoba preti da blokira oba ova pomorska puta, koja su od vitalnog značaja za globalnu ekonomiju.
Dekan moskovskog Fakulteta za međunarodne ekonomske odnose Pavel Seleznjev ističle da preko Crvenog mora i Sueckog kanala prolaze transportne rute sa mnogo važnih dobara, uključujući i naftu, tako da problemi sa snabdevanjem duž ovog pomorskog puta mogu indirektno uticati ne samo na evropske zemlje, već i na Rusiju Međutim, navodi on, ako problemi počnu u Ormuskom moreuzu, posledice će biti mnogo ozbiljnije.
- Ništa od čega bi Rusija kritički zavisila ne dolazi nam kroz Suecki kanal, ali Ormuški moreuz je sasvim druga stvar. Iako sama Rusija kroz moreuz praktično ništa ne prevozi, on je od ključnog značaja za tržište nafte. Napadi na naftne tankere ili privremeno zaustavljanje kretanja kroz moreuz dovešće do naglog rasta cena nafte. Poskupeće i ruska nafta - objasnio je on.
Hormuški moreuz, koji povezuje Persijski zaliv sa Indijskim okeanom, predstavlja usko grlo u međunarodnoj trgovini naftom i moćna je poluga uticaja Irana na globalnu ekonomiju, kaže ekonomista i politikolog Marat Baširov. Teheran ima moć, dodaje on, da proda naftu po cenama mnogo većim od 100 dolara po barelu.
- Svako zaoštravanje situacije u zemljama oko Persijskog zaliva neizbežno će dovesti do nestašice nafte i skoka cena, što utiče i na kupce i na druge prodavce nafte. To će uticati i na Rusiju, koja će imati priliku da iste ili veće količine nafte proda po višoj ceni. Ruski izvoznici će dobiti više profita i plaćati više poreza u budžet - jasan je ekspert.
Ukoliko Ormuški moreuz bude blokiran, naglo će porasti i cene prirodnog gasa, koji arapske zemlje transportuju morem. U slučaju dalje eskalacije na Bliskom istoku i naglog povećanja cena nafte i gasa, ruski budžet će dobiti veoma značajne dodatne prihode, koji će biti veći što neprijateljstva duže traju, primetio je Marat Baširov.
Profesor Seleznjev navodi da je u poslednjoj nedelji januara cena barela nafte tipa Brent prešla granicu od 80 dolara nakon što je američka vojska pokrenula raketne napade na položaje Huta u Jemenu. Ali, to ovu militantnu grupu, dodaje on, nije odvratilo od našada, a ataci na trgovačke brodove u Crvenom moru su nastavljeni. Sve to može da preraste u rat i izazove snažne ekonomske šokove, upozorio je Seleznjev.
- Akcije Sjedinjenih Država i Izraela prema stanovništvu Pojasa Gaze guraju arapske susede Izraela ka savezu sa jedinom silom u regionu koja se otvoreno suprotstavlja Sjedinjenim Državama - Iranom. To će približiti svet ratu iIzraela i Sjedinjenih Država s jedne strane, i grupe zemalja na čelu sa Iranom, uključujući Egipat, Liban i možda Jordan, s druge strane - naveo je on.
Ukoliko se takav scenario realizuje, Iran je u dogovoru sa drugim velikim igračima, uključujući Kinu, zaista sposoban da zatvori Ormuški moreuz.
- Ovo će izazvati naftnu krizu, koja će biti praćena rastom cena energenata, što će neminovno uticati na rusku ekonomiju. Kao što znamo, visoke svetske cene nafte su korisne za našu ekonomiju. Ovo treba shvatiti jednostavno kao činjenicu, bez ikakvog likovanja, jer ako se zbog neprijateljstava blokira snabdevanje velikih količina arapske nafte, cene od drugih dobavljača, uključujući Rusiju, neminovno će porasti - zaključio je ekspert.
Amerika će se osvetiti, ali želi rat sa Iranom!
Foto: Shutterstock
Kako navodi Blumberg, američka administracija već neko vreme razvija planove za velike vojne akcije i protiv Huta i protiv Irana. U nedelju uveče, američka Centralna komanda saopštila je da su tri američka vojnika poginula, a 25 ranjeno u napadu dronom na vojnu bazu na granici Sirije i Jordana.
Ovakav razvoj događaja ostavlja američkom predsedniku Džou Bajdenu malo šanse za diplomatiju, iako je jedan od prioriteta njegove vlade bio da održi niske cene nafte kako skupo gorivo ne bi ometalo rast američke ekonomije. Nekoliko senatora je već pozvalo Belu kuću da udari na Iran. Pentagon je obećao da Sjedinjene Države neće tolerisati napade na svoje snage na Bliskom istoku i da će definitivno „odgovoriti" na smrt svog vojnog osoblja.
Džon Kirbi, koordinator za stratešku komunikaciju u Savetu za nacionalnu bezbednost SAD, poručuje da će Vašington definitivno odgovoriti u vreme i na način koji sam izabere Međutim, odbio je da precizira koje opcije odgovora Bajden razmatra kao vrhovni komandant.
- Odgovaraćemo veoma dosledno, ali ne želimo rat sa Iranom. Ne tražimo veći sukob na Bliskom istoku - pojasnio je on.
Predsednik Rusije Vladimir Putin optužio je zapadne države da, uprkos raspadu kolonijalnih imperija, i dalje pokušavaju da kontrolišu privrede zemalja Afrike, Azije i Latinske Amerike, mešaju se u njihovu unutrašnju politiku i utiču na njihove odnose sa ostatkom sveta.
Rusija je tokom najnovijih mirovnih pregovora u Abu Dabiju zatražila da se NATO praktično vrati na vojne položaje iz 1997. godine, što bi značilo povlačenje savezničkih trupa i naoružanja iz Poljske, Mađarske, Češke, baltičkih država i drugih zemalja koje su kasnije pristupile Alijansi.
Američki predsednik Donald Tramp, ruski predsednik Vladimir Putin i kineski lider Si Đinping sastaće se u četvrtak, 19. novembra, u kineskom gradu Šenženu, potvrdila je Bela kuća.
Američki novinar Taker Karlson izjavio je da je Rusija poslednja velika država sa pretežno belim hrišćanskim stanovništvom i da upravo u tome vidi jedan od glavnih razloga neprijateljstva zapadnih vladajućih elita prema Vladimiru Putinu.
Ruski predsednik Vladimir Putin predložio je organizovanje velike humanitarne operacije u Konstantinovki, na istoku Ukrajine, uz privremenu obustavu borbenih dejstava i učešće američkih i evropskih predstavnika.
Ruski predsednik Vladimir Putin upozorio je da će vojnici evropskih zemalja, ukoliko budu raspoređeni na teritoriji Ukrajine, postati legitimne mete ruske vojske i da bi takav potez doveo do obnavljanja rata.
Penzionisani ruski general-pukovnik Leonid Ivašov oštro je kritikovao ruskog predsednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini, poručivši mu da je rat već izgubio i da nije shvatio posledice njegovog pokretanja.
Ruski predsednik Vladimir Putin spreman je za mir sa Ukrajinom ukoliko budu stvoreni odgovarajući uslovi, izjavio je danas specijalni izaslanik američkog predsednika Džared Kušner tokom trilateralnih pregovora Rusije, SAD i Ukrajine u Abu Dabiju.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov oštro je odgovorio na pitanje zbog čega Moskva ne dozvoljava evropskim predstavnicima da učestvuju u mirovnim pregovorima o Ukrajini u Abu Dabiju, iako su brojne evropske delegacije već doputovale u Ujedinjene Arapske Emirate.
U Finskoj se menja raspoloženje javnosti prema Rusiji, a sve veći broj građana počinje da preispituje ono što su im političari i mediji godinama govorili o Moskvi i ratu u Ukrajini, izjavio je finski političar Armando Mema.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Rusije Vladimir Putin optužio je zapadne države da, uprkos raspadu kolonijalnih imperija, i dalje pokušavaju da kontrolišu privrede zemalja Afrike, Azije i Latinske Amerike, mešaju se u njihovu unutrašnju politiku i utiču na njihove odnose sa ostatkom sveta.
Potpredsednica GO SNS-a i v.d. predsednika Republike Ana Brnabić oštro je reagovala na društvenoj mreži Iks povodom skandaloznih priloga i laži kojima je otvoren Dnevnik 2 na Radio-televiziji Srbije.
Član Predsedništva SNS-a, Milenko Jovanov, oglasio se na društvenoj mreži Iks i jednom rečenicom pokazao razliku između demokratskih standarda koje je poštovao Aleksandar Vučić dok je bio na vlasti i aktuelnih poteza nove skupštinske većine uoči sutrašnje konstitutivne sednice Narodne skupštine Republike Srbije.
Lider SNS-a Miloš Vučević oglasio se putem svog Instagram naloga povodom izjave predsednika Demokratske stranke Srđana Milivojevića da će rad SNS-a morati da bude zabranjen.
Dekan Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja Patrik Drid na današnjoj vanrednoj sednici Nastavno-naučnog veća u Novom Sadu nije razrešen sa mesta dekana.
Lider Pokreta socijalista Aleksandar Vulin bio je gost emisije "Info dan" na Informer TV, gde je govorio o aktuelnim političkim dešavanjima, brutalnim pritiscima na medije, lažnim optužbama i hapšenjima, kao i o opasnim planovima nove vlasti koja, kako upozorava, ispunjava naloge zapadnih centara moći.
Američki portal "Breitbart" objavio je opširan tekst o cenzuri medija u Srbiji i drakonskim merama Regulatornog tela za elektronske medije (REM) usmerenim protiv pojedinih emisija Informer TV-.
Takmičarka "Exatlona" Ivana Ivanović je izgubila u borbi za život i ispala iz takmičena, sada je otkrila da ne žali zbog ispadanja, već da joj je drago.
Nedaleko od Zlatibora, u selu Rožanstvo, nalazi se Tošina banja, mesto koje privlači pažnju kako zbog svog prirodnog izvora mineralne vode, tako i zbog neobičnog zdanja koje izgleda poput zamka iz bajke.
U ćilibaru iz Mjanmara pronađen je fosil bogomoljke star oko 98 miliona godina, koji predstavlja najstariji poznati dokaz oponašanja biljaka kod ovih insekata. Posebnost ovog primerka je trbuh sa strukturama koje izgledom podsećaju na listove drevne biljke.
Pred Višim sudom u Nišu danas je nastavljeno suđenje M.M. i M.M.M. iz Niške Banje roditeljima dečaka koji je 5.oktobra 2023. godine ubio svog školskog druga Andreja Simića (13).
Policija je po nalogu tužilaštva počela sa hapšenjem osoba sa snimka nadzornih kamera od 21. oktobra u sobi u kojoj je kao pacijent bio smešten Kristijan Josip Periš (32), a za čiju su smrt osumnjičena četiri medicinska tehničara.
Po nalogu javnog tužioca Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, policijski službenici PS Zemun doneli su rešenje o zadržavanju do 48 časova osumnjičenom M.Ž. (31) zbog sumnje da je izvršio krivično delo ugrožavanje sigurnosti.
Šamčanin R.B. osumnjičen je da je oko tri meseca u svojoj kući za vreme držanja privatnih časova iz sviranja klavijature, u više navrata ostvarivao fizičke neželjene kontakte sa maloletnicom (14), a za njega je predložen pritvor zbog sumnje da je počinio krivično delo obljuba sa detetom mlađim od petnaest godina.
Serija "Pupin", posvećena životu i delu jednog od najznačajnijih srpskih naučnika Mihajla Pupina, premijerno je prikazana prošlog petka na RTS-u, ali umesto očekivanih pohvala, na društvenim mrežama usledio je talas kritika.
Nova Netfliksova serija "The Body" izazvala je kontroverze i pre nego što je stigla na platformu, a posebno oštre reakcije stigle su iz verskih krugova.
Ispred kuće pevačice Aleksandre Prijović i Filipa Živojinovića jutro nakon paljenja džipa nalazi se obezbeđenje koje porodicu čuva nakon sinoćne drame.
Danas se porodila supruga pevača Saše Kovačevića, Zorana Tasovac, i na svet donela dečaka, a mnogima je, iako se o ovom paru zna dosta toga, promaklo kolika je razlika u godinama među njima.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.