Usred pustinje, 50 km istočno od glavnog grada Egipta Kaira nastaje nova metropola. Već se može pohvaliti najvišom kulom u Africi i najvećom katedralom na Bliskom istoku . Taj grad je jedan u nizu grandioznih megaprojekata koje je pokrenuo egipatski predsednik Abdel Fatah el Sisi (69), sa ciljem razvoja privrede zemlje.
Izgradnja Nove administrativne prestonice (NAC) počela je 2016. godine i odvija se u fazama. Khaled Abas , predsednik Uprave za urbani razvoj NAC, tvrdi da je prva faza skoro gotova, a druga bi trebalo da počne krajem ove godine. Život polako ali sigurno počinje da teče u novom gradu. Tamo se već doselilo više od 1.500 porodica, a do kraja 2024. očekuje se da će taj broj porasti na 10.000.
Premeštanjem državnih ministarstava, u novom gradu već radi oko 48.000 državnih službenika. Mnogi od njih putuju iz istočnog Kaira električnim vozom koji je počeo da saobraća prošle godine. U martu u gradu počinje zasedanje parlamenta, kao i nekoliko banaka i kompanija koje su preselile sedište.
- Na kraju, celom zemljom će se upravljati iz NAC - dodaje Abas.
Najsavremenija tehnologija
- Savremena infrastruktura grada privući će kompanije. Veštačka inteligencija će optimizovati korišćenje električne energije, gasa, vode i upravljanja otpadom. Optika i razvoj 5G mreže poboljšaće povezanost, a postojaće i visokotehnološki bezbednosni servisi, sa hiljadama nadzornih kamera širom grada koje će pratiti saobraćaj i upozoravati na zastoje i nezgode - tvrdi Abas i dodaje kako sve velike međunarodne kompanije traže pametne gradove i održivost.
- Trudimo se da omogućimo sve vrste usluga kako bismo olakšali poslovanje ovde. Nadam se da će pametan dizajn egipatskog grada postati model za druge zemlje u Africi, doprinoseći ekonomskom razvoju šireg regiona - jasan je Sisi.
Nikolas Simčik Arese, predsednik Katedre za istoriju i teoriju Londonskog arhitektonskog društva, koji je sproveo opsežna terenska istraživanja u Kairu, smatra da je moguće da će NAC privući biznis, bilateralne partnere i strani kapital koji bi mogao da podstakne ekonomiju.
On ukazuje na istoriju egipatskih lidera koji su gradili satelitske gradove u blizini Kaira kao transformacione projekte, kao što su "6. oktobar " i „ Novi Kairo ", osnovani 1979. i 2000. godine. Danas su ovi gradovi skoro u potpunosti zatvorene zajednice, namenjene višoj srednjoj klasi, često sa mnogo slobodnih stanova.
Izuzetno skup projekat
Prva faza koštala je oko 500 milijardi egipatskih funti (9,82 milijarde evra). Vlada kaže da će finansiranje doći iz ACUD-a i prihoda od prodaje zemljišta, iako neki izveštaji govore da će projekat koštati državu milijarde.
Kritičari su zabrinuti zbog troškova, s obzirom na ekonomsku recesiju zemlje i povećane pritiske izazvane ratom u Gazi . Egipatska ekonomija je podržana međunarodnim finansiranjem, uključujući Svetsku banku , koja je najavila da će Egiptu obezbediti više od 6 milijardi dolara (5,49 milijardi evra) tokom tri godine.
Međunarodni monetarni fond (MMF) je početkom marta najavio povećanje postojećeg kreditnog programa za Egipat sa 3 na 8 milijardi dolara (sa 2,75 na 7,33 milijarde evra), uz uslov ekonomskih reformi, uključujući „novi okvir za usporavanje smanji ulaganja u infrastrukturu", kako bi se smanjila inflacija i održala održivost duga.
ACUD, koji je 51 odsto u vlasništvu vojske i 49 odsto u vlasništvu Ministarstva za stambena pitanja, saopštio je da najava MMF neće uticati na razvoj grada. U februaru, ACUD je objavio da je Dar , globalna arhitektonska i inženjerska firma koja učestvuje u prvoj fazi grada, dobila ugovor za izradu detaljnog master plana za druge, tri i četiri faze.
Foto: Printskrin video
Abas očekuje da će druga faza koštati oko 300 milijardi egipatskih funti (5,89 milijardi evra).
Inače, NAC ima i finansijski distrikt gde će neki međunarodni bankari i kompanije imati svoje globalno sedište. Prošle godine, Afrekimbank je najavila da će kupiti zemljište u gradu za Afrički trgovinski centar koji će uključivati globalno sedište, konferencijski centar, hotel i centar za inovacije, opisan kao "sve u jednom" poslovni kompleks za trgovinu unutar Afrike.
Konzorcijum neimenovanih kompanija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i Južne Afrike najavio je osnivanje finansijskog centra u novoj prestonici.
Studija koju je sproAveo tim naučnika sa Univerziteta u Njujorku predstavlja novi pristup razumevanju porekla Velike Sfinge u Gizi. Umesto tradicionalnog koncepta da su Sfingu stvorili egipatski vajari, istraživači predlažu da je Sfinga prirodna formacija stvorena prirodnim procesima.
Ispod ogromnih peščanih dina najveće pustinje na svetu, godinama je ležalo neverovatno istorijsko blago. Arheolozi su otkrili da je nekada davno na teritoriji današnje Sahare postojao čitav grad koji su izgradili stari Rimljani.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Studija koju je sproAveo tim naučnika sa Univerziteta u Njujorku predstavlja novi pristup razumevanju porekla Velike Sfinge u Gizi. Umesto tradicionalnog koncepta da su Sfingu stvorili egipatski vajari, istraživači predlažu da je Sfinga prirodna formacija stvorena prirodnim procesima.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević objavio je tokom Kolegijuma naše televizije apel kojim je pozvao gledaoce da nam pomognu u identifikaciji drugog siledžije iz Frankfurta, koji je zajedno sa Aleksandrom Bogdanovićem, vlasnikom nemačke građevinske kompanije, učestvovao u jezivom napadu na novinara Zorana Vicelarevića.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja pokrenulo je program „Među svojima“, sa ciljem da institucije budu neposrednije prisutne među građanima i da se o njihovim potrebama razgovara direktno, u sredinama u kojima ljudi žive i rade.
Drevni stomatološki zahvat otkriven u Rusiji pokazuje da su složene operacije zuba izvođene još pre gotovo dve hiljade godina. Naučnici su na lobanji muškarca iz perioda između 2. i 4. veka nove ere pronašli tragove uspešno izvedenog vađenja zuba.
Danas oko 10 časova ujutru, U Barseloni u ulici Balmes došlo je do brutalnog ubistva kada je nepoznati napadač ispalio više hitaca u muškarca, koji je na licu mesta ostao mrtav!
Četvorica pripadnika Interventne jedinice 92 Dežurne službe Policijske uprave za grad Beograd uhapšeni su zbog zataškavanja slučaja u restoranu na Autokomandi, odnosno pucnjave od strane Saše Vukovića Bosketa, a sada se tim povodom oglasilo i Više javno tužilaštvo u Beogradu.
Četvorica pripadnika Interventne jedinice 92 Dežurne službe Policijske uprave za grad Beograd uhapšeni su zbog zataškavanja slučaja u restoranu na Autokomandi, odnosno pucnjave od strane Saše Vukovića Bosketa na Miloša Nilovića Runju, navodnog pripadnika "škaljarskog klana".
Miljana Kecmanović, majka dečaka ubice, stigla je u Viši sud u Beogradu gde joj se danas nastavlja suđenje, a u Palatu pravde je, kao i svaki put do sada, ušetala hladnog stava, doterana od glave do pete, pokazujući apsolutnu ravnodušnost prema nezapamćenoj tragediji koju je njen sin izazvao.
Slavni reper Šon "Didi" Kombs suočava se sa novim teškim optužbama. Ovog puta, neimenovani muškarac tvrdi da ga je Didi seksualno zlostavljao 2007. godine na Holivud Hilsu, u vreme kada je još bio dete i bavio se glumom.
Doktor Salvador Plasensija, jedan od lekara koji su osuđeni zbog smrti čuvenog glumca Metjua Perija, podneo je zvaničnu žalbu na kaznu od 30 meseci zatvora.
Pred sezonu odmora, sve više ljudi bira prirodne preparate za negu kože, pa je domaća marmelada za sunčanje postala jedan od najpopularnijih letnjih trendova.
Pametni televizori danas nude brojne napredne funkcije, poput pristupa striming servisima, glasovnog upravljanja i raznim aplikacijama, a evo kako da sprečite da vas uređaj špijunira.
Jutjuber Bogdan Ilić, poznatiji kao Baka Prase i njegova devojka Milena privlače veliku pažnju na mrežama, a sada se povela polemika na mreži "X" o njihovom odnosu.
Pevačica Barbara Bobak duugo je kuburila sa viškom kilograma, a onda je rešila da promeni svoj izgled iz korena, pa je tako danas uspela da dođe do željenog izgleda.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.