Predsednik Rusije Vladimir Putin izrazio je zabrinutost zbog sve oštrije ratnohuškačke retorike iz Vašingtona, navodeći kako su zapadne zemlje gurnule svet na put bez povratka.
Zapadni analitičari raspravljaju o različitim scenarijima mogućeg sukoba, dok zvaničnici otvoreno spekulišu o njegovoj verovanosti i čak raspravljaju o konkretnim vremenskim horizontima.
U nedavnom govoru, ruski predsednik Vladimir Putin je izjavio da su akcije zapadnih vlada dovele svet „do tačke bez povratka“.
Istovremeno, javnim diskursom u Rusiji dominira uverenje da SAD i njeni saveznici prepoznaju katastrofalne rizike direktne vojne sukobe sa Moskvom i da će nastojati da je izbeglnu razloge za samoodržavanje.
Foto: EPA
Ovakvi sudovi se zasnivaju na pretpostavci da se Zapad, uprkos svojoj agresivnosti, u svojoj politici rukovodi racionalnom ravnotežom koristi i troškova na osnovu postojećeg odnosa snaga.
Prošlo iskustvo, međutim, nas ne ubeđuje da je blok predvođen SAD sposoban da sledi uravnotežen, proračunat kurs.
Tokom 2000-ih i 2010-ih, Zapad se više puta uplitao u vojne avanture iz kojih je tada bolno tražio izlaz.
Treba samo podsetiti na primere intervencija u Avganistanu, Iraku i Libiji.
- Naravno, u svim ovim slučajevima rizici su bili znatno manji nego u slučaju hipotetičkog rata sa Rusijom. Ali i ulozi su bili znatno manji - naveo je analitičar za Raša Tudej.
Foto: AP/Tanjug
Nedavno priznanje američkog predsednika Džoa Bajdena kaže: „Ako ikada dozvolimo da Ukrajina propadne, imajte na umu moje reči, videćete kako Poljska odlazi, i videćete da sve ove zemlje duž stvarne granice Rusije pregovaraju same.
Koliko je NATO sposoban za rat?
U praksi, članice NATO-a se aktivno pripremaju za vojnu konfrontaciju sa Moskvom.
Novi model snaga bloka, koji je usvojen na Samitu u Madridu 2022. godine, i regionalni planovi sačinjeni na osnovu njega, predviđaju raspoređivanje značajnih snaga od 300.000 vojnika u roku od 30 dana, pored onih koje su već stacionirane na ruskim granicama.
Foto: AP/Tanjug
Ovo se zasniva na aktivnom razvoju i modernizaciji kontingenata iz zemalja Centralne i Istočne Evrope.
Poljska, koja ima isti status glavnog bastiona NATO-a koji je Bundesver uživao u drugoj polovini 20. veka, posebno se ističe u ovom pogledu.
Povećanje na 300.000 vojnika ima za cilj da njegove oružane snage postanu najveća kopnena vojska bloka među evropskim državama članicama.
Članice NATO-a otvoreno uvežbavaju borbene scenarije na potencijalnim pozorištima u istočnoj i severnoj Evropi.
Veliki naglasak se stavlja na učenje lekcija iz oružane borbe u Ukrajini.
U tom cilju se uspostavlja poseban centar u Bidgošču, u Poljskoj, kako bi se obezbedila redovna razmena iskustava između zapadnog i ukrajinskog vojnog osoblja.
Foto: Tanjug/AP
Međutim brojni analitičari iz NATO zemalja, pogotovo u Nemačkoj, Italiji i Poljskoj ukazuju na dva problema.
Prvenstveno na neefikasnost lanca komande u samoj alijanski za šta kao primer navode bombardovanje Srbije i Crne Gore i brigu da će SAD pretvoriti celu Istočnu Evropu u ratište zarad sopstvenih interesa.
Raša Tudej je preno da je povrh svega najveća briga na Zapadu što vojske NATO članica nemaju relevantno iskustvo na bojnom polju za razliku od Rusije i da su navikle na rat sa tehnički inferiornijim protivnikom.
Norveška, Švedska i Finska dogovorile su se naprave vojno-transportni koridor kroz severne delove svojih teritorija kako bi obezbedile brzi transfer trupa i tehnike, rekao je norveški premijer Jonas Gar Store.
Nakon što su Vladimir Putin i Kim Džong Un dogovorili pružanje međusobne pomoći u slučaju agresije na jednu od zemalja jedno od glavnih pitanja je - da li će severnokorejska vojska biti poslata u zonu specijalne vojne operacije?! Ruski eksperti ne isključuju takvu mogućnost ako Zapad pošalje NATO trupe u Ukrajinu i napadne Donbas i druge ruske oblasti.
Klaus Johanis, rumunski predsednik, povukao se iz trke za novog generalnog sekretara NATO, otvarajući put holandskom premijeru Marku Ruteu – koji se dugo smatrao favoritom za tu funkciju – da formalno dobije tu funkciju.
Lider libanskog Hezbolaha, šeik Hasan Nasralah, upozorio je Kipar, članica Evropske unije, ali ne i NATO alijanse, da će se svaki pokušaj pružanja logističke pomoći Tel Avivu u odbrani od šiitskih militanata smatrati ratnim činom, shodno tome će prilagoditi svoju daljnju strategiju sukoba.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je da bi Kina trebalo da se suoči sa posledicama zbog svoje podrške Rusiji u ratu protiv Ukrajine, navodeći da je prerano da govori o tome o kojim merama je reč.
U novom Info jutro o sastanku lidera Rusije i Severne Koreje u Pjongjangu, a o tome koliko je ova poseta Putina uzdrmala Zapad, govorio je gost novinar Drago Delić.
Izvršni direktor NATO-a za primenjene transportne tehnologije Kerstin Huber izrazila je mišljenje da će zemljama alijanse biti potrebno najmanje 20 godina za postavljanje hipersoničnih projektila.
Generalni sekretar NATO Mark Rute označio je predsednika Rusije Vladimira Putina kao „dugoročnu pretnju NATO“, tvrdeći da je upravo promena politike Moskve srušila uverenje Zapada da je posle Hladnog rata završena era velikih sukoba.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Norveška, Švedska i Finska dogovorile su se naprave vojno-transportni koridor kroz severne delove svojih teritorija kako bi obezbedile brzi transfer trupa i tehnike, rekao je norveški premijer Jonas Gar Store.
Nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" Aleksandar Vučić pozvao je građane Srbije da dođu na skup Srpske napredne stranke koji će danas biti održan u Kragujevcu.
Poljska je tokom noći između četvrtka i petka podigla vojnu avijaciju zbog napada ruskih dronova „Geran“ na zapadne delove Ukrajine, u blizini granice sa NATO, dok su se istovremeno pojavili izveštaji o vazdušnoj uzbuni i obustavi rada graničnih prelaza između dve zemlje.
Siniša Mali, ministar finansija u tehničkom mandatu, gostovao je na televiziji Pink u emisiji Novo jutro, gde je govorio o kandidatu blokaderske liste za premijera Dejanu Šoškiću.
Aleksandar Božović, odbornik Dveri u Skupštini grada Čačka, prešao je u SNS, nezadovoljan podrškom njegove dosadašnje stranke tzv. "studentskoj listi" i njihovoj antidržavnoj i antisrpskoj politici.
Sukob Mensura Ajdarpašića i Veljka Milićevića poprilično je uzdrmao sve u Crvenom i Plavom timu, a sada je svoje mišljenje o ovoj situaciji dao Dragomir Radojević.
Putnički vozovi na relaciji Niš-Leskovac-Niš od danas ponovo saobraćaju, nakon što je završena rekonstrukcija i modernizacija pruge između Niša i Brestovca.
Dve učenice drugog razreda XV beogradske gimnazije ''Patrijarh Pavle'' povređene su u saobraćajnoj nesreći 4. oktobra u Čelincu, u Republici Srpskoj, kada se prevrnuo kvad koji su iznajmile bez znanja razrednog starešine. Prema rečima direktora Gimnazije, jedna devojčica je zadobila teške povrede i njoj je odstranjen bubreg.
Okružno javno tužilaštvo u Istočnom Sarajevu podiglo je optužnicu protiv E.T. zbog nasilja u porodici nad bivšom vanbračnom suprugom S.O. kojoj je pretio ubistvom i pokušavao da je udari automobilom.
Na samom ulazu u Kulu danas je došlo do saobraćajne nezgode kada se prevrnuo teretni kamion natovaren tonama šećerne repe, koja se rasula po čitavom kolovozu.
Tuča ispred jednog ugostiteljskog objekta na Zrenjaninskom putu u sredu uveče zamalo se završila fatalno, kada je tokom sukoba dvojice muškaraca sevnulo sečivo.
Proslavljena francuska glumica Beatris Dal ostala je upamćena u svetskoj kinematografiji kao neponovljiva ikona i simbol buntovništva čija joj je uloga Beti u kultnom filmu "Beti Blu" preko noći donela međunarodnu slavu.
Ćerka Marinka Madžgalja, Sara Madžgalj, koju je glumac dobio u braku sa Dubravkom Mijatović, nedavno je imala svoj pozorišni debi u jednoj baletskoj predstavi.
Poznati glumac C. V. Morgan, koji je publici najpoznatiji po ulozi Henka Lumisa, oca Bilija Lumisa u kultnom horor filmu „Vrisak“ iz 1996. godine, preminuo je u 72. godini.
Ako volite kremaste kolače sa hrskavim korama, galaktobureko koji je grčka verzija krempite bi lako mogao da postane jedan od vaših omiljenih recepata.
Na kratkoj udaljenosti od Amsterdama nalazi se Utreht, grad koji osvaja posetioce istorijskim znamenitostima, slikovitim kanalima i opuštenom atmosferom, a često ostaje u senci poznatije holandske prestonice.
Istraživanje sajta Saucy Dates pokazalo je da 62 odsto žena i 56 odsto muškaraca tokom seksa pomisli na nekog drugog, a često na slavne ličnosti. Među njima su Danijel Krejg, Bred Pit i Bredli Kuper.
Više od polovine lidera sektora ljudskih resursa tokom prethodne godine razmišljalo je o tome da napusti struku, dok petina strahuje da će ih zameniti veštačka inteligencija, pokazuje istraživanje "State of People Strategy 2027".
Nekadašnji rijaliti učesnik i bivši političar Aleksandar Požgaj oglasio se na svom Instagram profilu i potvrdio da je okončao ljubavnu vezu posle samo 20 dana.
Pevač Miloš Bojanić govorio je jednom prilikom o prvom braku sa suprugom Dragicom, sa kojom ima dva sina, a tada je otkrio detalje njihovog venčanja, sporazumnog razvoda i podele imovine.
Pevač Vladan Savić uspeo je da izgradi karijeru na kojoj mu zavide mnogi, ali se za njegovo ime, pored velikog uspeha, vezuju i glasine o gej aferama i porocima, dok iza sebe ima i dva razvoda.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.